Connect with us

USK

USK planira uvesti verbalni delikt, kazna od 500 KM za komentar na društvenim mrežama

Published

on

Izmjene i dopune Odluke o javnom redu i miru podrazumijevaju da će svako ko na društvenim mrežama napiše komentar ili kritiku koja se ne dopadne onome kome je upućena biti kažnjen sa 200 do 500 KM. Iste odluke već uvedene u pojedinim općinama pokazale su se kao efikasan način za ušutkavanje neistomišljenika.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Almin Hopovac polovinom decembra prošle godine imenovao je Komisiju za izradu Nacrta izmjena i dopuna Zakona o javnom informisanju USK. Komisiju su činili predstavnici iz Ministarstva obrazovanja, predstavnik MUP-a USK, „predstavnik medija“ te predstavnik BH Telecoma!

Rezultat rada Komisije već 22. marta ove godine našao se na sjednici Vlade USK koja je zaključkom utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informisanju te ga uputila Skupštini USK u dalju proceduru po skraćenom postupku.

Između ostalog, u Prijedlogu zakona, najproblematičniji je član 16. kojim je definisana zabrana distribucije informacije ili drugog medijskog sadržaja ako je to neophodno.

Propisano je da prijedlog za zabranu distribucije informacije podnosi nadležnom tužilaštvu. Prijedlogom za zabranu može se zahtijevati da se zabrani distribucija informacije, da se oduzmu primjerci novina koji sadrže tu informaciju ako se svrha zabrane može postići samo na taj način, odnosno da se zabrani širenje takve informacije putem javnog glasila, web portala, društvenih mreža putem interneta, drugog elektroničkog glasila ili neke druge vrste medija. Na prijedlog tužilaštva, nadležni sud može donijeti rješenje o privremenoj zabrani distribucije informacija do pravosnažne odluke o zabrani. O prijedlogu sud odlučuje u roku od 12 sati od njegovog podnošenja“ navedeno je u članu 16 prijedloga o Izmjenama i dopunama zakona o javnom informisanju.

Dalje se navodi da „nadležni sud nalaže ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove da onemogući distribuciju informacije na osnovu rješenja“ te da se, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, u postupku za zabranu distribucije informacije primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje krivični postupak!

Iako je prijedlog Zakona uvršten na dnevni red Skupštine USK zakazane krajem marta, ministar obrazovanja USK Almin Hotovac ga je naprasno povukao sa dnevnog reda.

Zastupnica u Skupštini USK Vildana Alibabić (Naša stranka)u razgovoru za Žurnal kaže da ne vjeruje da to znači da je skupštinska većina odustala od Izmjena i dopuna Zakona.

– Ministar obrazovanja je povukao taj prijedlog jer su procijenili da neće imati dovoljan broj glasova da prođe u Nacrtu. Tako da do njih je kad će ga ponovo pustiti… Da su ga stavili na glasanje, pa da nije prošao onda ne bi ništa mogli poduzeti, ali mislim da neće odustati od njega, kaže Alibabić.

Zbog sve češće upotrebe govora mržnje na društvenim mrežama Alibabić smatra da su izmjene zakona neophodne ali ne na ovaj način.

– To je ograničavanje slobode govora i krajnji cilj je cenzura. Ovo što se sada dešava u medijima nije dobro, to truje javni prostor i u javnosti se kreira nepravilna slika o političkoj situaciji… Ni ovo nije dobro, ali nisam za to da se uvodi cenzura. Građani imaju pravo da kritiziraju, da iznose svoje mišljenje, naročito o političkim pojavama i osobama, kaže Alibabić.

Za nju je posebno sporno i to da ovim izmjenama i dopunama nije jasno precizirano šta je sloboda govora na društvenim mreža, jer je kako kaže „prilično paušalno to dato i onda bi neko imao mogućnost da paušalno ocjenjuje šta je kršenje zakona a šta ne“.

Verbalni delikt u Cazinu

Krajem marta na 13. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Cazina usvojene su izmjene i dopune Odluke o javnom redu i miru koje podrazumijevaju da će svako tko na društvenim mrežama napiše komentar ili kritiku koja se ne dopadne onome kome je upućena biti kažnjen sa 200 do 500 KM.

Prekršajem će se smatrati „upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pozivanjem telefonom ili pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža“.

Reagovali su iz opozicionog Kluba vijećnika SDA Cazin navodeći da oštro osuđuju svako samoinicijativno nametanje Odluka koje nemaju uporište u Zakonu te su pozvali građane da ih podrže u „bojkotavanju ove sramne diktatorske Odluke“.

Kako primjena ovakve odluke funkcioniše u praksi pisali smo prije skoro dvije i po godine. Podsjetimo Gradsko vijeće Grada Bihaća polovinom juna 2019. godine donijelo je Odluku o dopuni Odluke o javnom redu i miru kojom se “upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža” smatra prekršajem.

Posebno je bio sporan način na koji u praksi funkcioniše sprovođenje ove odluke. Način kako neko dokazuje da je uznemiren i omalovažavan prema obrazloženju koje smo tada dobili iz MUP-a USK je više nego upitan.

Kako neko dokaže da je uznemiren? Neko prijavi nekoga i onda mi utvrdimo da li je tako. Ako sumnjamo da je to lice koje je uznemirilo nekoga i iznijelo mu prijetnju, onda se to šalje na sud koji odlučuje dalje hoće li to biti krivično ili ne. Građani dođu u policijsku stanicu i prijave da ih je neko vrijeđao putem sms poruka, mailom ili objavom na društvenim mrežama. Onda se utvrđuje da li je to tako, tvrdili su tada iz MUP USK  navodeći da „ako se prekršajni nalog uruči stranci, a ona kaže: “da – prihvatam odgovornost, jesam to uradio” onda možemo izdati prekršajni nalog. Ako neko kaže da ne prihvata odgovornost onda se to šalje na sud. Ukoliko stranka pristane na tretiranje prekršaja i prihvata odgovornost, onda daljeg postupka nema već se izdaje nalog.

Novinari su kažnjavani prekršajnim nalozima i kaznom od 300 KM zbog pisanja tekstova o političarima. Podsjetimo na slučaj Vahidina Durića urednika nekadašnjeg portala Bišće.ba. On je u više navrata kažnjen zbog tekstova objavljenih na njegovom portalu. Nakon što je prvi put kažnjen, krajem 2017. godine, oglasilo se i Udruženje BH novinari.

Upravni odbor BH novinara tada je smatrao kako kažnjavanje Vahidina Durića zbog objavljenog komentara predstavlja eksplicitno kršenje slobode izražavanja i prava novinara da kritikuju postupke javnih zvaničnika. Iz udruženja su tada naveli da su ovakve odluke pokušaj ponovnog uvođenja verbalnog delikta u naš pravosudni sistem, kao političkog sredstva za gušenje slobodnog iznošenja mišljenja o pitanjima od značaja za javnost.

Dvije i po godine kasnije Durić je bio prisiljen ugasiti ovaj medij, a USK političari, da bi mirno spavali, sada planiraju na čitavom kantonu uvesti verbalni delikt.

(zurnal.info)

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije