BiH
Dodik.net – Dok uvodi zakon o kleveti, Milorad Dodik svoj portal registrirao na Islandu?!
Dok u Republici Srpskoj (RS) kleveta postaje krivično djelo, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik svoje stavove plasira preko internet stranice registrovane na Islandu, za čije bi objave bilo teško eventualno tužiti za klevetu.
Izmjene Krivičnog zakona u RS kojim kleveta postaje krivično djelo, stupaju na snagu u petak, 25. avgusta. Inicijator zakona i njegov potpisnik je Milorad Dodik, predsjednik tog bh. entiteta.
Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.
Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”.
U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.
Šta kažu pravnici?
Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.
Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima sa inostranim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.
Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.
“Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.
“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.
Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.
Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da “postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.
Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).
“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.
Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.
“Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.
Šta kaže Dodik?
Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.
Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.
Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:
“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.
Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.
Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.
Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.
Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.
Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.
U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.
Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.
Stotine portala bez impresuma
U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.
Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).
Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.
“Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.
Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu, piše Raport.
“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.
Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.
Sankcije američkog Ministarstva finansija neće ni kod mene, ni kod drugih kolega koji su ih dobili umanjiti intenzitet naše borbe za Republiku Srpsku i interese srpskog naroda, izjavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Staša Košarac.
Košarac je naglasio da u životu sve prođe, pa i to.
“To je dodatni motiv da budemo zajedno sa našim narodom, da budemo okupljeni oko politike predsjednika Srpske Milorada dodika, i da na dostojanstven i ustavan način branimo pozicije Srpske. Imamo takve protivnike kakav je američki ambasador Michael Murphy i neki drugi, koji jedino mogu da lažu i da dostavljaju neke informacije koje nisu tačne, ali to govori upravo o njihovom opredjeljenju da su došli ovdje da se bore protiv Srpske. Kao što su oni došli da se bore protiv Srpske, mi smo došli da se borimo za Srpsku”, rekao je Košarac.
Košarac je poručio da je “čast biti u timu odbrane interesa Srpske i srpskog naroda”.
“Čast je biti dio tima predsjednika Srpske. Godinama radimo zajedno kako bismo očuvali ustavni kapacitet Srpske. Trpimo različite pritiske, kako domaće tako i inostrane, ali u svakom smislu riječi mislim da je najvažnije biti uz politiku Srpske i biti na liniji odbrane srpskog naroda danas kada mnogi na različite načine napadaju institucije Srpske, institucije Srbije, ali rekao bih i institucije srpskog naroda u cjelini”, napomenuo je Košarac.
“Politika u interesu srpskog naroda”
Košarac je naglasio da je “najvažnije da čovjek koji se bavi politikom u interesu srpskog naroda i Republiku Srpsku nema osudu srpskog naroda”.
“A to što će neki Amerikanac, neka administracija nas osuđivati, uvoditi sankcije, to je stvar njihovih odnosa prema nama. U svakom slučaju, mi ćemo i dalje raditi na napretku Srpske i očuvanju srpskog naroda. Mogu da uvode bilo kakve sankcije, da li su one prijatne ili ne, vjerovatno postoje određene posljedice, ali to ne umanjuje intenzitet, energiju, snagu, volju da se i dalje okupljamo oko predsjednika Srpske i njegove politike koja je kredibilna, ustavna, koja promoviše mir, stabilnost, dijalog svih u BiH, a to kakva je percepcija Marfija, nekog Amerikanca ili bilo koga drugog mogu da okače mačku o rep”, poručio je Košarac.
Američko Ministarstvo finansija i trezora objavilo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, i na listu sankcionisanih uvrstilo Košarca, te Mirka Dobrića, Aleksandra Dobrića i Vlatka Vukotića.
BiH
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Maleni Emin je prišao jednom od članova ekipe Pomozi.ba i uručio mu pismo uz molbu da ga da predsjedniku Udruženja.
Emin je napisao da živi u Jablanici te je naveo svoje želje za 2025. godinu.
Napisao je da želi plišane igračke Mario i Luigi, bombone, Kinder jaje i paket Kinder šnita.
Pismo dječaka Emina
O njegovom pismu se oglasilo i Udruženje Pomozi.ba.
“Ovo je jedna od nezaboravnih priča sa terena koja nas je sve raznježila i podsjetila kako u svemu lošem uvijek ima trunka dobroga. Poplave koje su 3. i 4. oktobra pogodile Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, Konjic, Jablanicu i posebno Donju Jablanicu ostavile su tragove koji će se dugo pamtiti. Snažna vodena bujica nakon obilnih kiša uništila je sve pred sobom, a mnogi ljudi su bili pogođeni ovom prirodnom katastrofom”, navode iz Pomozi.ba.
Dodaju da dok njihove ekipe neumorno rade na obnovi i pomažu onima koji su izgubili sve, često se sjećaju nevjerojatnih trenutaka koji ih podsjećaju na ono najljepše u životu.
“Ova nevina, ali tako dirljiva gesta podsjetila nas je na to da čak i u najmračnijim trenucima, postoji svjetlost koja nas povezuje. Emine, tvoja iskrenost i ljubav zaista su nas ganule”, poručili su iz Pomozi.ba.
Osim Košarca, sankcije su uvedene Mirku i Aleksandru Dobriću iz Bosanske Gradiške i Vlatku Vukotiću, koji su povezani sa Igorom Dodikom i njegovim kompanijama.
Kako je navedeno, sankcionisani čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik nastavak pokušaja da izbjegne sankcije SAD. Ranije su Amerikanci upozoravali porodicu Dodik da prate njihove pokušaje izbjegavanja sankcija i manipulisanje vlasničkom strukturom kompanija.
Tako su sankcionisane i firme Best Servise D.O.O. Banja Luka, povezano s Dobrić Aleksandrom; Nimus Innovations D.O.O. i VORTO D.O.O. iz Banje Luke i Zelena Jabuka iz Bosanske Gradiške;
State Department u obrazloženju sankcija navodi da je Košarac “ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende”.
“Vlada SAD ranije je Dodika sankcionisala za, između ostalog, bavljenje korupcijom na Zapadnom Balkanu. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom Ova korupcija je potkopala povjerenje javnosti u bh. državne institucije i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila s namjernim pokušajima da zaobiđe SAD sankcije, što su postizali manipulisanjem upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima”, navedeno je State Depratmenta.
Navedeno je da današnje sankcije dodatno razotkrivaju “eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a”.
“Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, poručili su.
Klix
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.
“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.
Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.
“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.
Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.
Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.
Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.
“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.
“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.
BiH
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.
“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.
Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.
“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.
Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.
Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.
Prodor hladne fronte
Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.
U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.
Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.
Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.
Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.
Ukoliko perete automobil na niskim temperaturama – ovo trebate znati
Raste cijena biseru jugoslovenske proizvodnje: Pogledajte koliko Yugo vrijedi na aukcijama u SAD
Reakcija Košarca: Oni su došli da se bore protiv Srpske, a mi se borimo za nju!
Na ahiret preselio Ćoralić (Ramo) Murat – Mujo
Saobraćajna nesreća u cazinskom naselju Kovačevići
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Vlada FBiH donijela odluku o podjeli 200 miliona KM kantonima: Evo koliko će dobiti USK
Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
GFC Sarajevo pjesmom Dine Merlina “bocnuo” svog igrača nakon prelaska u redove Bubamare
Zbog naplate duga od oko 58.000 KM, prodaje se imovina Agrokomerca u Cazinu vrijedna 1,3 miliona KM
Arapski mediji izvještavaju da su izraelski tenkovi došli na 20 kilometara od Damaska
Lana Pudar i Džanan Musa najbolji sportisti Bosne i Hercegovine i u 2024. godini
Oglasio se Dodik nakon operacije, iz bolničkog kreveta digao tri prsta
USK – Vozač Passata zbog alkohola kažnjen sa 400 KM i ostao bez vozačke!
Detalji novog života porodice Asad: U Moskvi imaju čak 20 stanova
Krajišnik Selim tvrdi: Pčele su spasile moj život, sada zajedno spašavamo živote drugih
VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta
Počeli isključivati struju neplatišama: “Bili smo primorani, dug se značajno akumulirao”
Vučić: Nisam Asad i neću nigdje bježati, nikada Srbiju pobijedite nećete!
-
BiHprije 1 danSkandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
Cazinprije 3 danaTuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 danaSnažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Sportprije 6 danaDžanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel