Teško je prognozirati hoće li naredna godina biti politički teža i izazovnija od ove, bit će interesantna. Ova je bila jako dinamična i turbulentna. Imala je svoje dobre i loše strane. Nadamo se, ipak, realizaciji nekih naših planova u 2024., pogotovo u onom dijelu evropskih integracija – tu nam se otvorila velika šansa, kazao je to ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković na početku gostovanja u Dnevniku D.

Na pitanje s kim se bilo teže nositi – koalicionim partnerima HDZ-om i SNSD-om ili opozicijom predvođenom SDA, DF-om, NES-om, SBiH-om, kaže da su odnosi na političkoj sceni sa svima bili vrlo izazovni.

“Mi se trudimo imati svoj ritam, korektne odnose sa svima, ne lažemo svoje partnere, ne izmišljamo neke nepotrebne skandale, ne pravimo neke jeftine populističke priče, i u takvom odnosu reflektujemo jednu dobru energiju, koja uglavnom ima neke pomake“, objašnjava Konaković.

Konaković je kazao da ‘na državnom nivou možemo biti zadovoljni kako smo stvari otkočili, ta konstatacija da se BiH, ipak, kreće za nas je važna’.

„Na polju odnosa sa opozicijom, pogotovo u dijelu SBiH-a i NES-a – to su neka razočarenja ljudska. To su ljudi koji su sjedili sa nama. Čujemo ovih dana dokaze da su varali i pregovarali na dvije stolice, to je nešto što ne volim. Od HDZ-a i SNSD-a nismo očekivali neke posebno prisne odnose, to su razgovori tehničke naravi. Rezultati, dogovori, kompromisi u interesu države. Ovo drugo je imalo emotivnu dimenziju, jer te laži što nisam očekivao kao čovjek“, ocijenio je on.

Naglasio je kako nikad nije rekao da se Milorad Dodik promijenio.

„Jedini koji je to na političkoj sceni govorio bio je predsjednik Stranke demokratske akcije. Ja sam govorio o konkretnim kompromisima. Činjenica da je Dodik pristao na brzo formiranje Vijeća ministara, a prije toga je imao Tegeltiju na čelu postojećeg Vijeća ministara, pokazuje tu dobru volju u tom trenutku s njegove strane. Pa onda najveći budžet u historiji BiH, pa otkočen brzo program reformi, neke vidljive promjene koje su bile i zbog našeg narativa i spremnosti na kompromis, i moj odlazak u Banju Luku na neku košarkašku utakmicu koji je bio presedan neviđen. Govorili smo o novom ambijentu i mislim i danas da nismo rekli ništa neistinito. Dodik kao osoba – nije nam nikad bio plan da ga prevaspitavamo, on je takav kakav je, i politička je realnost u BiH. Nismo očekivali da će išta biti lako, znali smo da je to ‘put uzbrdo’“, naveo je Konaković.

Dodikove prijetnje treba shvatati ozbiljno

U Dnevniku D dotakao se i nove Dodikove prijetnje secesijom.

“Od 2006. intenzivno najavljuje secesiju. Prošlo je 17 godina u tom narativu u kojem je trošio puno energije najavljujući otcjepljenje. Sve te njegove prijetnje te vrste treba uzimati za ozbiljno i treba biti spreman na takve scenarije. Dobro zna i on, i cjelokupna javnost u BiH, pogotovo međunarodna javnost, šta bi to značilo, ne isključujući ni konflikt, jer smo mi preskupo platili cijenu uspostavljanja dejtonske BiH. To je nemoguća opcija bez mnogo zapleta. On se igra vatrom. Podleći njegovim ultimatumima ili ucjenama bila bi velika greška“, smatra Konaković.

Konaković je dodao:

„Neka Dodik proba imovinu koja je u bh. entitetu Republika Srpska, šume, vode, uzeti kao kolateral na nekoj ozbiljnoj međunarodnoj berzi, pa da čuje čija je to imovina. Imovina je Bosne i Hercegovine. Pričom o secesiji on sebe, RS i sve građane izlaže sve dubljoj izolaciji i vodi u jedan problem koji mu ja ne preporučujem. Uspjeli smo i s takvim Dodikom pomjeriti BiH naprijed, predugo je stajala u jednom mjestu“.

Na pitanje hoće li visoki predstavnik nametnuti zakon o imovini i je li to jedino rješenje, odgovara:

“Nemam sve potrebne informacije. Vrlo su tajnoviti ljudi koji tamo rade. Ponovit ću svoj stav – pitanje državne imovine nije predmet bilo kakve rasprave, osim upotrebe imovine u smislu pokretanja ekonomije. Država BiH je vlasnik svoje imovine. Spremni smo na razgovore i najbolje bi bilo da se to riješi u parlamentu bez nametanja visokog predstavnika – o načinu korištenja državne imovine“.

Upitan koliko djelovanje visokog predstavnika pomaže ili odmaže funkcionisanju državne koalicije, smatra da ‘njegov intervencionizam ima opravdanost – ono što je bilo zakočeno, on je odblokirao’.

“Najvažnija definicija njegovih intervencija je da on reaguje onda kada političari nešto koče, kako bi odblokirao, i kada političari ne rade svoj dio posla, kada se ne ispunjavaju neke obaveze. Korištenje bonskih ovlasti za državu BiH ja smatram korisnim. Neke je stvari uradio vrlo korektno, osim one izborne noći kada je promijenio pravila izborne utakmice i ojačao etničke strukture koje su pomogle najviše SDA da pokupuje neke zastupnike u Klubu Bošnjaka, nismo bili sretni tom odlukom. Sve druge idu u pravcu zaštite interesa države BiH i njenih institucija. BiH nije imala štetu od njegovih intervencija“, navodi Konaković.

O Ustavnom sudu BiH

Govoreći o Ustavnom sudu BiH, naglasio je da nije spreman ni na kakve ustupke. Ustavni sud funkcioniše normalno, kaže Konaković, izmjenom Poslovnika spriječene su blokade i on će raditi bez obzira što neki zbog toga nisu sretni.

„Žao mi je što predstavnika RS-a nema i što ih očigledno neće biti u dogledno vrijeme. Nećemo nikad pristati na odlazak stranih sudija u ambijentu kada Dodik i njegovi saradnici napadaju Ustavni sud i ne priznaju njegove odluke, a istovremeno traže da strane sudije odu – to je besmisleno i vodi u potpunu paralizu. Tu dogovora nema“, kategoričan je Konaković.

Kada je riječ o sudovima, pristali smo na mnogo kompromisa za koje ne mislimo da su štetni, dodaje on.

„Sjedište u RS-u u Istočnom Sarajevu, za mene je BiH cjelovita zemlja, nemam nikakve predrasude prema RS-u. Nadležnosti smo iščistili, nema smanjenih nadležnosti. Ako budu racionalni, mislim da rješenje zakona o sudovima može biti izvjesno“, izjavio je Konaković.

Evropski put BiH

Govorio je i o šansama da do marta ispunimo zadaću i dobijemo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.

“Zbog činjenice da je EU zaista reducirala zahtjeve prema Ukrajini, Moldaviji i BiH, čini mi se da nisu više tako striktni propisi, nije onih formalnih 14. Interesantna je priča o 14 prioriteta, jedan od njih je ukidanje prava veta u institucijama BiH. Ako je Dodik na to spreman, da idemo odmah u tu realizaciju, da proste većine odlučuju. Ne vjerujem da je baš spreman na taj dio. Govori se o nekim oblastima iz onih osam prioriteta. Usvajanje zakona o sukobu interesa, finalizacija sprečavanja pranja novca, priča o Frontexu dovedena do kraja, neki dokumenti iz oblasti javne uprave, to bi bilo dovoljno da formalno otvorimo pregovore“, tvrdi on.

Sad je realno da postanemo članica u narednih deset godina, ističe Konaković.

„Prije dvije-tri godine, prije agresije na Ukrajinu, ta priča o članstvu je bila ‘na aparatima’. Sada zbog sigurnosne situacije u EU, zbog svijesti njihove o važnosti integracije cijelog ovog prostora, zbog pitanja – šta će biti ako BiH ne bude članica EU – ovo je prostor koji će imati neki strani utjecaj, ako to nije EU, postavlja se pitanje ko je. Tu su strahovi da može biti neki nepoželjan partner u ‘mekom trbuhu EU’, što oni napokon shvataju“, ocijenio je Konaković.

Iznio je i svoje mišljenje o suđenju Dodiku.

„Generalno sve što smo slušali od Dodika o nepriznavanju institucija palo je u vodu. On dolazi na ročišta. Koristi sve pravne mehanizme da uspori priču, ali proces se dešava“.

‘Pravosudni ribolov’ ili ozbiljan proces

O hapšenju Osmana Mehmedagića i Ranka Debeveca, kaže:

“Sprega Mehmedagića i Debeveca je javna, sada je to institucija odlučila dokazati, očigledno je prikupila dovoljno dokaza. Nadam se da ovo nije ‘pravosudni ribolov’, da se to ‘uhvati pa vrati’. Ozbiljan proces nismo gledali do kraja još nijedan kada je riječ o visokim dužnosnicima. Ono što smo najavili da će se dešavati jer smo gledali svojim očima, sada se dešava. Čekamo informacije iz istrage i taj famozni telefon Debeveca koji vjerovatno krije mnoge tajne. Ako smiju prisluškivati postupajuće sudije i tužioce, nemam nikakvu dilemu da smiju i političke oponente i novinare. Tvrdim da se to dešavalo. Rekli su samo da istragom nije obuhvaćen ovaj dio, a ne da se nije prisluškivalo“, rekao je Konaković.

Kada je riječ o navodnoj optužnici koju protiv njega priprema Tužiteljstvo Kantona Sarajevo, ističe da ‘sigurno nije kršio zakon.

“Ako je priča o korištenju diskrecionog prava predsjedavajućeg Skupštine nezakonita – uradili smo analizu, od 2007. svi su koristili diskreciono pravo dodjele sredstava, ja sam jedini predmet istrage. Radio sam potpuno u skladu s uredbom Vlade Kantona Sarajevo. Objavit ću svako ime i udruženje i neka naša javnost vidi ima li tu bilo kakve lične, stranačke, ili neke druge pripadnosti. Ova će priča otići do kraja, da se vidi jesam li ja kršio zakon ili je tužilaštvo i dalje politički alat za obračun s političkim neistomišljenicima. Jedno od to dvoje će se dokazati“, poručio je Konaković.

Izborni zakon

Prema njegovim riječima, nema atmosfere unutar političkih subjekata da se priča o tehničkim izmjenama izbornog zakona dovede do kraja.

“Spremni smo razgovarati čak i o prijedlozima SDA. Interesantno je da su oni predložili nešto protiv čega se bore godinama, u ovom trenutku kad su opozicija. Bilo bi odlično da se to riješi u parlamentu, da tu ne reaguje visoki predstavnik. Bitno je da se ta stvar izmijeni“, naveo je Konaković.

O proslavi neustavnog Dana RS-a, kaže:

“To je rođendan na koji vam niko ne dolazi. Oni su napravili datum koji, ne samo što je neustavan, nego nije ni ljudski – vrijeđate osjećaje drugih naroda. Neka rade tužilaštva i sudovi svoj dio posla. Neću tome davati nikakav značaj, čini mi se da oni baš provociraju da mi damo neki značaj“.

Kako odblokirati rad Federalnog parlamenta

Na pitanje kako odblokirati rad Federalnog parlamenta i komisija, odgovara:

“Nadam se da će rad Federalnog parlamenta biti odblokiran odmah nakon Nove godine na prvoj narednoj sjednici. Strašno je da SDA i DF koriste mehanizam nedolaska na sjednice radnih tijela kako bi blokirali život u Federaciji, i budžet i zakone. Radili su to i u Sarajevu, to smo riješili kroz parlamentarnu proceduru onako kako ćemo riješiti i na federalnom nivou“.

Na kraju razgovora za Dnevnik D kazao je da je Marin Vukoja ‘prvi kandidat za kojeg će glasati NiP’.

„Nemamo tu nikakvu dilemu. Priče o tome kako nema iskustva u pravosuđu – pozivam vas da provjerite koliko sudija Ustavnog suda, na federalnom i državnom nivou,  ima iskustvo iz pravosuđa prije izbora. Ta argumentacija ne stoji“, zaključio je Konaković.

federalna.ba