Connect with us

BiH

Bošnjake hapse zbog korupcije i ratnih zločina, Srbe povremeno zbog ratnih zločina, a hercegovačke Hrvate ni zbog čega!

Published

on

Ranko Debevec je u pritvoru, a Milano Kajganić pritvara. Osim ako se ne radi o osuđenicima ili optuženicima za genocid.

Piše: Avdo AVDIĆ (Istraga.ba)

Kemal Čaušević je kriv za kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje, Miro Džakula nije. Čaušević će u zatvor, a Džakula u Elektroprijenos.

Fadil Novalić je kriv za federalne respiratore, a Radovan Višković nije kriv ni za respiratore niti za poljsku bolnicu u RS-u.

Fikret Hodžić i njegova Malina su optuženici za nabavku respiratora, Kristian Marić, posrednik u nabavki je samo svjedok.

Osman Mehmedagić je dvaput hapšen i triput pretresan, a Dragan Lukač nijednom. Čak ni zbog slanja u smrt Nedžada Dizdarevića.

Ranko Debevec je u pritvoru, a Milano Kajganić pritvara. Osim ako se ne radi o osuđenicima ili optuženicima za genocid.

Selmo Cikotić će na sud zbog ratnih zločina, Nenad Stevandić – neće.

Abdulaha Skaka su hapsili zbog štete od 30 hiljada maraka. Ljubu Bešlića za života niko nije istraživao.

Kada će “Kasa” u Hercegovinu?

U pritvoru su bili i gradonačelnici Zenice Fuad Kasumović, i Bihaća Hamdija Lipovača. U pritvoru nikad nisu bili gradonačenici iz Zapadne Hercegovine, iz Banje Luke, iz Istočnog Sarajeva.

U pritvoru je bio i Nedim Uzunović zbog Bosnalijeka. Milenko Bašić zbog “uglednog Lagera” nije.

U Sarajevu su hapsili i Fahrudina Radončića. U Hercegovini nisu Jozu Pavkovića.

Desetine sarajevskih biznizmena palo je zbog “Kase”. Ali kasa još nije stigla u zapadnu Hercegovinu.

Kada su mu sudili zbog kriminala sa Čovićem Jerko Lijanović je oslobođen. Kada su mu sudili nakon što je okrenuo leđa Draganu Čoviću, Jerko Lijanović je osuđen.

Hoćete li statistiku? Evo je.

Za pet godina, od početka 2018. go kraja 2022., Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona Široki Brijeg podiglo je devet optužnica za krivična djela – kurupcije i privrednog kriminala.   Samo u jednom predmetu izrečena je zatvorska kazna, dok su u pet predmeta izrečene – uslovne osude. I to bi bilo to što se tiče borbe protiv korupcije u ZHK kojim suvereno vlada HDZ BiH. Tom kantonu pripadaju tri općine i jedna gradska uprava. Tu su kantonalne institucije. U ZHK, prema popisu iz 2013. godine živi 95 hiljada stanovnika.

U Bosansko-podrinjskom kantonu živi 23 hiljade stanovnika. Kanton čine dvije općine i jedan grad. Osim lokalnih općinskih i gradskih administracija u tom kantonu postoje i kantonalne institucije. Za četiri godine,  od početka 2018. do kraja 2021., Tužilaštvo BPK je podiglo 10 optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. Jednu više nego ZHK za pet godina. I u tom je kantonu, u posmatranom periodu, izrečena jedna zatvorska osuda za krivično djelo korupcija.

Dakle, Tužilaštvu Goraždu za četiri godine podiglo je više optužnica za korupciju nego Tužilaštvo ZHK za pet godina, iako u ZHK ima više opštinskih administracija i skoro četiri puta više stanovnika.

Samo četiri zatvorske kazne

Od početka 2018. do kraja 2021. godine, mostarsko Tužilaštvo je podiglo 32 optužnice. Dakle, za četiri godine – 32 optužnice u kantonu kojem pripada devet općinskih i gradskih administracija, sve kantonalne institucije i nekoliko federalnih institucija. Za četiri godine izrečene su samo četiri zatvorske kazne. Šesnaest je uslovnih osuda. Tako, dakle, izgleda borba protiv korupcije u kantonu kojim vlada HDZ BiH i u kojem živi 222 hiljade stanovnika.

U Unsko-sanskom kantonu živi 273 hiljade stanovnika. Ovom kantonu pripada osam općina i gradova. Osim općinskih administracija, u Bihaću su smještene i kantonalne institucije. Federalnih institucija nema. Za četiri godine, 2018-2021., Tužilaštvo USK je podiglo 72 optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja. U petnaest predmeta korupcije su izrečene zatvorske kazne. Ukupno je izrečeno 39 uslovnih osuda za korupciju.

Znači, iako u Mostaru ima više institucija (lokalne, kantonalne i federalne), Tužilaštvo HNK je podiglo duplo manje optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja nego Tužilaštvo USK.

U Srednjobosanskom kantonu živi 254 hiljade stanovnika. Dvanaest općinskih i gradskih administracija je u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva u Travniku. Tome treba dodati i sve kantonalne institucije u SBK. Za četiri godine, 2018.-2021., Tužilaštvo SBK je podiglo deset optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja. U istom periodu, pravosuđe tog kantona nije izreklo nijednu zatvorsku kaznu za korupciju. Izrečene su tek tri uslovne osude.

Šta rade kanronalna tužilaštva

U Zeničko-dobojskom kantonu živi 364 hiljade stanovnika. Tužilaštvo ZDK je nadležno za 12 općina i gradova te sve kantonalne institucije. Prema podacima Transparency Internationala,  za četiri godine Tužilaštvo ZDK je podiglo 101 optužnicu za korupciju, od čega se tri optužnice odnose na visoku korupciju. Izrečeno je ukupno 18 zatvorskih kazni. Uslovnih osuda je bilo 55.

Dakle, Tužilaštvo ZDK podiglo je deset puta više optužnica za korupciju od Tužilaštva SBK, gdje okosnicu vlasti čini HDZ BiH.

Kantonalna tužilaštva u Tuzli i Sarajevu imaju najbolje rezultate. Recimo, Tužilaštvo KS samo u 2021. godini je podiglo 100 optužnica za korupciju, a te godine je izrečeno ukupno osam zatvorskih kazni. Tokom 2020. Tužilaštvo KS je podiglo 15 optužnica, 2019. godine 24 optužnice za korupciju, a 2018. godine 29 optužnica. Pravosuđe u KS je od početka 2018. do kraja 2021. godine izreklo 21 zatvorsku kaznu zbog korupcije. Uslovne su bile 52 osude.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je od 2018. go 2021. godine podiglo 132 optužnice za korupciju. U istom periodu izrečeno je ukupno 39 zatvorskih kazni za korupciju. Izrečene su ukupno 92 uslovne osude.

BiH

Još jedna pljačka u BiH: Ukradeno 250.000 KM iz automobila – vlasnik sjedio u kafiću

Published

on

By

U jeku potrage za pljačkašima dva miliona maraka od vlasnice mjenjačnice u Banjoj Luci i dobojska policija traga za lopovima koji su od dilera deviza ukrali 250.000 maraka.

Krađa novca je prijavljena 26. aprila u Doboju, ali o tome nije bilo zvaničnih saopštenja iz policije. Kako saznaje ATV, krađa se dogodila u ranim jutarnjim časovima, ali zasada nema dokaza da su ova dva slučaja povezana.

“Vlasnik je ujutro novac stavio u automobil, a onda se parkirao u jednoj ulici u Doboju i otišao u kafić da pije kafu. Kada se vratio u vozilu nije bilo torbe sa novcem. Prema prijavi ukradeno mu je oko 250.000 maraka”, navodi izvor.

Dodaje da se sumnja da su lopovi najvjerovatnije pratili dilera deviza, te da su u krađi koristili uređaj za ometanje daljinskog zaključavanja vozila. U PU Doboj je potvrđeno da se krađa dogodila 26. aprila oko 7.15 časova: “Policijskoj stanici Doboj 1 26. aprila je prijavljeno da je iz zaključanog parkiranog vozila u Doboju ukradena veća količina novca. Izvršen je uviđaj i u toku je rad na rasvjetljavanju krivičnog djela teška krađa.”

 

Nezvanično se doznaje da ovo nije prvi put da se ovaj prodavac deviza našao na meti lopova. Prije nekoliko mjeseci na području Gračanice, u Federaciji BiH, ukradeno mu je 80.000 maraka, što je takođe prijavljeno policiji.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić: Predlažemo da se odlože izbori i da se ide po našem izbornom zakonu

Published

on

By

Predsjedništvo SNSD-a odlučilo je da ne donose nikakvu odluku o učešću na izborima, te da predloži koaliciji da pozovu opoziciju na razgovore o učešću na izborima.

“Naš prijedlog je da se na izborima ne učestvuje po pravilima koje je donio visoki predstavnik (Radovan Kovačević dopunjava: “Takozvani visoki predstavnik”, naveo je lider stranke Milorad Dodik na konferenciji za medije.

Rekao je da odluka nije donesena, jer žele da razgovaraju sa opozicijom, a nakon današnjeg sastanka sa vladajućom koalicijom.

Također, Nenad Stevandić je poručio da odluku neće donijeti sami.

“Ipak, slušajući naše kolege iz opozicionih partija šta govore, mi nismo donijeli odluku po kojem zakonu ćemo izaći, pa je odluka da ja u NSRS u ponedjeljak pozovem kolege iz opozicije, da vidimo možemo li se usaglasiti. Ako se ne budemo mogli usaglasiti, sljedeći sastanak koalicije biće odmah u utorak”, rekao je lider US i predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

Poziv na sastanak opoziciji biće upućen za ponedjeljak u 14h.

“Imat ćemo sastanak vladajuće koalicije i donijet ćemo odluku. Predlažemo da se odlože izbori i da se ide po našem izbornom zakonu, ali nećemo sami donijeti odluku, ovo je stvar države”, kazao je Stevandić.

N1

Nastavi čitati

BiH

Povećane kazne za prekršitelje zakona, minimalna je 6.000 KM

Published

on

By

Dom naroda odobrio da stupe na snagu veći iznosi kazni za prekršitelje Zakona o kontroli cijena

Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene Zakona o kontroli cijena, kojima se povećavaju iznosi kazni za prekršitelje odredbi ovog Zakona.

Savjetnik federalnog ministra trgovine Jasmin Kadić kazao je za Fenu da su kazne povećane s ciljem preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce Zakona.

Dosadašnji iznos kazni je mali i stimulativan jer se u praksi pokazalo da se velikim trgovcima isplatilo više plaćanje do sada niskih kazni. Naime, stupanjem na snagu ovih izmjena pravno lice će, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna je 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM – istakao je Kadić.

Preventivni i represivni učinak

Naglašava da će se primjenom ovog zakonskog rješenja nastojati postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena.

– Izmjene su predložene jer je Zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine, a izmjene 2008. i propisane kazne za prekršitelje ovog Zakona su minimalne i nisu davale rezultate – naveo je Kadić.

Mjere neposredne kontrole cijena, koje su propisane Zakonom o kontroli cijena od izuzetne su važnosti za funkcioniranje države posebno u vrijeme elementarnih nepogoda, nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva i rastuće inflacije.

Ovom prilikom, Kadić je podsjetio da Federalno ministarstvo trgovine radi na izradi potpuno novog Zakona o kontroli cijena.

Nastavi čitati

Najčitanije