BiH

Dalibor Maksimović 1992. u Zvorniku ubio trojicu braće i još jednog civila, sud u Beogradu ga faktički nije kaznio

Published

prije 7 mjeseci

7. Oktobra 2023.

Bella

Viši sud u Beogradu donio je danas presudu kojom je optuženog Dalibora Maksimovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina zbog ubistva četiri bošnjačka civila 18. aprila 1992. godine, u objektu fabrike obuće “Standard” u Karakaju, općina Zvornik.

Kako je Maksimović već ranije pravnosnažnom presudom osuđen zbog ratnog zločina na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Istom presudom, oštećeni su upućeni da u parničnom postupku ostvaruju imovinskopravni zahtjev. Obrazlažući presudu predsjednik sudskog vijeća je naveo da je sud prilikom odmjeravanja kazne optuženom, imao u vidu činjenicu da je Maksimović krivično djelo izvršio u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno, objavio je Fond za humanitarno pravo (FHP).

FHP ocjenjuje da izrečenom jedinstvenom kaznom nije u potpunosti ostvarena svrha kažnjavanja, dok upućivanje oštećenih da u parnici ostvaruju imovinskopravni zahtjev smatra povredom prava oštećenih na adekvatan pravni lijek. Prilikom odluke o imovinskopravnom zahtjevu oštećenih, kako su naveli iz FHP-a, sud mora da ima prije svega u vidu oštećene i njihovo pravo na naknadu štete kao minimalni simbolički akt obeštećenja za gubitak bliske osobe, a potom i to da postoji obaveza suda da se pitanje naknade štete riješi u krivičnom postupku.

FHP ističe da je oštećena Fehrija Čirak, supruga ubijenog Fadila Čiraka, istakla imovinskopravni zahtjev o kojem je sud mogao vrlo jednostavno da odluči jer je bio preciziran i potkrijepljen svim materijalnim dokazima koji su potrebni da bi se ostvario u parnici. Da bi odlučio o imovinskopravnom zahtjevu, navode iz FHP-a, sudu nije bilo potrebno nikakvo vještačenje, niti bi se takvim odlučivanjem odugovlačio krivični postupak. Sud je, dodaju, i pored smjernica koje je izdao Vrhovni kasacioni sud još 2019. godine, da se o imovinskopravnom zahtjevu odlučuje tokom krivičnog postupka i da to treba da bude pravilo, nastavio sa starom praksom da ga ne dosuđuje.

Javno tužilaštvo za ratne zločine (JTR) podiglo je 10. maja 2019. godine optužnicu protiv Dalibora Maksimovića kojom je terećen da je kao pripadnik TO Milići VP 7296 Milići, 18. aprila 1992. godine, u popodnevnim satima, u objektu fabrike obuće “Standard” u Karakaju ubio braću Iljaza, Nijaza i Nedžada Karaosmanovića i Fadila Čiraka. Prema navodima optužnice, Maksimović je, nakon saznanja da je tog dana u Zvorniku poginuo pripadnik njegove jedinice, u prizemlju “Standarda” naoružan automatskom puškom rafalnim hicima pucao u leđa četverici bošnjačkih civila koji su s lisicama na rukama sprovođeni iz prostorija policije na spratu. Tom prilikom ubio je civile Fadila Čiraka, Iljaza i Nijaza Karaosmanovića, dok je NN osoba uspjela da pobjegne. Zatim je optuženi zajedno sa još jednim NN vojnikom prišao do ranjenog Nedžada Karaosmanovića koji je u tim trenucima davao znakove života, te su ga do smrti udarali nogama po tijelu.

Optuženi Dalibor Maksimović je 2019. godine pravnosnažno osuđen za ratni zločin presudom Višeg suda u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina za ubistvo četiri civila i silovanje jedne Bošnjakinje, te mu se sada, prilikom izricanja kazne, zbog zakonskih ograničenja, morala izreći jedinstvena kazna zatvora u trajanju od najviše 15 godina. Time je faktički, za ubistvo bošnjačkih civila u objektu “Standard” u Zvorniku, nekažnjen. Porodice žrtava su ovom presudom dobile minimalnu satisfakciju da je u sudskom postupku utvrđeno kako su stradali njihovi najmiliji i ko je za to dogovoran, istakli su iz Fonda za humanitarno pravo.

Anadolija

BiH

VIDEO Kćerka stradalog rudara Asima: Kobne noći sam mu govorila “baba, nemoj da ideš”

Published

prije 21 minuta

12. Maja 2024.

Bella

Devet mjeseci je bio u logoru, moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav, kaže Irma Šehanović

Irma Šehanović, kćerka rudara Asima, koji je stradao u jami rudnika Mramor, gostovala je u Centralnom dnevniku Face televizije.

Ona je kazala da je znala koliko je opasan njegov posao.

-Kad god sam ga ispraćala, okretala sam se još jednom – da ga zapamtim. Nije to znao, niko nije znao, ali ja jesam. Uhvatim sebe sa prijateljima i razmišljam: Sad će babo iz treće smjene doći, to mi najteže pada – rekla je Irma.

Otkrila je da je joj je rođendan bio dan nakon što je poginuo.

-Puhala sam svijeće, on nije bio tu, ali imala sam nadu. Zaželjela sam samo jednu želju, ali nije se ostvarila.

Govorio da joj je otac bio mornar, a onda se desio rat.

-Devet mjeseci u logoru je bio. Moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav. Poslije dosta godina dočekala ga je ista sudbina. Porodično smo gledali Vas, znali smo se posvađati. Što mama i ja glasnije pričamo, on više pojačava i kaže: “Ja moram Senada gledati!” Gledali smo zajedno Senada, a sad ja sama gledam. Da me sad tu vidi, bio bi vjerovatno ponosan – emotivna je Irma.

Upitana je šta se desilo kobnog jutra, a ona odgovara:

-Njega je u 5:10 sati zatrpala zemlja. Obdukcija je pokazala da je preminuo na licu mjesta. Mama i ja kad ostanemo same, počinjala su razmišljanja: gdje je, da li se pati. Nažalost, preminuo je na licu mjesta. Zemlja se počela kruniti, ali bilo je kasno da babo reaguje – kazala je.

Govori da je kobne noći zakasnio na autobus i da ga je ona odvukla.

-Zvali smo autobus da se vrati po njega. Autobus je deset minuta ranije krenuo, ja sam mu govorila: “Baba, nemoj da ideš”, on je rekao: “Moram!” Autobus se kasnije vratio bez njega – zaključila je.

Nastavi čitati

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 18 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 19 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.