Connect with us

Magazin

Teški udari na Dinu Merlina pred koncerte u Beogradu: Bh. zvijezdi stavljaju metu na čelo

Published

on

Bh. muzičar je u više navrata opovrgao mnoge od navoda i izjava koje su mu se pripisivale

Dok su ljubitelji Dine Merlina u Beogradu satima čekali u redu kako bi kupili karte za njegov koncert najavljen u novembru, na desničarskim Telegram kanalima objavljeni su pozivi da se tom bh. muzičaru zabrani ulazak u Srbiju.

Pokrenuta je i onlajn peticija koju je od 27. jula do objavljivanja teksta potpisalo 18.700 ljudi.

Pozivi koji ne iznenađuju

Kao razlog za zabranu pominju se navodne izjave Dina Merlina protiv Srba tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Bh. muzičar je u više navrata opovrgao mnoge od navoda i izjava koje su mu se pripisivale.

Organizatori peticije nisu naveli šta su im planovi nakon što se peticija završi.

Ljubiteljima muzike Dina Merlina, sa kojima je ekipa Radija Slobodna Evropa (RSE) razgovarala dok su čekali u redu da kupe kartu za koncert – pozivi na zabranu nisu iznenađujući.

“Uvijek postoje ljudi koji su protiv. Politiku i rat ostavljamo po strani. Šta je bilo, bilo je”, rekla je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ana Lozanov iz Beograda.

Muzički kritičar iz Srbije Petar Janjatović takođe nije iznenađen pozivima za zabranu.

“Jer i dalje živimo toliko u okruženju mržnje i nezaboravljanja, kad kažem nezaboravljanja mislim na to kako ljudi podliježu propagandi”, ocijenio je Janjatović za RSE.

Napadi na proruskim desničarskim Telegram kanalima

Karte za prvi koncert Dina Merlina, zakazan za 18. novembar rasprodate su 26. jula.

Dan kasnije osvanula je onlajn peticija. Poziv za zabranu i link ka peticiji podijeljen je na više proruskih desničarskih kanala.

Uz fotografiju Dina Merlina, preko čijeg lica stoji natpis “Nepoželjan”, nepoznati autori posta stavili su navodne izjave bh. muzičara tokom rata devedesetih, koje je on u više navrata opovrgao.

“Nikad nisam rekao da mrzim ikoga. Taj glagol ne postoji kod mene. To je notorna neistina. Toliko toga što je o meni napisano svih ovih godina je potpuno izmišljeno”, izjavio je Merlin 2011. u emisiji “Veče sa Ivanom Ivanovićem” na TV Prva uoči prvog koncerta nakon rata.

I tada, kao i kasnije 2015. našao se na meti desničara, koji su pozivali da mu se zabrani ulazak u Srbiju.

Koncerti su i 2011. i 2015. održani bez incidenata, a Merlin se zahvalio publici u Beogradu.

RSE je kontaktirao pres tim Dina Merlina sa pitanjima da prokomentarišu pozive za zabranu koncerata, ali do objave ovog teksta, odgovor nije stigao.

“Politika je politika, ne miješam se”

Karte za dva koncerta Dina Merlina u novembru u beogradskoj Štark Areni, koja prima do 20.000 posjetilaca, rasprodate su za dva dana.

U prodaju su, u međuvremenu, puštene karte i za treći koncert. Cijene karata kreću se od 25 do 55 eura.

U Beogradu su na prodajnim mjestima zabilježene kolone ljudi koji su čekali kako bi kupili karte.

“Ja pokušavam već deset dana da dođem do karata. Preko telefona ne može da se dođe do karata, preko interneta je totalno blokirano, tako da mora da se dođe lično”, rekla je u razgovoru za RSE Ana Lozanov iz Beograda.

Ekipa RSE zatekla ju je u redu ispred Doma omladine. Rekla je da na koncert ide sa još devet prijatelja.

“Volimo njegovu muziku. Jedva smo čekali”, rekla je Lozanov.

Sa njom u redu čekala je i Ivana Veljković, takođe iz Beograda.

“Tri dana pokušavam da dođem do karata i nije bilo šanse”, podijelila je svoje iskustvo za RSE.

Navela je da je bila na prethodnim koncertima Dina Merlina 2015. i 2011. godine.

Na pitanje kako komentariše pozive za zabranu, Veljković je rekla:

“Politika je politika, ne miješam se. On je meni vrstan umjetnik, obožavam ga. Ja ga gledam kao umjetnika.”

“Teret iz devedesetih kog bi svi trebalo da se oslobode”

Petar Janjatović, muzički kritičar iz Beograda i autor “EX YU Rock Enciklopedije” u razgovoru za RSE ocijenio je da su pozivi za zabranu posljedica propagande iz devedesetih.

“Ovdje pričamo o muzici, ovdje pričamo u krajnjoj liniji o jednom ozbiljnom teretu i prtljagu iz tih devedesetih godina koga bi zaista morali svi da se oslobode”, rekao je Janjatović.

On smatra da kultura i muzika “ne smiju da imaju nikakve granice”.

Ne ulazeći u, kako je rekao, kvalitet muzike Dina Merlina, Janjatović je zaključio:

“Ako postoji interesovanje, ako čovjek ne širi mržnju, neka svira, neka pjeva gdje god hoće”.

Sam Merlin je u intervjuu za RSE 2015. nakon održana dva koncerta u Beogradu rekao:

“Moja publika je meni svetinja jer oni dobro znaju šta ja njima trideset godina poručujem kroz moje pjesme. Dakle, mi možemo na različite načine lutati kroz živote, ali ako želimo naprijed, u budućnost, onda ćemo uvijek doći na isto mjesto, a to je da prihvatamo pravo drugog da bude drugačiji”.

Magazin

Crveni ‘tepih‘ na cestama ostavio vozače u čudu, policija objašnjava o čemu se radi

Published

on

By

Mnoge države uz pomoć policijskih i saobraćajnih stručnjaka pokušavaju smanjiti broj stradalih u saobraćaju, pri čemu koriste razne metode. Uz tradicionalne mjere odgoja poput policijskih radara i kamera, sve češće se eksperimentira s ljudskim mozgom i optičkim iluzijama.

Mnogi gradovi koriste 3D pješačke prijelaze, Slovenci su pokušali sa zelenim trakama, Španjolci su napravili ceste sa “zmajevim zubima” i punom crvenom linijom, a Australci su upravo predstavili “crveni tepih”.

Uz objavu fotografija na Facebooku, Ministarstvo saobraćaja je objasnilo da se radi o novoj vrsti komunikacije s vozačima.

Crvene trake, nacrtane na ulazu u gradove Queenslanda služe kao obavijest vozačima o promjeni ograničenja brzine. Radi se o crveno obojenim voznim trakama uz koje su postavljeni i posebni znakovi ograničenja brzine.

Policija je prošli petak obavijestila javnost da “crveno obojene ceste” stižu u 17 gradova te da bi “tepih” trebao imati ključnu ulogu u signalizaciji vozačima da uspore.

“Novi vizualni znakovi trebaju povećati budnost vozača i sigurnost na cestama. Pozivamo vozače da budu oprezni kada naiđu na crvene površine ceste i pridržavaju se postavljenih znakova ograničenja brzine”, stoji u objavi.

Nova policijska taktika usporavanja saobraćaja naišla je na dobru reakciju javnosti, a većina vozača se složila da se više niko neće moći pravdati da nije vidio upozorenje o promjeni ograničenja brzine.

Nastavi čitati

Magazin

Netflixova glumica koja živi u Hrvatskoj prvi put probala burek, pogledajte njenu reakciju

Published

on

By

Julie Theis, Amerikanka koja se proslavila sudjelovanjem u Netflixovom reality showu “The Trust: A Game of Greed”, napustila je Ameriku i preselila se u Hrvatsku, odnosno u Dubrovnik.

Julie je posjetila i otok Hvar, gdje je probala nekoliko stvari iz pekare, među kojima i burek.

Prvo je probala štrudlu s jabukama, koja joj se svidjela. Mnogi su joj preporučili da proba burek pa je to i učinila. Više joj se svidio burek nego sirnica. Probala je i kroasan s čokoladom i muffin. No oduševila ju je pizza calzone.

@julietheis

Bakery Haul in Croatia ???? #Foodhaul #Croatia #Hvar #LivingAbroad

♬ original sound – Julie Theis

“O, moj bože. Ovo je tako dobro. To mi je najbolje, pa onda burek s mesom, pa sa sirom”, rekla je Julie. “Ako ste u Hrvatskoj, stanite u pekaru. Vrijedno je svih kalorija”, dodala je.Mnogi Hrvati javili su joj se u komentarima. “Probaj burek s jogurtom”, “Najbolja stvar kod nas – pekare su na svakom koraku”, “Pripremi se na hrpu komentara gdje ti govore da ‘ne postoji burek sa sirom'”, “Mi Hrvati obožavamo pekare. Probaj krompirušu. Slična je bureku, samo s krompirom”, neki su od komentara.

Julie je prvotno htjela živjeti u Los Angelesu, no onda joj je “svemir rekao da preseli u Hrvatsku.

“Riješila sam se stana, prodala sav namještaj, kupila novi auto da se mogu vozati u L.A.-ju… Odjednom kao da su stvari krenule nizbrdo. Stvorila mi se neka tjeskoba oko odlaska u L.A.

Odlučila sam meditirati i bilo je jasno da mi je svemir rekao da ne idem u L.A. OK, neću ići, ali što da radim kad sam upravo prodala sve što imam? Svemir mi je rekao da se preselim u Hrvatsku”, objasnila je.

U jednom je videu otkrila što najviše mrzi u Europi.

“Volim Hrvatsku, ali, dajte, ljudi, morate prestati pušiti. Kosa mi miriše kao pepeljara. Da ne govorim o odjeći. U Americi nije dozvoljeno pušiti ni na javnim mjestima jer je pušenje loše i za druge ljude oko vas”, požalila se.

Nastavi čitati

Magazin

Centi koje vam se motaju po novčaniku možda vrijede puno više: Jednoj je vrijednost 2500 eura, evo popisa

Published

on

By

Rijetki centi predstavljaju temu od velikog interesa za numizmatičke entuzijaste i znatiželjnike.

Vrlo često se dogodi da gledate po ladicama starih kuća ili čak staroj odjeći i naiđete na neke rijetke novčiće koji vas navode da se zapitate koja je njihova stvarna vrijednost.

50 centi

Među najtraženijim malim apoenima jedinstvene valute širom Evrope svakako su kovanice od 50 centi, piše Young Platform.

Njihova vrijednost varira ovisno o pojedinim primjercima, kojih je mnogo, a najbolje je odmah krenuti s 50 centi iz 2007. godine.

Većina kovanica od 50 centi koje su danas u optjecaju potječu iz 2002. S druge strane, 50 centi iz 2007. je rijetko pronaći, iako je iskovano 4.994.490 primjeraka.

Razlog za ove poteškoće u pronalaženju kovanice usprkos velikoj tiraži još uvijek je nejasan, ali ono što je jasno je svakako njegova vrijednost: od 2 € do 10 € ako je u Brilliant Uncirculated stanju.

Zatim, tu su 50 centi sa Malte, posebno oni iz 2011., 2012., 2014., 2015. i 2021. Njihova vrijednost bi mogla biti i veća, kao i kod 50 centi iz Monaka, koji se također smatraju atraktivnim od strane numizmatičara.

Vatikanski mogu ići i do 55 eura, dok su oni iz Portugala iz 2007. vrijedni oko 50 eura.

20 centi

Njihova se vrijednost najčešće kreće od 3,25 do 55 eura. S druge strane, ono malo primjeraka ukradenih prije povlačenja kovanice od 20 centi s godinom kovanja 1999. izdane 2002. nema nikakvu vrijednost.

10 centi

Među najuzbudljivijim kovanicama su one iz 2008. sa Malte, ili čak one iskovane 2002., čije su greške u proizvodnji dovele do kotacija od 236 eura do 288 eura.

5 centi

5 centi iz 2002. iz Irske, Portugala, Grčke i Španije: 1 €

5 centi sa Malte iz 2008. s gravurom hrama Mnajdra: 1 €

5 centi iz 2003. iz San Marina: 10 €

5 centi 2002. Vatikanska kovnica: 40 €

1 cent

Najrjeđi 1 cent koji danas postoji je onaj koji je rezultat greške: novčić ima gravuru samo na poleđini i nema godinu kovanja. Njegova vrijednost? Oko 550 eura.

Drugi primjerci, međutim, imaju znatno niže cijene. Rijetki 1 cent iz 2004. iz Grčke, Luksemburga i Nizozemske vrijedi 1 euro, dok je onaj iz San Marina iz 2003. oko 10 eura.

Kovanica Nizozemske iz 1999. vrijedi oko 1,20 eura, dok malteška kovanica s likom hrama Mnajdre vrijedi 2 eura. Ne treba zaboraviti ni rijetku Mole Antonellianu od 1 centa, na kojoj je greškom iskovan lik kovanice od 2 centa. Njegova vrijednost je oko 2.500 €/3.000 €.

Nastavi čitati

Najčitanije