Connect with us

USK

Federalni revizori u ZZO USK: Sve je sumnjivo! Direktorske plaće, zapošljavanja, službena putovanja, regres, jubilarne nagrade

Published

on

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona dobio je čak 27 preporuka federalnih revizora za popravljanje stanja u Izvještaju o finansijskoj reviziji za 2022. godinu. Revizori su ukazali na nepravilnosti kod zapošljavanja, direktorske plaće, isplate regresa, dnevnica kod službenih putovanja, dodjele jubilarnih nagrada…

Skrenuli su pažnju da je ranije Federalna uprava policije po naredbi privremeno oduzela dokumentaciju koja se odnosi na ortopedska pomagala, a po naredbi Općinskog suda u Bihaću od 14.10.2022. godine.

Federalni revizori su ukazali kako je na određeno vrijeme u Zavod zdravstvenog osiguranja USK primljeno sedam zaposlenika po osnovu Uredbe o postupku prijema u radni odnos koju je donijela Vlada Unsko-sanskog kantona, bez javnog oglašavanja, a što nije u skladu sa Zakonom o radu.

Osvrnuli su se na isplatu regresa.

– Naknade za regres za godišnji odmor i vjerske praznike u iznosu od 61.517 KM isplaćene su iznad zakonski propisanog neoporezivog iznosa na koji su obračunati i isplaćeni puni porezi i doprinosi. S obzirom na to da se Zavod finansira najvećim dijelom iz uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, isplata naknada u navedenim iznosima nije primjerena – navode federalni revizori.

Pojašnjavaju kako je regres isplaćen odlukom direktora za 2022. godinu, a utvrđen je u visini prosječne neto plaće isplaćene u FBiH.

– U periodu isplate visina neoporezivog dijela regresa iznosila je 519 KM, dok je na preostali iznos od 519 KM po zaposleniku obračunat i plaćen pripadajući porez i doprinosi. S obzirom na to da se Zavod finansira najvećim dijelom iz uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, nije primjereno ni opravdano vršiti isplate regresa u neto iznosu koji je dva puta veći od zakonski utvrđenog neoporezivog iznosa i na tako utvrđene iznose obračunavati i plaćati pripadajući porez i doprinose – stoji u Finansijskom izvještaju ZZO USK za 2022. godinu.

Kada je riječ o plaćama u Zavodu, najveća neto plaća isplaćena iznosila je 4.020 KM, najniža 963 KM, dok je prosječna 2.011 KM.

– Uvidom u obračune plaća i naknada za mart, septembar i decembar 2022. godine konstatovano je da je ugovorom o radu direktora od 31.12.2021. godine, zaključenim sa Upravnim odborom, utvrđeno uvećanje plaće direktoru u iznosu 20 posto od osnovne plaće.

Napominjemo da ugovorom nije precizirano po kojem osnovu je ugovoreno ovo uvećanje plaće. Shodno tome, konstatovano je da uvećanje, obračun i isplata plaće direktoru u ukupnom neto iznosu od 6.185 KM nije vršeno u skladu sa članom 15. Zakona o plaćama i naknadama – ukazuju federalni revozori.

Od 1.10.2021. godine za v. d. direktora imenovan je Jasmin Husetić, koji je 16.12.2021. godine imenovan za direktora Zavoda. Odlukom od 20.12.2022. godine za vršioca dužnosti direktorice imenovana je Mirza Tatarević na period od tri mjeseca.

Revizori su se osvrnuli i na radno vrijeme uposlenika u Zavodu.

– Uvidom u evidencije o radnom vremenu koje su obuhvaćene uzorkom (mart, septembar i decembar 2022. godine) utvrđeno je da je kod svih zaposlenika iskazano identično vrijeme početka i kraja radnog vremena od 7:00 do 15:00, kao i vrijeme korištenja pauze od 10:00 do 10:30 sati. S obzirom na to da je kod svih zaposlenika iskazano identično vrijeme početka i kraja radnog vremena, kao i korištenja pauze, nismo se uvjerili u vjerodostojnost sačinjenih evidencija o provedenom vremenu na radnom mjestu – navodi se, između ostalog, u revizorskom izvještaju.

Jubilarne nagrade u Zavodu isplaćene su u ukupnom iznosu od 43.000 KM, od čega je neoporezivi dio u iznosu od 26.987 KM iskazan na poziciji naknada zaposlenim, dok je oporezivi dio u iznosu od 16.013 KM iskazan na poziciji bruto plaća i naknada plaća, na koje su plaćeni pripadajući porez i doprinosi.

Jubilarne nagrade utvrđene su Pravilnikom o plaćama i naknadama kojim je definisano da Zavod može nagraditi radnike povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, ostvarenih ušteda, racionalizacija, inovacija, rezultata rada i drugih rješenja koja unaprjeđuju rad, a odluku o visini i načinu određivanja nagrade donosi direktor.

– Direktor je u aprilu 2022. godine donio Odluku kojom je povodom nastupajućeg Bajrama za sve zaposlenike utvrđena naknada u visini od 500 KM. U periodu isplate visina neoporezivog dijela naknade iznosila je 313,80 KM dok je na preostali iznos od 186,20 KM po zaposleniku obračunat i plaćen pripadajući porez i doprinosi. Budući da se Zavod finansira najvećim dijelom iz uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, nije primjereno ni opravdano vršiti isplate naknada u neto iznosu koji je veći od zakonski utvrđenog neoporezivog iznosa i na tako utvrđene iznose obračunavati i plaćati pripadajući porez i doprinose – stoji u revizorskom izvještaju.

Dotakli su se i dnevnica za službena putovanja.

– Obračun i isplata dnevnica za službena putovanja u zemlji za zaposlenike, izvršena je na način da se visina neoporezivog djela naknade (25 KM po dnevnici) isplaćivala iz blagajne, dok je na preostali iznos razlike do visine 10 posto prosječne plaće u FBiH po dnevnici obračunat i plaćen pripadajući porez i doprinosi. Prema prezentovanoj dokumentaciji ukupna visina oporezivog djela naknade za službeno putovanje u zemlji u 2022. godini iznosila je 2.493 KM neto.

Nije primjereno ni opravdano vršiti isplate naknada u neto iznosu koji je veći od zakonski utvrđenog neoporezivog iznosa i na tako utvrđene iznose obračunavati i plaćati pripadajući porez i doprinose s obzirom na to da se Zavod najvećim dijelom finansira iz uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje – navode revizori.

– Skrećemo pažnju na to da je Federalna uprava policije po Naredbi za privremeno oduzimanje dokumentacije i donošenje Odluke o osiguranju i čuvanju, koju je 14.10.2022. godine donio Općinski sud u Bihaću, privremeno oduzela dokumentaciju koja se odnosi na ortopedska pomagala (javni pozivi sa ugovorima za ortopedska pomagala, analitičke kartice dobavljača, sve ulazne račune sa popratnom dokumentacijom, rješenja o imenovanjima komisija za ocjenu funkcionalnosti ortopedskih pomagala, izvještaje o radu komisije, kao i sve izvještaje Odjeljenja za kontrolu kao i popratnu dokumentaciju vezanu za izvršene kontrole ortopedskih pomagala i slično) za period od 1.1.2016. godine do 30.6.2022. godine – stoji u Izvještaju o finansijskoj reviziji.

Federalni revizori su utvrdili da kontrolori pri Zavodu ne rade svoj posao.

– Obavljenom revizijom konstatovano je da kontrolori ili druge ovlaštene osobe za obavljanje kontrole nisu kontrolisali propisivanja lijekova od ovlaštenih doktora u domovima zdravlja, iako su bili obavezni u skladu s Odlukom o listi lijekova. Osim toga, obračun rizika potrošnje lijekova izdatih na recept nije primijenjen, što nije u skladu sa ugovorima zaključenim sa zdravstvenim ustanovama. Sredstva za finansiranje lijekova priznata su u visini stvarne potrošnje lijekova na recept, u skladu s Odlukom Upravnog odbora. Skrećemo pažnju da Odluka Upravnog odbora nije u skladu sa ugovorima zaključenim između Zavoda i zdravstvenih ustanova – navodi se.

Skupština Unsko-sanskog kantona nije usvojila Finansijski plan Zavoda u propisanom roku, a rokovi za njegovo sačinjavanje propisani Zakonom o budžetima u FBiH nisu ispoštovani. Naime, Zavod nije blagovremeno sačinio i nadležnim institucijama dostavio Finansijski plan na razmatranje i usvajanje jer je nadležno ministarstvo tek 10.12.2021. dostavilo Smjernice za izradu Programa zdravstvene zaštite za USK za 2022, a 28.12.2021. saglasnost na Program zdravstvene zaštite o pružanju zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za 2022, koji je osnova za određivanje pripadajućeg iznosa sredstava koja se doznačavaju zdravstvenim ustanovama na području USK.

Također, planiranje rashoda po osnovu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju nije izvršeno prema kontnom planu koji je dio Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u FBiH.

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

on

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije