Hadiska podloga u običajima Bošnjaka: Islam i nauka

datum objavljivanja: 19.08.2023.

Pored kur'anskih ajeta koji govore o vrijednosti i potrebi nauke i Muhamed, s.a.v.s., je u dosta hadisa poticao na sticanje nauke i vrijednost učenjaka.

Poslanik, s.a.v.s., je govorio:

طَلَبُ الْعِلْمِ فَرِيضَةٌ عَلَى كُلِّ مُسْلِمٍ وَإِنَّ طَالِبَ الْعِلْمِ يَسْتَغْفِرُ لَهُ كُلُّ شَيْءٍ حَتىَّ الْحِيتَانُ فِي الْبَحْرِ

„Traženje nauke je vjerska obaveza svakog muslimana, i zaista, onom ko traži nauku za oprost grijeha moli svako, pa čak i ribe u vodi.“[1]

اُغْدُ عَالِمًا أَوْ مُتَعَلِّمًا أَوْ مُسْتَمِعًا أَوْ مُحِبًّا وَلاَ تَكُنِ الْخَامِسَ فَتَهْلِكَ

„Budi učen ili onaj koji podučava ili slušalac šta učeni govore ili ljubitelj nauke, a ne budi nešto peto (neznalica) pa da propadneš.“[2]

مَا خَرَجَ رَجُلٌ مِنْ بَيْتِهِ يَطْلُبُ عِلْمًا إِلاَّ سَهَّلَ اللهُ لَهُ طَرِيقًا إِلَى الْجَنَّةِ

„Allah će olakšati put do Dženneta čovjeku koji napusti svoju kuću u potrazi za naukom.“[3]

الْعُلَمَاءُ أُمَنَاءُ اللهِ عَلىَ خَلْقِهِ

„Učeni ljudi su Allahovi povjerenici nad Njegovim stvorenjima.“[4]

Ovo poglavlje, gdje sam prvo citirao hadise o vrijednosti nauke i učenjaka, naveo sam zbog naše brojne uleme, kako onih starijih koji su odlazili u Carigrad i Kairo radi nauke, tako i ovih mlađih što su godine proveli u Saudijskoj Arabiji, Siriji, Jordanu, Tunisu i drugim zemljama u cilju sticanja znanja. Ne možemo zaboraviti ni ulemu koja je učila i tražila nauku kod kuće, uz oskudnu literaturu, i stekla veliko znanje. Svi oni su se odricali mnogo čega od dunjalučkih ukrasa, neki čak ni familiju nisu stigli formirati, a sve iz ljubavi prema Kur'anu, Hadisu, Tefsiru, Fikhu i drugim vjerskim i svjetovnim znanostima. Istovremeno da spomenem naše roditelje i djedove koji su veoma uvažavali ulemu – učene, rado ih slušali, i sa istima se družili. Nekada su sjela i okupljanja bila radi korisnih vazova i savjeta, a danas prolaze dani i noći, veoma često, u igri, besposlici i zabavi.

Evo savjeta da se traga za znanjem kroz stihove:

Traži znanje idi preko svijeta

voli knjigu kao baštu cvijeta.

Uz učenog svoju kuću napravi,

Od neznana daleko se rastavi.[5]

Značaj pisanja i prenošenja znanja

Učenjaci iz naših krajeva su prevodili i napisali brojna djela iz gotovo svih vjerskih, pa i brojnih svjetovnih znanosti. Na to ih je poticao hadis Poslanika, s.a.v.s., gdje je rekao:

قَيِّدوُا الْعِلْمَ بِالْكِتَابَةِ !

„Sačuvajte znanje pisanjem, tj. zapišite ono što znate i što ste naučili, jer se nezapisano lahko zaboravi.“[6]

Pisanje knjiga, izdavanje časopisa i raznih publikacija bio je pouzdan način čuvanja, širenja i prenošenja znanja. Medrese, fakulteti i druge vjerske škole i udruženja su u mnogome doprinijeli obrazovanju i odgoju novih generacija. Ulema je znala kolika je važnost pisanja i prenošenja nauke i kakve su posljedice i grijeh, ako to nisu činili. Muhamed, s.a.v.s., je rekao:

كَاتِمُ الْعِلْمِ يَلْعَنُهُ كُلُّ شَيْءٍ حَتَّى الْحُوتُ فِي الْبَحْرِ وَالطَّيْرُ فيِ السَّمَاءِ

„Onoga ko znanje krije (ne prenosi ga na druge), proklinjat će svaka stvar, pa čak i ribe u vodi i ptice u zraku.“[7]

Iščezavanje nauke i učenjaka

Naši su stari govorili kako će doći vremena, kada neće biti prave uleme – učenjaka, kada će zavladati neznanje-džehalet i slično. Poslanik, s.a.v.s., je to i nagovijestio u hadisu:

إِنَّ اللَّهَ لَا يَقْبِضُ الْعِلْمَ انْتِزَاعًا يَنْتَزِعُهُ مِنَ الْعِبَادِ وَلَكِنْ يَقْبِضُ الْعِلْمَ بِقَبْضِ الْعُلَمَاءِ حَتَّى إِذَا لَمْ يُبْقِ عَالِمًا اتَّخَذَ النَّاسُ رُءُوسًا جُهَّالًا فَسُئِلُوا فَأَفْتَوْا بِغَيْرِ عِلْمٍ فَضَلُّوا وَأَضَلُّوا

„Allah neće uništiti nauku njenim povlačenjem između ljudi, nego će nauku povući putem povlačenja učenih ljudi. I kada ne bude učenih, svijet će izabrati za vođe neznalice. Narod će ih pitati, a oni će donosi fetve – rješenja, bez ikakvog znanja. Tako će oni sami srljati u propast i druge zavoditi.“[8]

Kod nas je bilo i još uvijek ima učenih ljudi, ali su oni kao i obično često omalovažavani, posebno od onih koji imaju položaje, a koji ne cijene vrijednost nauke i učenjaka.

Neko će dočekati vrijeme, ako već i nije stiglo, iščezavanja nauke, kao jednog od predznaka Sudnjeg dana, kao što je nagovijestio Poslanik, s.a.v.s., u ovom hadisu:

إِنَّ مِنْ أَشْرَاطِ السَّاعَةِ أَنْ يُرْفَعَ الْعِلْمُ وَيَثْبُتَ الْجَهْلُ وَيُشْرَبَ الْخَمْرُ وَيَظْهَرَ الزِّنَا

„Zaista je od predznaka Sudnjeg dana: iščezavanje nauke, ustaljivanje neznanja, uživanje alkohola i pojava bluda – zinaluka.“[9]

Autor: Ishak Sedić

[1] Ibnu Abdul-Berr, – sahih, Bin bir hadis, Mehmed Arif, Prijevod hfz. Fuad Subašić, hadis br. 534.

[2] Taberani, Bezzar, Bejheki, – hasen, Bin bir hadis, Mehmed Arif, Prijevod hfz. Fuad Subašić, hadis br. 141.

[3] Taberani, – hasen, Izbor Poslanikovih hadisa, Jakub Memić, hadis br. 1412.

[4] El-Kudai i Ibnu Asakir, – hasen, Bin bir hadis, Mehmed Arif, Prijevod hfz. Fuad Subašić, hadis br. 566.

[5] Zbirka pobožnih spjevova, autor nepoznat, Izdavač DPD „Rahmet“ u Srebreniku, str. 112.

[6] Taberi, Hakim, El-Hakim, – sahih, Bin bir hadis, Mehmed Arif, Prijevod hfz. Fuad Subašić, hadis br. 603.

[7] Ibnu Dževzi, – sahih, Izbor Poslanikovih hadisa, Jakub Memić, hadis br. 1159.

[8] Sahihul-Buhari, Prijevod i komentar Hasan Škapur, Knjiga I, hadis br. 44, str. 127.

[9] Sahihul-Buhari, Prijevod i komentar Hasan Škapur, Knjiga I, hadis br. 23, str. 110.

Izvor : islam.ba