Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske sinoć su razmotrili Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne na prijedlog predsjednika NSRS Nenada Stevandića koji predlaže da se uz simbole RS koriste i nacionalna obilježja Srbije.

Stevandić je pozvao poslanike da glasaju za ovo zakosko rješenje, dok su poslanici iz reda bošnjačkog naroda negodovali i podsjetili da je obilježja koja se nastoje vratiti u upotrebu u RS već jednom Ustavni sud BiH stavio nav snage.

-Nedopustivo je da ovaj prijedlog bude usvojen. Osim pravnih činjenica, grb Nemanjića asocira na protekli rat u BiH, istakao je poslanik u NSRS Ramiz Salkić.

Samostalni narodni poslanik Amir Hurtić izjavio je da je Ustavni sud BiH ranije proglasio „grb Nemanjića i himnu Bože pravde neustavnim obilježjima u RS jer su diskriminatorski prema svim narodima u RS koji nisu Srbi“.

Rasprava Grbića i Stevandića

Poslanik SDP-a Saša Grbić tokom rasprave ušao je u verbalni sukob sa Stevandićem.

-Gospodine Stevandiću, predlažem da vi nama dostavite spisak aferi i pljački koje prate vašu stranku iz doba koronavirusa, pa da možemo uvrstiti u spisak srpskih nacionalnih interesa. To plasirate da biste pokrili ogroman kriminal koji očigledno vodi do vas, rekao je Grbić.

Stevandiću se to nije svidjelo, pa je tražio da se Grbić vrati na temu dnevnog reda.

Međutim, Grbić je nastavio:

-Kad se na to dodaju neki vaši rani radovi iz 90-ih, slika je potpuna kad je vaš politički opis u pitanju. Vi ste klasičan primjer ratnog huškača. Izvlačite topove kako biste zaštitili sebe i lopove, rekao je poslanik SDP-a.

Stevandić ga je prekinuo i kazao da je on “tada stvarao Republiku Srpsku”.

-Ja sam 90-ih stvarao Republiku Srpsku. Dobio sam metak, povrijedila me granata. Neću vam dozvoliti da me vrijeđate kad bi iza vas stajala sva sila ovog svijeta, naveo je Stevandić.

Grbić je ovu raspravu zaključio kako “današnja tema dnevnog reda nema nikakve veze sa patriotizmom i srpskim interesima”.

O spornom zakonu u četvrtak

Narodni poslanici RS će o ovom Prijedlogu Zakona glasati u četvrtak, kada je dan za glasanje o apsolviranim tačkama dnevnog reda, piše Fokus.

Na ovoj 11. redovnoj sjednici su 23 tačke, a nastavak počinje danas u 10.00 sati raspravom o Prijedogu zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Prije deset godina, kada je izvršen posljednji popis u Bosni i Hercegovini, popisano je 3,531.159 osoba, a od tada do danas brojčano stanje bh. građana svedeno je na procjene.

Tako ona koja datira od sredine 2022. godine, a iza koje stoji Agencija za statistiku BiH, pokazuje da nas je bilo oko 3.434,000. Ili, kada se povuče crta, jednostavni izračun pokazuje da je u tom razdoblju BiH izgubila svega oko 97.000 građana, što je podatak kojem niko ne vjeruje, a ponajmanje demografi. Pojednostavljeno rečeno, danas apsolutno ni od koga ne možete dobiti informaciju o tome koliko nas je u BiH, objavio je Večernji list BiH.

Službeni podaci

Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.

Prema njihovim podacima, u 2023. godini 2777 je osoba odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini, stoji u migracijskom profilu za 2023. godinu, a koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Ti podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, ali upućuju na to da su najčešće destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine zemlje Europske unije, piše Večernji list BiH.

Četiri države u koje najčešće odlaze državljani Bosne i Hercegovine su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Najviše ljudi koji su se prošle godine odjavili iz BiH otišlo je u Hrvatsku, tačnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe. Na četvrtom mjestu je Slovenija s 476 osoba, dok se u sve ostale zemlje odselilo 96 osoba.

Pa se tako službeno iz BiH lani odselilo samo 2777 osoba. Godinu ranije odabir zemalja bio je znatno drugačiji. Naime, službeno su se tada iz BiH u četiri zemlje odselile 2554 osobe. Najviše njih otišlo je u Njemačku – 834, na drugom mjestu našla se Austrija – 767, na trećem je bila Hrvatska, gdje se odselilo 627 osoba, a na četvrtom Slovenija, gdje se odselilo 326 građana BiH.

Isti redoslijed zemalja bio je 2021. godine, s tim da su se u Njemačku odselile 802 osobe, Austriju 778, Hrvatsku 635, a u Sloveniju 498 osoba. Zanimljivo je da se u 2020. godini iz Bosne i Hercegovine u Njemačku odselilo dvostruko više osoba nego prošle godine. Pa tako službeni podaci za tu godinu pokazuju da se iz BiH u Njemačku odselilo 1006 osoba, Austriju 861, Sloveniju 617, a Hrvatsku 581.

Ostaju prijavljeni

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 600.000 građana.

“To je naša statistika, to je naša procjena na osnovi terenskog rada”, kazala je ranije Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ona vjeruje da u BiH danas ne žive ni tri miliona ljudi. Kaže da se, službeno, u posljednjih sedam-osam godina iz Bosne i Hercegovine odjavilo oko 90.000 građana, odnosno oni nemaju više bh. državljanstvo.

Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu u obvezi odjaviti se iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao neko ko još živi tu, a fizički su izvan granica Bosne i Hercegovine.

“Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli”, rekla je Zukić.

Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dosegnulo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje. Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura zemlje, što zahtijeva hitne mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.