Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

U susjedstvu BiH našli šemu kako ne platiti kaznu u prometu: ‘Jednostavno, nenaplativo je’

Published

on

Austrija je zemlja lijepih krajolika, specifične muzike, piva, snijega i kazni za prebrzu vožnju. Neki su priznali da su od tamo dobili čestitku za prebrzu vožnju, kažu da je oko 60 eura (117,35 KM). No, Marijo Šukan iz Livna navodi da je platio čak 170 eura (332,50 KM) zato što je vozio 27 kilometara na sat preko ograničenja brzine.

Od marta zakoni još postrožuju. Osim novčane kazne za prekoračenje, koja je ista jeste li vozili 1 ili 20 na sat brže od dozvoljenog, za velika prekoračenja, primjerice 60-70 na sat, na licu mjesta smiju oduzeti i automobil. Riječ je o krajnjoj mjeri kod recidivista koji se ne propravljaju, piše danas.hr.

 

U Hrvatskoj to već postoji i saobraćajni stručnjak objašnjava – već to što je uvršteno u zakon imalo je pozitivan odjek. Automobil se, ako to sud odluči, može prodati na aukciji. Svi koji se ne budu vozili u desnoj traci koliko je to razumno i moguće, piše u austrijskom Zakonu, mogu platiti do 726 eura (1.419 KM), a oni koji blicaju da se sporo vozilo makne udesno ili ne održavaju razmak mogu primiti kaznu od 2.100 eura (4.107 KM).

Profesor s Fakulteta saobraćajnih nauka Marko Ševrović pojašnjava otkud tako visoka kazna: “Izrazito je to opasna radnja na autocesti, to je nešto što smo mi u prošlim izmjenama Zakona o sigurnosti na cestama kao Fakultet predložili Ministarstvu. Postoji kazna za to ukoliko se vozite na premalom razmaku na autocestama. Ono što je loše je što nemamo tehnološki sistem koji bi to sistemski kažnjavao na autocestama”.

 

Ako vozite do 20 na sat preko dozvoljene brzine u Austriji, na adresu stiže kazna od 70 eura (136,91 KM). Prekoračite li 20 kilometara, naplatit će 160 eura (312,94 KM) u Austriji, u Norveškoj 585 eura (1.144 KM), u Švedskoj 215 eura (420.5 KM), u Švicarskoj 180 (352 KM) a u Italiji 175 (342.2 KM). Velike su kazne i u Hrvatskoj, ali stara je stvar da u dionici autoceste ograničenja 130 bez kazne možete izvući sa 140 na sat.

 

To što se tolerira 10 kilometara na sat preko ograničenja brzine, Ševrović vidi kao jednu od glavnih razlika između Hrvatske i Austrije. “A druga je što Austrijanci imaju puno više fiksnih kamera na autocestama, ali imaju i kamere koje mjere prosječnu brzinu”, govori ovaj stručnjak.

U Hrvatskoj u 2022. godini preko 60.000 osoba nije platilo svoju prekršajnu kaznu. Goran Husinec, sudski vještak za saobraćaj, o kaznama u Hrvatskoj kaže: “U Hrvatskoj su kazne jako velike, međutim, mi imamo jedan sloj ljudi koji radi na crno, zarađuje na crno i od njih se ne može naplatiti. Svoju imovinu skrivaju na članove porodice i jednostavno nenaplativo je“.

Prema preliminarnim podacima MUP-a u 2023. godini u Hrvatskoj je bilo 737.156 prekršaja, bez statistike o onima koji su u odlasku na skijanje zaradili kaznu.

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Najčitanije