Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Put iz BiH do Beča bit će kraći za 150 kilometara! Hrvatske ceste grade most na Savi

Published

prije 8 mjeseci

on

Ukoliko se ova dionica u potpunosti izgradi, put od Banjaluke do Beča će putem kroz Mađarsku biti kraći za više od 150 kilometara

“Hrvatske ceste” namjeravaju da do 2030. godine most na Savi kod Gradiške povežu brzom cestom preko Virovitice direktno do mađarske granice.

U programu razvoja hrvatske saobraćajne infrastrukture ova dionica ucrtana je kao dio projekata koji se nalaze u Strategiji prometnog razvoja do 2030. godine, koji je objavljen na internet stranici “Hrvatskih cesta”.

Trenutno preduzeće “Integral” izvodi radove na povezivanju mosta kod Gradiške s auto-putem Zagreb – Beograd, a “Hrvatske ceste” planiraju da rutu nastave ka sjeveru.

Tamara Pajić, portparolka “Hrvatskih cesta”, potvrdila je “Nezavisnim” da je brza cesta granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH dio mreže brzih cesta koje su zadate Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske.

“Uz predmetnu dionicu Okučani – granica BiH, koja je u visokom stupnju realizacije, provode se aktivnosti na izradi studijsko-projektne dokumentacije na preostalim dionicama. Za dionicu pod nazivom obilaznica Pakraca i Lipika, te dionicu Virovitica – Terezino Polje (DC5) ishođene su lokacijske dozvole, te je u tijeku izrada glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola po fazama. Za dionicu Terezino Polje (DC5) – granica R. Mađarske u tijeku je izrada studije o utjecaju na okoliš”, rekla nam je ona.

Ukoliko se ova dionica u potpunosti izgradi, put od Banjaluke do Beča će putem kroz Mađarsku biti kraći za više od 150 kilometara.

Prije nekoliko mjeseci jedan hrvatski zvaničnik u razgovoru za Nezavisne je objasnio da postoje planovi da se istočni i sjeverni dio Hrvatske preko Banje Luke povežu sa jugom kroz BiH, čime bi se značajno skratilo putovanje iz gradova poput Vinkovaca i Osijeka ka Splitu i Dubrovniku. Primjera radi, ukoliko bi bio izgrađen auto-put od Banjaluke do Kupresa i dalje produžen prema Jadranu, put od Virovitice do Makarske bi bio nešto duži od 300 kilometara, dok je postojećim putem kroz Hrvatsku put duži od 600 kilometara. Istina, Google maps nudi opciju preko Banjaluke postojećim saobraćajnicama u dužini od nešto više od 400 kilometara, ali ističe da je vremenski isplativija opcija da se putuje okolo preko Hrvatske, s obzirom na loš kvalitet postojećih saobraćajnica.

Ujedno, kako je rečeno, izgradnjom ovog auto-puta rasteretile bi se postojeće saobraćajnice na zapadu Hrvatske, koje su posebno “zakrčene” tokom ljetne turističke sezone, kada se turisti iz Austrije, Njemačke i drugih zemalja u tom dijelu Evrope kreću ka Jadranskom moru. Nezvanično smo takođe saznali da je bilo razgovora s nekim investitorima, uključujući i američke, da se ovaj projekat realizuje, ali, koliko nam je poznato, bez konkretnih rezultata. Takođe, valja napomenuti da je Vlada RS planirala izgradnju auto-puta od Banjaluke do Kupresa, odnosno linije s FBiH, a kao potencijalni partneri su spominjani i kineski investitori.

Sudeći prema hrvatskim strateškim dokumentima, granični prelaz Gradiška i povezivanje sjevernog dijela BiH, odnosno RS sa Hrvatskom, važan je za hrvatsku privredu, koja preko tog prelaza ostvaruje značajan izvoz svoje robe, ali i most za dalje hrvatske investicije u BiH.

U Delegaciji EU auto-put Banjaluka – Gradiška i dalje povezivanje s Hrvatskom prvenstveno vide kao dio povezivanja BiH preko Hrvatske sa ostatkom EU. Na primjer, oni most na Savi kod Gradiške vide kao dio povezivanja Banjaluke s Travnikom, putem brze ceste u Lašvi, koja se trenutno gradi.

“Ovo je jedan od najvažnijih projekata na rijeci Savi i omogućiće suštinsku transportnu vezu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i ostatka Evrope. Most u Gradišci će značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici i omogućiti bržu i sigurniju rutu za preduzeća i građane zemlje i regiona, što će dovesti do poboljšanog ekonomskog rasta i novih radnih mjesta. Projekat je važan korak ka integraciji zapadnog Balkana u Agendu povezivanja EU, koja ima za cilj unapređenje infrastrukturnih veza u regionu”, kažu oni za “Nezavisne“.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

prije 2 sata

on

17. Maja 2024.

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 12 sati

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 1 dan

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕