Analitičar Branimir Vidmarović bio je gost Dnevnika na N1 televiziji. Analizirao je situaciju u Ukrajini.

Najprije je objasnio tko je ciljana publika za rusku propagandu:

“Rusija računa na onaj dio prijateljskih ili neutralnih zemalja koje se nalaze na tzv. globalnom jugu, a koje su u specifičnoj poziciji i naspram Rusije i naspram zapadnog svijeta. Prvenstveno je to, naravno, upućeno i onim ljudima unutar europskih zemalja koji su skeptični prema zapadnim politikama i onda se na taj način povezuju s ruskim narativom, ali nedvojbeno je da se ovdje radi o zločinima protiv čovječnosti koje treba temeljito istražiti. Ovo su stravične slike, emocije je teško suzdržati, međutim, trebamo ih suzdržati zato što imamo međunarodne mehanizme za istragu i treba se provesti neovisna istraga pod UN-om, odnosno Haškim sudom”, rekao je.

Ističe, ipak, i da odgovorni za agresiju vjerojatno neće odgovarati jer će Rusija svoje držati pod svojim okriljem dok god je Putina i trenutne ruske vanjske politike.

“Ipak, treba sve zapisati temeljito, s imenima i prezimenima, kada se provede istraga da onda za 20, 30, 50 godina ti zapisi ostanu na sramotu onih koji su bili za to”, rekao je.

“Sankcije nisu opkoljavajuće”

Komentirao je i sankcije.

“Ove sankcije jesu nevjerojatno stroge, ali nisu globalne. Prikazuje se strahovita razorna moć zapadnih sankcija, prije svega financijska moć kroz alat dolar, ali vidite koliko je taj doseg mali, koliko ima zemalja, 2/3 zemalja koje se nisu pridružile sankcijama. Te sankcije jesu razorne, ali nisu opkoljavajuće. Centralna ruska banka napumpava rubalj. Dogovaraju trgovinu u drugim valutama i u trampi za zlato i tu ostaje velik prostor i nemoguće je Rusiju opkoliti”, konstatovao je sagovornik N1.

Koji je cilj posjeta europskih čelnika Ukrajini?

“To je prije svega podrška, no koji je rezultat? Radi se o vojnoj i financijskoj pomoći. Borell, šef europske diplomacije, prvi put nije zagovarao pregovore, nego je rekao da bi bilo dobro da se ovo vojno riješi pobjedom Ukrajine. To nam govori da se sada europska strategija poravnala s američkom. Ne promoviraju se mirovni pregovori”, rekao je.

“Macron je na tankom ledu, pokušavao je, nisu ga fermali ni Ukrajinci ni Rusi. Jedini vanjski akter koji nešto poduzima je Turska. Europa bi htjela da taj konflikt ostane u Ukrajini, da se Ukrajina financira kako bi se branila i kako bi se Rusija svela na državicu, to je jedan proxi rat s Rusijom preko Ukrajine. Erdoganu je zbog trgovine bitna i jaka Ukrajina i jaka Rusija i ispada da su oni jedini mirotvorci”, navodi Vidmarović.

“Rusima u Ukrajini ide loše”

Rekao je i kako Rusima u Ukrajini ide loše i da vojnici do zadnjeg nisu znali da idu u rat. “Da su znali, taktički bi se pripremili, ovako su se smeli na terenu, nisu očekivali takav otpor”, kaže i dodaje:

“Sada se revidiraju ciljevi, fokusirat će se na Donbas. To govori da je ukrajinska vojska fantastično uspjela održati moral, a i pokazalo je da Rusija nije takav neuništivi bedem. Naravno, sve ovo pod uvjetom da ne bude nuklearnog oružja”.

Tri scenarija da se rat proširi van granica Ukrajine

Vidmarović analizira kako postoji mogućnost da sve eskalira van granica Ukrajine.

“Jedan scenarij je taj famozni konvoj NATO-a koji bi pratili NATO-ovi službenici u Ukrajini, a koji bi Rusi granatirali, to dovodi do smrti NATO-ovih službenika i onda to povlači članak pet, aktivirati ga ili ne. Imamo još i scenarij s pristupanjem skandinavskih zemalja NATO-u, što bi dovelo do tenzije i blokade pomorskih puteva. Treće i najopasnije je Kalinjingrad, eksteritorijalna jedinica Rusije između Latvije i Poljske. Budući da je ruskim kamionima zabranjen ulazak na teritorij EU, a do tamo se može doći isključivo kopnom ili zrakom, to dovodi do svojevrsne mogućnosti blokade koju će Rusi pokušati probiti i pomoći Kalinjingradu da opstane. To bi se moglo proširiti na teritorij EU, odnosno Latvije ili Poljske”, zaključio je.

N1