U Vladi Federacije BiH danas bi svečano trebala biti uručena Urbanistička saglasnost za radove Prve faze izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać, sa pripadajućom infrastrukturom kao složene građevine, saznaje Fena.
Nakon ispunjavanja svih odredaba Zakona o prosfornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, stvoreni su uvjeti za izdavanje ključnog dokumenta koji vodi do načelnog odobrenja za građenje, s obzirom da je ovaj kompleks tretiran kao složena građevina.
Ova faza iz Urbanističke ima svoje 4 podfaze: Faza 1A izgradnja poletno sletne staze u dužini 1800 metara, Faza 1B izgradnja platforne ili stajanke za 3 putnička mlazna aviona referetne oznake Airbus 220 100, Faza 1C izgradnja objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa; Faza 1D izgradnja osnovne staze uz poletno sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete.
“S obzirom na to da su se stvorili svi uvjeti iz našeg zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti, koji je upućen u februaru ove godine, u skladu sa zakonskim odredbama iz ove domene, odnosno Zakona o korištenju zemljišta na nivou FBiH, sutra će biti svečano uručena urbanistička saglasnost od resornog ministarstva, odnosno federalnog ministra Željka Nedića. Taj dokument je ključan u realizaciji načelnog odobrenja za građenje i konačnog odobrenja za gradnju. To je dokument koji stavlja pečat na protekle tri godine rada i svega onoga što je ova uprava u tom pravcu poduzimala”, potvrdio je Feni direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić.
Dodao je kako su zakonodavne prepreke usporavale proces, ali da je projekt iznjedrio važne lekcije koje bi mogle unaprijediti zakonsku regulativu u oblasti infrastrukture, uključujući cestovnu, željezničku i zračnu.
“Kroz ovaj projekt, kojeg možemo nazvati pilot projektom, identificirane su manjkavosti zakonske regulative, posebno u oblasti zračnog saobraćaja. U narednom periodu moramo imati usaglašene zakonske okvire na nivou Federacije BiH i države. Već su stavljene odredbe u nacrte zakona o BHANSA-i i BHDCA-u, kojima će JP Aerodrom Bihać biti prepoznat. Vjerujem da će ti zakoni biti usvojeni u prvom kvartalu naredne godine”, pojasnio je Hadžić.
Naredni koraci uključuju završetak dokumentacije za načelno odobrenje za građenje, nakon čega se očekuje raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova do kraja prve polovine iduće godine.
“Urbanistička saglasnost je vrlo kompleksan dokument s obzirom na složenost gradnje. Prva faza izgradnje aerodromskog kompleksa ima četiri podfaze, koje uključuju sve potrebne elemente za uspostavljanje zračnog saobraćaja. Ova urbanistička saglasnost omogućava novi iskorak prema načelnom odobrenju za građenje u skladu sa Zakonom o građenju Federacije BiH”, rekao je Hadžić.
Govoreći o dosadašnjim postignućima, Hadžić je naglasio kako je uvođenjem nove strategije krajem 2021 godine i radom u zadnje tri godine na obimnoj projektno-tehničkoj dokumentaciji, ishodovanje mnogih dokumenata koji su dostavljeni u zahtjev za izdavanje urbanisticke te otkupu zemljišta od 800.000 kvadratnih metara, koje se sada nalaze u vlasnistvu JP, stvoreni su uvjeti za dobijanje iste.
Ističe kako sve ovo ne bi bilo bez velikog doprinosa Vlade FBiH koja je jedini finansijer ovog projekta i koja je osigurala 35 miliona KM od čega je utrošeno oko 21 milion KM kroz Odluke Vlade FBIH od 2017. godine pa do danas, a koja su transverirana kroz budžet Federacije BIH gdje je JP Aerodrom Bihać došao u situaciju da dobije ovaj dokument u vidu Urbanističke saglasnosti.
“Također, uz ostvarenu saradnju sa državnim agencijama za ovu oblast u BiH ( BHDCA i BHANSA) i sa njihovim instrukcijama i odobrenjima na projektnu dokumentaciju i aktivno praćenje, svakako je doprinijelo sa stručnog aspekta, dobijanju Urbanističke saglasnosti”, ističe Hadžić
Dodaje da, ukoliko sve bude išlo po definisanoj dinamici i osiguraju se ostala sredstva od 14 miliona KM i dodatnog novca za 2025. godinu kroz budžet FBiH, kao i usvajanja 2 ključna zakona na nivou BiH, zakona iz domene BHDCA i BHANSA-e, u drugom kvartalu 2025. godine moći objaviti javni poziv za izvođenje radova na lokaciji u skladu Urbanističkom i Načelnim odobrenjem.
“Svjesni smo šta je bilo s projektom u prošlosti, šta smo zatekli prije tri godine i gdje smo danas. To govori o intenzitetu rada ove uprave, koja je radila na obimnoj dokumentaciji i strategiji za realizaciju projekta”, kaže Hadžić.
Plan je da cijeli kompleks bude stavljen u upotrebu kroz dvije do tri godine, uz usklađenost svih planova i aktivnosti, uključujući bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.
“Sve mora ići koordiniranim radom kako bi infrastruktura, po završetku, bila spremna za upotrebu”, zaključio je direktor JP Aerodrom Bihać.
FENA
