Connect with us

BiH

Suljagić za izraelski list “Haaretz”: “Sve što smo učinili za Srebrenicu sada žele da spale u ime Hamasove agende”

Published

on

Suljagić je za Haaretz ispričao da ga je, kada se probudio ujutro 7. oktobra i vidio snimak pripadnika Hamasa kako sjede na polugolom tijelu Shani Louk u zadnjem dijelu kamioneta, taj prizor vratio unatrag tri decenije

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je u intervjuu za izraelski list Haaretz govorio o tome kako se našao na udaru kritika zbog toga što je na početku odbijao komentirati sukob između Izraela i Hamasa, te je istakao da neće žrtvovati rad svoje organizacije “u ime Hamasove agende”.

Suljagić je za Haaretz ispričao da ga je, kada se probudio ujutro 7. oktobra i vidio snimak pripadnika Hamasa kako sjede na polugolom tijelu Shani Louk u zadnjem dijelu kamioneta, taj prizor vratio unatrag tri decenije.

“A onda kada je – da budem iskren – došao neizbježan i predvidljiv odgovor Izraela, smatrao sam da je cijela stvar srceparajuća, i bukvalno sam se odsjekao od svijeta. Mogao bih čak da kažem da je to pokrenulo u meni svaku traumu koju sam ikada preživio: zaključao sam se u kuću i nisam ni sa kim komunicirao 10 dana”, rekao je on.

Pod ogromnim pritiskom

Autor članka Sam Sokol navodi da, dok su događaji od 7. oktobra probudili užasna sjećanja kod Suljagića, mnogi drugi bosanski muslimani su se poistovjećivali sa sudbinom palestinskih civila u Pojasu Gaze, te da su oni to upoređivali sa sopstvenom patnjom tokom rata u BiH.

Sokol opisuje okupljanja u Sarajevu gdje su demonstranti povezivali ta dva sukoba, noseći transparente sa sloganima poput “Jučer Srebrenica, danas Gaza”.

Suljagić i Memorijalni centar su od početka donijeli odluku da ne komentarišu rat u Gazi.

“Razgovarao sam sa preživjelima. Razgovarao sam sa majkama. Pitao sam ih: ‘Šta ćemo? Ovdje smo pod ogromnim pritiskom’,” prisjetio se Suljagić.

“I rekli su mi: ‘Mi imamo svoju stvar; imamo svoju priču za ispričati. Imamo dužnost prema svojim mrtvima. Mi imamo dužnost prema sopstvenoj zajednici. Mi imamo dužnost prema sopstvenoj zemlji. Ovo nije naša bitka.’ I odlučio sam da ih poslušam”, ispričao je.

Međutim, navodi se kako je za one koji vide paralele između Gaze i Srebrenice Suljagićevo odbijanje da komentariše borbe između Izraela i Hamasa predstavljalo “neoprostivu izdaju”, te da su mnogi Bošnjaci izrazili podršku palestinskoj stvari.

U saopćenju objavljenom prošle sedmice, Udruženje palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini izrazilo je iznenađenje da je “od početka izraelske agresije pa do danas, izostala podrška narodu Palestine od onih od kojih smo je najviše očekivali”, odnosno “od naše braće iz Srebrenice”.

Osim Suljagića, grupa je prozvala nekoliko istaknutih bosanskohercegovačkih ličnosti iz politike i civilnog društva, uključujući Muniru Subašić, predsjednicu organizacije Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa, i zamjenika gradonačelnika Srebrenice Hamdiju Fejzića, te je postavila pitanje da li je uticaj Svjetskog jevrejskog kongresa “toliko jak da Srebreničani zatvaraju oči nad slikama koje iz Palestine gledamo svaki dan?”

To je navelo Suljagića da prekine samonametnutu šutnju, a u svom odgovoru se nije suzdržavao:

“Na stranu, za trenutak, eksplicitni antisemitizam sadržan u ovoj izjavi – naime, da nas je Svjetski jevrejski kongres “kupio” i da smo samim tim “prodali” kosti naših očeva – dok sam ja u Memorijalnom centru Srebrenica našu politiku vodićemo mi i niko drugi, vođeni našim vrijednostima i interesima”.

Kasnije je, prema pisanju Haaretza, otišao korak dalje te naveo da “između Hamasa i četnika nema razlike”.

Suljagić je napisao i članak u kojem je kritikovao svoje protivnike što ignorišu stradanja muslimana u Jemenu, Siriji i Sudanu, te da se fokusiraju samo na jedan sukob u kojem učestvuju Jevreji.

Kako navodi Haaretz, kao odgovor na njegov kontranapad, kritičari su objavili fotografije na kojima on nosi crni šešir i lokne koje nose ultraortodoksni Jevreji, a naveo je i da je čak primio prijetnje smrću.

Naveo je, također, kako je prošle sedmice u inbox Facebook stranice Memorijalnog centra Srebrenica stigla poruka: “da se “krmetu” – biva meni – dobro ne piše i da će me nabiti na ćuskiju”.

Optužuje svoje kritičare da nastoje da “uzmu sve što smo učinili u proteklih 20 godina da očuvamo sjećanje na Srebrenicu, da sačuvamo sjećanje na genocid, i da ga bukvalno spale u ime Hamasove agende, ma šta ona bila”.

“Što se mene tiče, ono što se od nas zaista traži jeste da bliskoistočni sukob uvezemo u Bosnu – kao da nemamo dovoljno svojih problema”, rekao je Suljagić.

On također osuđuje ono što on naziva “informativnom operacijom” koja se sastoji od “cijelog ekosistema trolova i botova” koji napadaju Memorijalni centar na društvenim mrežama.

Menachem Rosensaft, generalni savjetnik emeritus na Svjetskom jevrejskom kongresu i dugogodišnji prijatelj i pristalica Suljagića, kaže da ga njegovi kritičari napadaju “jer je osoba od integriteta i jer stoji iza svojih stavova”.

“Izgradio je memorijalni centar koji odaje počast žrtvama i koji je posvećen njihovom sjećanju, ali s namjerom da zaista da smisao tom pretjerano korištenom izrazu ‘Nikad više’”, rekao je on za Haaretz.

Stalni podsjetnici

Kako navodi ovaj izraelski list, “čini se da su napadi na Suljagića paralelni sa porastom antisemitizma u BiH”, te se ističe da je to nedavno primoralo Jevrejsku zajednicu u Sarajevu da otkaže planirani memorijal ranije ovog mjeseca za 85. godišnjicu pogroma Kristalne noći.

U razgovoru za lokalne medije, Jakob Finci, predsjednik bosanskohercegovačke jevrejske zajednice objasnio da je zbog “povećanog nivoa antisemitizma te izostanka reakcije na antisemitizam od nadležnih tijela, Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine odlučila otkazati koncert povodom 85. godišnjice Kristalne noći”. Naveo je da je do odluke došlo zbog bojazni da se događaj ne zloupotrijebi za dnevno-političke svrhe.

Finci je prošle sedmice za Haaretz rekao da se situacija od tada počela smirivati, te je izrazio solidarnost sa Suljagićem. Ovaj osjećaj, kako navodi ovaj list, dijeli i Vladimir Andrle, predsjednik lokalne jevrejske organizacije La Benevolencija.

Poput Suljagića, 7. oktobar je za njega bio traumatičan, a rekao je za Haaretz da ga je ono što je vidio podsjetilo na rat u BiH, ali i da ga je izraelska operacija u Pojasu Gaze podsjetila na opsadu Sarajeva.

“Sve što se dešava (u Gazi) je nešto što nas podsjeća na slične okolnosti koje smo iskusili ovdje“, rekao je on, optužujući različite političke aktere da koriste bliskoistočni sukob da napadaju svoje protivnike, te da im nije stalo ni do Izraelaca ni do Palestinaca.

Jedna osoba koja se sukobila s političarima u BiH oko ovog pitanja je izraelska ambasadorica Galit Peleg, koja se nedavno upustila u vrlo javnu svađu sa članom bh. Predsjedništva Željkom Komšićem nakon što je on Hamasov napad 7. oktobra nazvao djelom “očajnih ljudi”.

“Moja pretpostavka je bila da će ljudi koji su doživjeli Srebrenicu nakon 7. oktobra biti više empatični prema Izraelu. Nažalost, oni su stvari tumačili obrnuto”, rekla je Peleg, žaleći zbog činjenice da radikalni glasovi preuzimaju diskurs.

“Nisu svi takvi, ali antisemitizam postoji i to se ne može gurnuti pod tepih”, dodala je.

Navodi se da je Reisul-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, osudio napad Hamasa u pismu Rosensaftu koje je podijelio s Haaretzom, te da je napisao: “Duboko smo zabrinuti zbog događaja koji se odvijaju u Izraelu i Palestini od zastrašujućeg terorističkog napada na civile u Izraelu 7. oktobra.”

“Kao zajednica, odmah smo osudili ovaj gnusni čin, jer smo, poučeni agresijom na BiH i svime što se dešavalo, posebno osjetljivi na stradanje nevinih civila”, navodno je napisao Kavazović.

Što se tiče Suljagića, on ostaje pri svome. On je u svom članku izjavio: “Odbijam, i uvijek ću odbijati da budem u društvu Vladimira Putina, Vojislava Šešelja, Noama Chomskog i drugih prijatelja Palestine koji negiraju naš genocid”.

Suljagić je također upozorio i Izraelce i Palestince da se suzdrže od međusobnog optuživanja za genocid, navodeći da, iako se taj izraz lako koristi, “genocid se dokazuje na sudu (…) a ne na X-u i Facebooku”, prenosi SB

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

on

By

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

on

By

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

on

By

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.
Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.
Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.
– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.
On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.
– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.
Nastavi čitati

Najčitanije