BiH

Ko je u Parlamentu BiH prešutio 2023. za više od 7.000 KM mjesečno: Zastupnica iz Cazina nijednom se nije javila za riječ

Published

prije 4 mjeseca

1. Januara 2024.

Bella

Diskusije na sjednicama, predlaganje zakona, upućivanje inicijativa, traženje odgovora na probleme građana neka su osnovna mjerila rada zastupnika i delegata. To se posebno očekuje u tamo gdje su parlamentarci najplaćeniji, a to je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Koliko su bili aktivni u 2023. godini vidljivo je iz statistike upućenih zakona i inicijativa, postavljenih zastupničkih pitanja, ali i iz stenograma sa sjednica. Zastupnički dom Parlamenta BiH u 2023. je održao 22 sjednice, a Dom naroda 13.

Čitajući stenograme sa svih tih sjednica može se vidjeti da zastupnik SNSD-a Obren Petrović nije progovorio. Uz to nije postavio nijedno zastupničko pitanje, imao neku svoju inicijativu ili prijedlog zakona.

S druge strane je za 11 mjeseci 2023. godine zaradio više od 83.000 KM. Njegova primanja mjesečno u prosjeku iznose oko 7.600 KM.

I zastupnica NES-a iz Cazina Elvisa Hodžić, koja je u bh. Parlament ušla u martu, nije se javila za riječ na sjednicama, nije imala zastupničkih pitanja, svojih inicijativa ili zakona. A prema podacima koje smo dobili iz Sekretarijata bh. Parlamenta, nije imala primanja već je u 2023. godina naplatila skoro 4.000 KM na ime troškova za dolazak na sjednice, što svakako nije opravdanje.

Među 42 zastupnika ima onih koji su aktivni skoro svaku sjednicu i mimo nje, a ima i onih koje smo mogli čuti tek na jednoj ili dvije sjednice, a istovremeno nije zabilježeno da su ikoga išta pretjerano pitali ili imali inicijativu.

Tako smo, prema stenogramima, zastupnicu SNSD-a Ljubicu Miljanović mogli čuti prvi i posljednji put na sjednici u aprilu. Nije imala pitanja ni inicijativa. U 2023. godini je zaradila čak oko 116.000 KM, jer je upravo u parlamentarnim klupama, u kojim je nismo imali priliku upoznati po raspravama, ostvarila i pravo na penziju i više od 30.000 KM otpremnine. Njena mjesečna primanja koja obuhvataju plaću, paušal, prevoz,k odvojeni život, topli obrok, u prosjeku su 7.600 KM.

Zastupnicu HDZ-a Darijanu Filipović, prema stenogramima, mogli smo čuti prvi put na sjednici u novembru gdje je raspravljala o tačkama dnevnog reda, a postavila je jedno zastupničko pitanje tokom 2023. godine. Njena primanja mjesečno iznose ko 6.800 KM i u 2023. je naplatila 76.872 KM, ne računajući decembar koji tek treba biti isplaćen.

Slično je i sa Amorom Mašovićem, zastupnikom SDA, Slavkom Matićem, zastupnikom HDZ-a, dok se zastupnik SDA Denijel Tulumović prvi put za raspravu u 2023. godini javio na sjednici u novembru, što je i sam kazao kada je dobio riječ pa rekao da se prvi put obraća u ovom domu. On u bh. Parlamentu nije imao primanja osim paušala za koji mu je od januara do oktobra isplaćeno oko 10.400 KM. Bio je predlagač nekoliko zakona zajedno s kolegama iz Kluba zastupnika SDA.

Stenogrami su pokazali da su delegati u Domu naroda više-manje podjednako aktivni na sjednicama, moguće i zato što ih ima 15.

Faktor

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 9 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 9 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 12 sati

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.