Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Pakao Afganistana pod talibanima: Djevojčice ne mogu u školu, a žene neće imati ko liječiti

Published

on

Afganistanske žene ne mogu posjetiti muške ljekare, tako da će i djeca izgubiti medicinsku njegu ako su im žene primarni skrbnici

Dvije godine nakon što su talibani zabranili djevojčicama da idu u školu nakon šestog razreda, Afganistan je jedina zemlja na svijetu s ograničenjima u obrazovanju žena. Sada su prava afganistanskih žena i djece na dnevnom redu Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Agencija UN-a za djecu kaže da je više od milion djevojčica pogođeno zabranom, iako procjenjuje da ih je 5 miliona bilo izvan škole prije nego što su talibani preuzeli vlast zbog nedostatka objekata i drugih razloga, piše AP.

Zabrana je izazvala globalnu osudu i ostaje najveća prepreka talibanima da budu priznati kao legitimni vladari Afganistana. Ali talibani su prkosili reakciji i otišli dalje, isključivši žene i djevojke iz visokog obrazovanja, javnih prostora poput parkova i većine poslova.

Talibani su zaustavili obrazovanje djevojčica nakon šestog razreda jer su rekli da to nije u skladu s njihovim tumačenjem islamskog zakona ili šerijata. Nisu ga zaustavili za dječake. U posljednje dvije godine nisu pokazali znakove napretka u stvaranju uvjeta za koje kažu da su potrebni da se djevojčice vrate u razred.

Njihovo gledište o obrazovanju djevojčica dijelom dolazi iz specifične škole islamske misli iz 19. stoljeća, a dijelom iz ruralnih područja u kojima je ukorijenjen plemenski duh, prema regionalnom stručnjaku Hassanu Abbasu.

“Oni koji su nastavili razvijati (talibanski) pokret odlučili su se za ideje koje su restriktivne, ortodoksne do krajnosti i plemenske”, rekao je Abbas, koji opširno piše o talibanima. Talibansko vodstvo vjeruje da žene ne bi trebale učestvovati ni u čemu društvenom ili javnom, a posebno ih treba držati podalje od obrazovanja, rekao je Abbas.

 

 

Talibani su također zaustavili obrazovanje djevojčica kada su vladali Afganistanom kasnih 1990-ih, piše Raport.

Postoji konsenzus među imamima izvan Afganistana da islam stavlja jednak naglasak na žensko i muško obrazovanje. “Talibani nemaju osnove ili dokaza da tvrde suprotno”, rekao je Abbas. Ali molbe pojedinih zemalja i grupa, poput Organizacije islamske suradnje, nisu uspjele utjecati na talibane.

Syed Akbar Agha, bivši talibanski komandant na prvoj liniji, rekao je da su pobunjenici prihvatili islamski sistem na dan kada su ušli u Kabul u augustu 2021.

“Također su Afganistancima i vanjskom svijetu dali ideju da će u zemlji postojati islamski sistem”, rekao je Agha. “Trenutno ne postoji (drugi) islamski sistem na svijetu. Traju napori međunarodne zajednice da se uvede demokracija u islamske zemlje i odvrati ih od islamskog sustava.”

 

 

Roza Otunbayeva, posebna predstavnica glavnog sekretara UN-a Antonia Guterresa za Afganistan i voditeljica misije UN-a u Afganistanu, rekla je da je jedan od očitih učinaka zabrane obrazovanja nedostatak obuke.

Studenticama medicine obustavljen je studij nakon talibanskog ukaza iz decembra prošle godine koji zabranjuje visoko obrazovanje za žene. Afganistanske žene rade u bolnicama i klinikama – zdravstvena skrb je jedan od rijetkih sektora koji im je otvoren – ali će presušiti niz kvalificiranih ljudi. Afganistanske žene ne mogu posjetiti muške ljekare, tako da će i djeca izgubiti medicinsku njegu ako su im žene primarni skrbnici.

“Gledajući u budućnost i scenarij u kojem se ništa ne mijenja, odakle će doći doktorice, babice, ginekolozi ili medicinske sestre?” rekla je Otunbayeva u e-mailu Associated Pressu. “Kako će afganistanske žene moći dobiti najosnovnije zdravstvene usluge u društvu koje je strogo podijeljeno po spolu ako nema profesionalaca koji bi ih liječili?”

Zabrana srednje škole ne odnosi se samo na prava djevojčica. Kriza je sve gora za sve Afganistance.

Desetine hiljada učitelja ostale su bez posla. Nezaposleno je i pomoćno osoblje. Pogođene su privatne ustanove i poduzeća koja su imala finansijsku korist od obrazovanja djevojčica. Afganistan ima uništenu ekonomiju i prihodi ljudi strmoglavo padaju. Isključivanje žena s tržišta rada šteti BDP-u zemlje u milijardama dolara, kaže UNICEF.

Talibani daju prednost islamskom znanju u odnosu na osnovnu pismenost i računanje svojim prelaskom na medrese ili vjerske škole, utirući put generaciji djece bez savremenog ili sekularnog obrazovanja da poboljšaju svoju ekonomsku budućnost ili ekonomsku budućnost zemlje.

Postoje i druge posljedice za opću populaciju, poput javnog zdravlja i zaštite djece.

Podaci UN-a govore da su stope nataliteta veće među afganistanskim djevojkama u dobi od 15 do 19 godina koje nemaju srednje ili visoko obrazovanje. Obrazovanje žene također može odrediti hoće li njena djeca imati osnovnu imunizaciju i hoće li se njene kćerke udati do dobi od 18 godina. Nedostatak obrazovanja žena jedan je od glavnih pokretača uskraćenosti, kaže U.N.

Grupe za pomoć kažu da su djevojčice izložene povećanom riziku od dječjeg rada i dječjeg braka jer nisu u školi, usred sve većih poteškoća s kojima se porodice suočavaju.

Talibani su vodili decenijama dug džihad kako bi proveli svoju viziju šerijata. Ne povlače se lako. Sankcije, zamrznuta imovina, nedostatak službenog priznanja i široka osuda nisu učinili veliku razliku.

Zemlje koje imaju odnos s talibanima mogle bi utjecati. Ali imaju različite prioritete, smanjujući izglede za ujedinjeni front u obrazovanju djevojčica.

Pakistan je zabrinut zbog ponovnog oživljavanja militantnih aktivnosti. Iran i zemlje srednje Azije imaju pritužbe na vodne resurse. Kina gleda na mogućnosti ulaganja i vađenja minerala.

Postoji veća vjerojatnost pritiska koji dolazi iz Afganistana.

Današnja vladavina talibana razlikuje se od one prije nekoliko decenija. Viši čelnici, uključujući glavnog glasnogovornika Zabihullaha Mujahida, oslanjaju se na društvene medije za slanje ključnih poruka Afganistancima u zemlji i inozemstvu.

Ističu svoj uspjeh u iskorjenjivanju narkotika i slamanju naoružanih grupa poput Islamske države. Ali poboljšanje sigurnosti i uništavanje usjeva maka samo će donekle zadovoljiti ljude.

Dok su Afganistanci zabrinuti zbog gubitka obrazovanja djevojčica, oni imaju hitnijih briga poput zarađivanja novca, stavljanja hrane na stol, održavanja krova nad glavom i preživljavanja suša i oštrih zima.

Unutar Afganistana postoji želja da talibani imaju neku vrstu međunarodnog prihvatanja, čak i ako to nije priznanje, kako bi ekonomija mogla napredovati.

Javno mnijenje danas je mnogo relevantnije i utjecajnije nego što je bilo za vrijeme talibanske vladavine 90-ih, rekao je Abbas. “Unutarnji pritisak običnih Afganistanaca će na kraju gurnuti Kandahar u kut i napraviti razliku.”

No mogle bi proći godine dok posljedice zabrane ne pogode afganistanske muškarce i izazovu val nemira. Trenutno to pogađa samo djevojke i uglavnom su žene te koje su protestovale protiv niza ograničenja.

Agha je rekao da će Afganistanci podržati zabranu ako je krajnji cilj provođenje hidžaba, islamske marame, i okončanje miješanja spolova. Ali neće ako se radi samo o potpunom prekidu obrazovanja djevojčica.

“Mislim da samo nacija može prednjačiti”, rekao je.

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Najčitanije