Connect with us

BiH

Džebarska džamija među najstarijim u BiH: “Ko u njoj klanja tri džume kao da je obavio hadž” (FOTO)

Published

on

Džebarska džamija, smještena u skoro pa istoimenom selu nadomak Živinica, prema predanjima, najstarija je u sjeveroistočnoj Bosni. Prema kazanjima vjernika, klanjanje tri džume ili posjeta isto toliko uzastopnih mevluda, imaju vrijednost obavljanja hadža.

Prema podacima koje historičari još uvijek ne mogu potvrditi, Džebarska džamija bi mogla biti izgrađena u drugoj polovini 16. stoljeća, a smještena je u Džebarima, najstarijem živiničkom selu.

Riječ Džebar potječe od perzijske riječi Džebelum, što znači brdo. Prema tome, jedna je od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na listi čekanja za dobijanje statusa državnog nacionalnog spomenika.

Od Zvornika, preko Džebara do Sarajeva

Džebari su staro naselje smješteno u Živinicama, a u Osmanskom periodu, put preko njega vodio je od Zvornika prema Sarajevu. Iznad Džebara se nalazi utvrđenje Gradina, međutim, do danas arheolozi se nisu bavili njenim istraživanjem te opisa u tom kontekstu nema.

“Kako se vidi iz srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika, stanovništvo džebarske okoline bilo je, u to vrijeme, gusto naseljeno. Prelaskom na islam, stanovništvo ovog kraja, počinje graditi sakralne objekte za potrebe novog načina života. S navedenim, postavlja se pitanje, kada je sagrađena džamija u Džebarima? Legenda kaže da je ova džamija sagrađena za vrijeme fetha (osvajanja, op.a.). Međutim, kako je džamija osnovna ustanova u islamu, Osmanlije su u vrijeme fetha prvo podizali džamije u tvrđavama za posadu i vojsku”, kaže za Klix.ba Kemal Nurkić iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.

Postoje predaje da je ova džamija najstarija na području sjeveroistočne Bosne. Međutim, pisani trag o toj tvrdnji historičari još nisu uspjeli naći.

“Nije isključeno da je to moglo biti i za vrijeme fetha, kako se vidi iz njenog starijeg naziva. Ova džamija se, naime sve do 1878. godine zvala Čalangir džamija, od perzijske složenice Džihangir, što znači isto što i feth. Nije isključeno, da je ova džamija mogla nastati i u drugoj polovini 16. stoljeća, s obzirom da je pored nje bila važna putna komunikacija od Zvornika preko sela Vacatina i planine Bišine u pravcu Kladnja i Sarajeva”, pojašnjava Nurkić.

Džamija je do danas nekoliko puta obnavljana, ali je zadržala prvobitan izgled. Džemat Džebari ima okvirno 400 vjernika, a zanimljivo je da se u ovoj džamiji već nekoliko godina ne klanjaju dnevni namazi. U dvorištu se pored mezarja, nalaze muzej i bosanska soba, gdje se mještani okupljaju. Veoma stari i vrijedni eksponati, krase oba prostora.

Hiljade hodočasnika dolazi u augustu

Vjerujući u posebnost ove džamije, okvirno deset hiljada hodočasnika posjeti ovo mjesto prve subote u mjesecu augustu. Uvjerenja su da ukoliko u Džebarskoj džamiji klanja tri džume ili posjeti tri uzastopna mevluda, ima vrijednost kao da je hadž obavio.

“Tradicija kaže da je džemat džamije obuhvatao sva sela između Tuzle, Zvornika, Kladnja i Gračanice. Prepričava se da su ljudi iz Čelića dolazili na džumu namaz u Džebare. Dova kod Džebarske džamije obavlja se šestog utorka po Aliđunu, svake godine. Ove dove su izuzetno posjećene kako od lokalnog stanovništva, ali i od stanovništva sjeveroistočne Bosne”, dodaje Nurkić.

Ove godine, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK i Institut za društvena i religijska istraživanja, su povodom Dana svjetskog naslijeđa i Dana džamija u Bosni i Hercegovini, u muzeju džebarske džamije postavili izložbu pod nazivom “Berati o postavljenju imama i mujezina na području zvorničkog sandžaka”.

klix

BiH

Duška Jurišić u programu uživo osporila validnost diplome Avde Avdića, on je javno objavio! (FOTO)

Published

on

By

Brutalno nasilje posljednjih dana vrši se nad istraživačkim novinarom Avdom Avdićem, a vrhunac političkih nasrtaja na ovog novinara desio se je jutros kada je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u programu N1 zagonetno upitala kako je Avdo Avdić došao do diplome.

“Ova profesija je jako devalvirana. Evo pitajte kolegu Avdu Avdića kako je dobio svoju diplomu”, kazala je Jurišić.

Novinska agencija Patria kontaktirala je tim povodom Avdića, ali i njegovog mentora Najila Kurtića, umirovljenog profesora Univerziteta u Tuzli, inače jednog od najcitiranijih komunikologa u Bosni i Hercegovinu.

Avdić je svoju diplomu dostavio na uvid i objavu, dok je profesor Kurtić podcrtao da je diploma Avdića čista kao sunce.

Avdić diplomirao 2010. u Tuzli

“Veoma se dobro sjećam njegovog rada. Radio je rad na temu međubošnjačkih sukoba u Sandžaku, ne mogu tačno citirati. Rad se sastojao u to vrijeme iz dva dijela. Prvi dio je bio novinska priča, potom sve činjenice i sva građa na osnovu koje je napisana priča, jedan teorijski dio i sinopsis za priču. U okviru tog rada priložio bi se i CD na kome bi bio prilog koji je trebao biti do 20 minuta. On je zahvaljujući svom novinarskom iskustvu, a radio je istraživačke tekstove za Oslobođenje i 60 minuta, napravio zaista profesionalni prilog koji se tada mogao emitovati na svakoj televiziji”, kaže Kurtić.

Dodaje da može reći da je rad Avdića sigurno bio među tri najbolje rangirana rada na kojima je Kurtić bio mentor i koji su odbranjeni na odsjeku Žurnalistike u Tuzli.

“U slučaju da neko hoće da pogleda njegov rad i uvjeri se u moju priču, može bez ikakvih problema. Mi smo te radove odlagali u faultetsku biblioteku. Oni tamo postoje, odete i zatražite. Pa tako može i Duška Jurišić, ona me jako iznenadila. Čak mislim da je ona njegovoj generaciji držala i jedan program koji je organizirao Media Centar Bore Kontića. Duška zna za Avdu, a sad ovi politički obračuni nemaju smisla”, poručio je Kurtić.

Veliko razočarenje za priču Duške Jurišić profesor Kurtić nije krio.

“Mene iznenađuje da na taj način bez činjenica ikakvih nasrne na Avdića. Da postavi onakvo pitanje. Evo da odgovorim ja. Avdo Avdić je diplomirao čisto kao sunce. Njegovi diplomski, ocjene sve je uredno. Ne bih rekao da je bio zlatni student, ali je bio dobar student, uporedo radio, volio bih da su mi svi studenti bili takvi. Duška se opekla. Sve je dostupno i sve se može rekonstruirati. Mi se moramo pobrinuti da činjenice opet budu važne u priči”, dodao je Kurtić.

Upitali smo i za komentar Avdića, a on ističe da su priče neosnovane, te šalje poruku Duški Jurišić.

“Pošto je Duška Jurišić pravnica, a ja nisam, pozivam je da pred TV kamerama napravimo javno nadmetanje u poznavanju pravnih nauka i bh. ustavnih i zakonskih propisa. Pitanja mogu sastavljati i njeni prijatelji. Tek tu ćemo vidjeti šta je ona naučila o pravu tokom studija”, kazao je Avdić.

Jurišić nije jedina iz Vijeća ministara BiH koja učestvuje u harangi na Avdića, jer ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković to radi i duže i brutalnije. S obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, a da se u ovim napadima krše ljudska prava Avde Avdića i vrši napad na medijsku zajednicu pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da podnese zahtjev za smjenu Konakovića i Jurišić, piše novinska agencija Patria.

Nastavi čitati

BiH

Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan

Published

on

By

Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru

Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.

Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.

Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.

S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.

Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.

Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.

Nastavi čitati

BiH

Johann Sattler: Ugrožavanje države je crvena linija i zato je RS-u stopirano 1,2 milijarde KM, HDZ-ovi zahtjevi su nerealni

Published

on

By

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler gost je današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o evropskom putu BiH, politici Milorada Dodika, trenutnoj političkoj krizi u BiH, Izbornom zakonu, ali i o pritiscima na medije.

Sattler je na početku gostovanja čestitao Dan Evrope koji se obilježava danas.

“Ovo je veliki dan, slavimo dvije stvari. Jedno je pobjeda fašizma, druga je Dan Evrope. To su dvije strane istog novčića. Dan Evrope predstavlja unifikaciju evropskog kontinenta, odbacivanje ekstremističkih ideologija, fašizma i možda najvažnije, ‘might makes right’ (jači su u pravu op. a.), što u suštini znači samo zato što je neko jači može raditi šta god želi. To je u suštini ljepota Dana Evrope”, rekao je Sattler i dodao:

“To se može vidjeti i u Sarajevu. Imate Evropsku kuću kao simbol Evrope, a nedaleko imate Vječnu vatru, kao simbol borbe i pobjede nad fašizmom”.

Upitan da li Evropa danas uistinu može slaviti dan pobjede nad fašizmom i da li je fašizam stvarno pobijeđen u Evropi, Sattler je rekao da je to proces koji je stalno u toku.

“Mislim da ono čega trebamo biti svjesni jeste da je borba protiv ekstremističkih ideologija proces koji je u toku. Nije to ‘postigli smo demokratiju, sve je u redu’. Nije to tako jednostavno. Kao što je Macron nedavno rekao: ideja Evrope i ideja Evropske unije nisu besmrtne, moramo se za njih boriti”, dodao je on.

Potom se osvrnuo na problem ekstremističkih ideologija u BiH koje se ogledaju u konstantnom negiranju ratnih zločina i genocida, kao i veličanju ratnih zločinaca.

“Ovo je prst u ranu žrtvama. Tome nema mjesta u Evropskoj uniji. Ponavljam to je baš problematično. Moramo se protiv toga boriti. Glorifikacija ratnih zločinaca – tome nema mjesta u EU. Kao što je rekao moj šef Jossep Borrell – ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine je činjenica. Nema tu prostora za interpretaciju. To je bio genocid i to je tako. Negiranje genocida je zapravo zadnji stadij genocida”, naglasio je Sattler.

Neizostavna tema bili su i posljednji postupci predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

“Postupci Dodika nisu put dalje. Dovođenje u pitanje ustavnopravnog poretka BiH je crvena linija i naravno da uvijek uslijede reakcije, tako da dva važna projekta u RS-u su stopirana da pokažemo da to ne može tako. Dakle, jasno je da su rukovodstvo entiteta RS i predsjednik Dodik odgovorni za aktuelnu eskalaciju krize u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je Sattler.

Što se odnosa prema Dodiku tiče, Sattler tvrdi da EU ima usaglašene stavove sa SAD-om.

“Mislim da smo jedinstveni u stavovima sa SAD-om. Govore da smo mi preblagi i prečesto se govori da moramo biti malo oštriji. Evo ova dva stopirana projekta u RS-u su 1,2 milijarde KM u vrijednosti i to nije zanemarivo. Što se tiče ostalih stvari nama treba saglasnost svih 27 članica. Saglasni smo sa SAD-om o svim strateškim pitanjima. Evropska unija kontinuirano pruža podršku uredu visokog predstavnika i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u njegovom mandatu. Nemojte zaboraviti da polovina budžeta OHR-a dolaze iz EU”, podcrtao je Sattler.

Dotakao se i izmjena Izbornog zakona BiH i nametanja tehničkih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Rekao bih da je cijelo pitanje izbora člana Predsjedništva nešto što se neće dogovoriti. Jasno smo sugerisali Čoviću da odustane od toga. Ako govorimo o Izbornom zakonu naše mišljenje je da je prioritet implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Sugerisali smo im da je nerealno to što traže u vezi Predsjedništva. Ne izgleda mi uvjerljivo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predstavio HDZ. Čak nisu tražili od nas da se zakon uputi Venecijanskoj komisiji. Treba to još promišljati, ne vidim šansu da se to riješi prije oktobarskih izbora”, naglasio je Sattler.

Na kraju se dotakao i pritisaka koje na medije vrši ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, konkretno u slučaju posljednjeg videa kojim je targetirao urednika portala Istraga.ba Avdu Avdića.

“Navodi koji su prisutni u javnosti su itekako ozbiljni. S druge strane ministar vanjskih poslova naglašava da je to daleko od istine i ja razumijem da on želi zaštititi svoju poziciju. Oni koji su na najvišim pozicijama moraju biti primjer svim ostalima. Očekujem da ministar vanjskih poslova u odnosima s medijima predstavnike medija tretira načinom koji je korektan i pravičan i to smo i komunicirali. Naglašavali smo mu to”, rekao je Sattler.

Na upit voditeljice da li osuđuje konkretno njegove postupke Sattler je rekao: “Da, i nastavit ćemo to da radimo”.

Gostovanje Johanna Sattlera u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na SpotifyApple PodcastuAmazon Music i drugim platformama.

Nastavi čitati

Najčitanije