Connect with us

BiH

Do kada se može otići u prijevremenu penziju? Osiguranici u FBiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 staža… A žene?

Published

on

Oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine

 

Osiguranici koji su zaposleni na području Federacije BiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili mirovinu. Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu mirovinu.

Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine.

Uvjeti za ostvarenje

Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. godine, piše Večernji.ba.

Tako muškarci koji ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, a 2024. na 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Kada je riječ o ženama, kako doznajemo, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci. Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, dok će u 2024. ovo pravo moći iskoristi one osiguranice koje napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Godinu poslije, odnosno 2025., starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iznosi i umanjenja

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto. Isti zakon stimulira ostanak u svijetu rada s dva posto godišnje te uključivanjem u izračun mirovine bodova i iznad 40 godina staža.

Podsjetimo, ovim zakonom omogućeno je umirovljenicima, korisnicima Zavoda MIO FBiH da nakon 65. godine i ostvarivanja mirovine nastave raditi ako na tržištu rada ima mjesta za njih. Izmjenom članka 116. Zakona o MIO nakon presude Ustavnog suda definirano je da umirovljenici koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje mirovine, biti i u radnom odnosu.

Treba spomenuti i da je usvajanjem Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 2018. u FBiH smanjena minimalna granica za odlazak u mirovinu s 20 na 15 godina staža te je ukinuta dotada poznata prijevremena mirovina, ali je uveden termin navedene izuzetne prijevremene starosne mirovine.

 

BiH

Savjetnik Grlić Radmana: “Anušić je branio dolinu Neretve jer je to bio hrvatski interes!”

Published

on

By

Zagrebački Večernji list piše kako je tokom posljednjih desetak dana iz Bosne i Hercegovine stiglo nekoliko političkih poruka povezanih s ratom 1990-ih “koje nisu nimalo prijateljske prema Hrvatima i Hrvatskoj”.

Najprije navodi da je “objavljena brošura u kojoj se Hrvatsku proglašava agresorom na BiH”. Zapravo se radi o knjizi “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini” pisanoj na osnovu presuda Haaškog tribunala koje su nesumnjivo utvrdile agresiju Republike Hrvatske na BiH.

Zatim su, piše dalje Večernji list, članovi bošnjačke Jedinstvene organizacije boraca ustvrdili da HVO nije učestvovao u oslobađanju Mostara u junu 1992.

“Memorijalni centar Srebrenica zatražio je od hrvatske Vlade da ispita je li ministar obrane Ivan Anušić, nakon što je izjavio da se 1993. borio kao pripadnik HVO-a na području Mostara, umiješan u zločine nad Bošnjacima. Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan također je izjavio da je Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu, dok je sarajevski političar Ivo Komšić poručio kako bi Hrvatska trebala priznati zločine u BiH te tražiti oprost od Bošnjaka”, piše Večernji list.

Domagoj Knežević, savjetnik hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana, poručio je “kako su ovakve povijesne neistine konstantne u dijelu bošnjačke politike koja priželjkuje ‘pretvaranje BiH u građansku državu s vodećom ulogom Bošnjaka kao najbrojnijeg narod'”.

“Najnovija povijesna konfabulacija iz tih redova jest i priča kako HVO nije sudjelovao u obrani Mostara tijekom ljeta 1992. godine”, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, u operaciji “Lipanjske zore” jedinice HVO-a oslobodile su Mostar i dolinu Neretve od srpskog agresora te potom i Stolac, dok su Bošnjaci s toga područja tada bili uglavnom pripadnici HVO-a.

“Da HVO 1992. nije uspio obraniti Mostar i Stolac, Hrvati iz toga dijela Hercegovine doživjeli bi sudbinu Hrvata iz Travnika, Zenice, Bugojna, Fojnice, Vareša, Kaknja, Kraljeve Sutjeske”, dodao je Knežević.

Govoreći o dolasku Anušića i drugih “dragovoljaca” iz Hrvatske u jedinice HVO-a, Knežević napominje da je odbrana doline Neretve i područja Neuma bila hrvatski nacionalni strateški interes. Navodi i da je HVO priznat kao sastavna snaga Oružanih snaga BiH prema Sporazumu o prijateljstvu i suradnji koji su 1992. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

Komentirajući izjavu bivšeg slovenskog predsjednika Kučana, Knežević je rekao da Kučan zna šta su se dogovorili Tuđman i Milošević u Karađorđevu, unatoč srpskoj agresiji na Hrvatsku koja je uslijedila i demantirala postojanje ikakvog dogovora.

“Međutim, slabije zna što se on dogovorio s Miloševićem 24. siječnja 1991., samo dan prije nego što će KOS pokrenuti aferu ‘Špegelj’ i pokušati vojni udar na Hrvatsku”, dodao je.

Knežević zaključuje da je “ponovni pokušaj diskreditacije hrvatske politike usmjeren na zahtjeve legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda da im se vrate prava zajamčena Washingtonskim sporazumom, Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH”.

Nastavi čitati

BiH

Zločinac Karadžić gubi svijest: ‘Često su ga dovodili iz kupatila, ne pruža mu se medicinska pomoć’

Published

on

By

Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić (78) u britanskom zatvoru na ostrvu Vajt proteklih dana više puta je padao u nesvijest.

Porodica zločinca tvrdi da je njegovo zdravstveno stanje veoma loše, a da mu se “ne pruža nikakva medicinska pomoć”

Kćerka ratnog zločinca Sonja Karadžić Jovičević rekla je za Novosti da je njen otac u posljednjih šest dana nekoliko puta gubio svijest i prilikom padova povredio je glavu, kuk, rebra i oba ramena.

“Svaki put su ga dovlačili iz kupatila ili hodnika i ostavljali u ćeliji bez nadzora, medicinske pomoći i ispitivanja. Za ovih više od dva mjeseca od prošlog alarmantnog stanja, nije imao nikakvu dijagnostičku proceduru, pa samim tim ni terapiju za postojeće probleme. Njegovo zdravstveno stanje je sve ozbiljnije”, rekla je.

Opet je iznijela obziljne optužbe i kazala kako je to “sistematsko, nehumano lišavanje čovjeka njegovih prava na medicinsku pomoć u cilju izazivanja nepovratne štete i posljedica, kako bi došlo do spore, mučne i sigurne smrti”.

Karadžić je na doživotnoj robiji nakon što je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nastavi čitati

BiH

Dodik napao reisa Kavazovića za Kurban bajram: “Mi nismo bosanski Srbi, već Srbi

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prozvao je danas, na Kurban bajram, reisul-ulemu IZ Huseina Kavazovića.
Dodik kaže da bi bilo pristojno da se Kavazović ne bavi politikom uoči velikog muslimanskog praznika.

A šta je to rekao Kavazović?

Reis Kavazović je u svojoj poruci za Kurban bajram rekao, između ostalog, da se o bosanskim Srbima treba više brinuti BiH nego Srbija i da se režimi održavaju na vlasti proizvodnjom neprijatelja.

“A države treba da brinu o svojim građanima. Ne može Srbija toliko brinuti o srpskom narodu u BiH, o bosanskim Srbima kao što to može BiH. Bosna i Hercegovina treba to da radi i na koncu je to tako. Sve su to samo iluzije i zablude a one imaju druge ciljeve, to je da se ovi režimi koji su takvi kakvi jesu, totalitarni, nažalost, se održavaju na vlasti tako što proizvode neprijatelje”, rekao je Kavazović.

Dodik je kazao da Kavazović “traži od nas da ih zovemo onako kako hoće, a nas naziva bosanskim Srbima”.

“Mi nismo bosanski Srbi, već Srbi. A ljutite se kad vas nazivamo bosanski muslimani, a ne Bošnjaci. I nemojte da brinete o nama Srbima, jer veoma dobro znamo kako ste brinuli o nama kad ste formirali Handžar diviziju i Zelene beretke”, naglasio je Dodik.

Nastavi čitati

Najčitanije