• Grad Bihać se u posljednjih nekoliko godina pozicionira kao najveće gradilište u Unsko-sanskom kantonu i nalazi se među prvih pet gradova u BiH u oblasti  stanogradnje.  Bihaćko naselje Ceravci izdvaja se kao mikro lokalitet s najviše aktivnosti stambene gradnje, a koja je prostorno-planski regulirana. Trenutno se u izgradnji ili procesu pribavljanja odobrenja za građenje nalazi oko 750 stambenih jedinica od čega je oko 500 na Ceravcima ukupne vrijednosti oko 105 miliona maraka.

– Većina izgrađenih stanova je rezervirana ili već prodana što je pokazatelj da je i dalje potražnja veća od postojeće ponude, istaknuto je na  sastanku Biznis kluba Grada Bihaća, gradonačelnika Elvedina Sedića i investitora u oblasti stanogradnje.  

 Cijene nekretnina u gradu Bihaću su na najvišem nivou do sada. Od zadnjeg kvartala 2021. do zadnjeg kvartala 2024. godine cijene su porasle oko 60%. Trenutno cijena kvadratnog metra novogradnje u ovom gradu se kreće od 2.800 KM do 3.300 KM (s uključenim PDV-om), ovisno o lokaciji, nivou opremljenosti, odnosno kvalitetu ugrađenih materijala. Na cijeni su i “stari” stanovi u urbanim dijelovima sa oko 3.000 KM po kvadratnom metru.

 “Stanovi su danas najtraženiji među mladim bračnim parovima i  dijasporom, a lokalni i strani investitori grad Bihać vide kao perspektivnu destinaciju za ulaganje. Upravo im one nude stabilan povrat kroz najam ili preprodaju, a očekuje se da će potencijalni ulazak zemlje u EU dodatno povećati vrijednost imovine”, kazao je u uvodu Nihad Šušnjar, koordinator Biznis kluba.

Trend rastuće potražnje i ubrzane prodaje dodatno je pojačan očekivanjima o daljnjem rastu vrijednosti nekretnina u idućim godinama. Osim toga, cijena zakupa raste oko 7% na godišnjem nivou što dokazuje da se veliki broj nekretnina kupuje radi investicije.

“Zbog činjenice da je Bihać u posljednje vrijeme veliko gradilište, posebno u segmentu stanogradnje, željeli smo investorima jasno staviti do znanja da im Gradska uprava, sa svim svojim kapacitetima, stoji na raspolaganju. Desetine miliona koje oni ulažu zaslužuju našu pažnju, poštovanje i bezrezervnu podršku. Naša namjera je da probijanjem novih saobraćajnica ubrzamo planirane investicije i omogućimo nove, što uzročno-posljedično znači i nove prihode u budžet Grada kroz komunalije i rentu. Investitori su večeras iznijeli svoje probleme, koji u najvećem broju nisu u našoj nadležnosti poput nedostatka izvodjača radova, ali ono što možemo, riješit ćemo”, rekao je gradonačelnik Sedić.

“Važno je da komuniciramo i sastajemo se kako bismo riješili postojeće probleme. Oni su minorni u odnosu na one stvarne koje nam donosi nedostatak radne snage, mali broj izvođača radova, rast cijena materijala na tržištu… Kao investitor mogu reći da nam Gradska uprava i njene službe maksimalno stoje na raspolaganju u svakom trenutku”, riječi su Harisa Ćoralića.

 Prema dostupnim pokazateljima, tokom posljednje tri godine izražen je trend kupovine “drugog doma”, bilo da se radi o nekretnini pored rijeke, na planini ili u ruralnim predjelima Bihaća. Ovaj trend direktna je posljedica sve većeg broja turističkih posjeta ovom gradu, odnosno sve veće potražnje za smještajnim kapacitetima, posebno u sezoni.

 “Imajući na umu rast kupovne moći naših sugrađana odnosno dijaspore, porast cijena u novogradnji uslijed nedostatka radne snage u građevinskom sektoru, dodatno povećanje cijene rada, porast cijena građevinskog materijala, rastuću inflaciju, snižavanje kamatnih stopa na stambene kredite, nedostatak ponude stanova za rentanje te porast cijena građevinskog zemljišta u Bihaću, u narednom periodu možemo očekivati dodatni rast cijena u stanogradnji koje još nisu dosegle svoj maksimum”, zaključeno je na sastanku Biznis kluba.

rtvusk

U Bihaću su porodice koje su do sada boravile u alternativnim smještajima uselile u nove stanove, čime je trajno riješen njihov stambeni status i poboljšani životni uslovi.

Ovaj značajan projekat realizirali su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i Grad Bihać.

Među novim stanarima je i Lejla Beganović, osoba s invaliditetom, kojoj novi stan predstavlja veliko olakšanje nakon godina suočavanja s arhitektonskim barijerama. Ona ističe kako je konačno dobila priliku da ostvari svoje ciljeve i potrebe, jer je do sada bezuspješno pokušavala pronaći stan prilagođen njenim potrebama.

Sreću s njom dijele i ostale porodice koje su dobile svoj novi dom u okviru projekta CEB II, pod nazivom “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja”. Ovaj objekat nudi trajna stambena rješenja za porodice koje su do sada živjele u neizvjesnim uvjetima, pružajući im sigurnost i stabilnost.

Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, naglašava kako je ovim projektom pokazana briga za građane koji su dugi niz godina bili smješteni u privremenim alternativnim smještajima.

“Želimo im omogućiti stalne domove, koji su moderni, izgrađeni po najnovijim standardima, u potpuno novoj zgradi”, kazao je Sedić.

Nerin Dizdar, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, ističe da je u toku izgradnja još 150 stambenih jedinica te da se priprema završna faza projekta CEP3.

“Cilj nam je da zatvorimo sve kolektivne centre i osiguramo smještaj za sve one koji su još uvijek nezbrinuti. Dostojanstvo čovjeka je neprocjenjivo, a osnovni preduslov za dostojanstven život jeste imati siguran krov nad glavom”, poručio je ministar.

Ovim projektom ključeve stanova dobilo je 38 bihaćkih porodica, što znači da je oko 100 socijalno ugroženih osoba dobilo trajno stambeno rješenje i priliku za bolji život.

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.

Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.

Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.

Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.

– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.

– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.

O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.

Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.

Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.

BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.

Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.

Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.

Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.

– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.

Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.

Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.

Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.

On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.

– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.

Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.

Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.

“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.

Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.

Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.

FENA