Završena je ljetna turistička sezona, a dobrim rezultatima može se pohvaliti i Unsko-sanski kanton, poznat po srednjovjekovnim istorijskim tvrđavama, živopisnim predjelima, turističkom potencijalu. Impozatnom istorijom može se pohvaliti i Stari grad Ključ, čije zidine kriju tajnu o kraju posljednjeg bosanskog kralja i samim tim, srednjovjekovne Bosne.

Već pri samom ulasku u ovo bajkovito zdanje, poput onog iz dječijih knjiga, istorija kao da oživljava.

Vjetar ne kvari ugođaj, naprotiv, samo pojačava utisak predanja koje se vezuje za ovo mjesto. Mjesto na kojem završava istorija srednjovjekovne Bosne. U ostatke kamenih zidina i kula utkana je priča prema kojoj je, bosanski kralj Stjepan Tomašević, u bijegu od otomanske najezde, utočište potražio baš ovdje. U zamjenu za predaju Bosne, osmanlije su mu obećale poštediti život. No, Bosnu je predao, ali posljednji bosanski kralj nije uspio sačuvati vlastiti život, priča profesor istorije, Fuad Alibegović.

“Postoje razne teorije gdje je pogubljen bosanski kralj. Po jednoj je to bilo u Ključu, ja sam istraživao te izvore, ima mnogo tih izvora. Drugi kaže da je pogubljen u Jajcu,a treći kaže da je to Blagaj na rijeci Sani. Kao što se ne zna tačno gdje su osmanlije pokupile djecu bosanskog kralja Stjepana Tomaša i njegove žene Katarine”, kaže Alibegović.

Dodaje da se ovaj najstariji, najveći i najutvrđeniji grad srednjovjekovne bosanske države sastoji iz četiri dijela. Prvi je impozantna kula Ljubica, koja je predstavljala najčešće sklonište prilikom određenih sukoba. Tabor kula je druga dilatacija, koja je nastala u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, a imala je ulogu tvrđavske džamije.

“Jer, ovdje se, uglavnom, od 1463-1834. godine, nalazila posada od 50 do 100 vojnika. U drugom objektu sjedio je dizdar, upravnik ove tvrđave, koji je sjedio u toj kuli i bio konstantno prisutan. Treća dilatacija je Ključ na Sani, odnosno, taj srednjovjekovni grad gdje se sklonio posljednji bosanski kralj”, priča profesor istorije.

Do posljednje, Stjepanovog utočišta vodi strma i uz uporni vjetar, nimalo bezazlena staza. Ako krenemo još niže, dolazimo do četvrtog, posljednjeg dijela ovog starog zdanja, odnosno podgrada, koji je predstavljao kulturni, vjerski i zanatsko-trgovački centar.

Zvanični podaci o postojanju Starog grada Ključ datiraju iz 1322. godine, u spisima bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Međutim, dokaz da je ovo mjesto starije, pokazuju i rimski objekti, koji se nalaze u sklopu ovoga starog grada.

Međutim, osim bogate istorije, opština Ključ obiluje prirodnim resursima, koji, prema riječima Admira Šabića, vlasnika jedne turističke agencije, nisu dovoljno iskorišteni.

“Ono čime se možemo pohvaliti je Alina luka, mjesto koje je bilo obična livada, napravili smo mnogo toga, reprezentativan objekat za kompletnu zajednicu koju svi mogu da koriste i uživaju u lijepom ambijentu. Pored svega toga, izvor Sanice. Sanica, kao turističko selo bilo je prvo turističko selo bivše Jugoslavije. Najveći potencijal, ipak je ribarstvo”, kaže Šabić.

Ovaj kraj posebno je atraktivan turistima iz Zapadne Evrope, što pred lokalnu vlast postavlja veoma važan zadatak. Unaprijediti turističku ponudu. No, zbog ograničenih novčanih sredstava, ovom izazovu mogu odgovoriti uz saradnju s kantonalnom Vladom, s kojom je nedavno potpisan Memorandum. Akcenat projekta je, upravo, na Starom gradu, koji predstavlja okosnicu turističke ponude, kaže Azra Kujundžić, stručni saradnik Odjeljenja za planiranje i razvoj, ove opštine.

“Tako da ćemo kroz ovaj prvi projekat završiti iluminaciju Starog grada, izgraditi tribine, nabaviti adekvatne stolice, za učesnike, gledaoce i, eventualno, u ovoj prvoj fazi, nabaviti jedan laserski projektor, da projiciramo sve događaje i na Stari grad, ali i Dom kulture, ili neke važnije zgrade ovdje”, navodi Kujundžić.

Prema rezultatima posljednjeg popisa, na području opštine Ključ živi više od 16 hiljada stanovnika. Iako spada u jednu od najslabije razvijenih u BiH, pogled na Sanu i živopisni pejzaž sa zidina Starog grada, daje nadu da bi ovaj dio BiH, u budućnosti, mogao da ostvari svoj puni potencijal, samo ako mu se nadležni više posvete.

Video pogledajte OVDJE