Connect with us

USK

VIDEO U Velikoj Kladuši nema urbanističkih dozvola: „Ljudi su bili slobodni, zadužili se i napravili objekte bez dokumentacije”

Published

on

U Velikoj Kladuši već mjesecima vlada vrlo nestabilna politička situacija. Općinski načelnik ne priznaje općinsko Vijeće, a praksa je pokazala da ono bez njega ne može samostalno funkcionisati. Nedostatak komunikacije izaziva kolaps, pa se u ovoj općini već tri godine ne izdaju urbanističke dozvole – otežava to rad, a ponajviše privrednicima.

Tri godine bez političkog dijaloga, bez rješavanja krucijalnih pitanja, zaustavljenog ekonomskog razvoja, pa čak i bez izdavanja urbanističkih dozvola, uz opstrukciju svih odluka koje donese Vijeće – Velika Kladuša postala je općina slučaj.

„Načelnik ne priznaje Općinsko vijeće već godinu dana kako se stvorila nova parlamentarna većina i on na sve moguće načine pokušava da ospori Vijeće, da bi on mogao donositi budžete i ostalo. Nažalost, zbog sporosti nadležnih institucija on to uspijeva“, tvrdi Zlatko Pajazetović, predsjednik Kluba vijećnika NS-a.

Više od dvije hiljade zahtjeva tri godine stoji netaknuto. Procedura se zaobilazi, a građani problem rješavaju tako što grade – nelegalno.

„Ljudi su bili slobodni, zadužili se i napravili objekte bez dokumentacije. Jedan dečko je došao iz Slovenije, napravio kuću, sredio sve, proširio, treba sad da dobije struju i ne može je dobiti jer nema dozvole“, objašnjava Nedžad Mezildžić, predsjednik Udruženja poduzetnika općine Velika Kladuša.

Oformljena je i Komisija za izdavanje urbanističkih dozvola, no načelnik je ne priznaje, pa ona postoji samo na papiru.

„Kada su se stvorile mogućnosti, Vijeće je donijelo odluku 13.2. o formiranju Komisije, no načelnik od tada ne dozvoljava službi da provodi tu odluku“, dodaje Pajazetović.

Postojeće fabrike se zatvaraju, a novih nema. Investitorima je ulaganje, uz ovakvu političku nestabilnost, suludo.

„Mi nemamo novih fabrika, mi nemamo investitora, od nas svak bježi, mi smo jednostavno postali zona sumraka. I dalje se stavljamo na raspolaganje i poziciji i opoziciji da pomognemo i da otvorimo ta vrata legalizacije“, poručuje Mezildžić.

Da se sve lomi preko leđa građana, svjesne su obje strane. Uprkos tome, loptica odgovornosti se i dalje prebacuje, a nijedan pokušaj rješavanja ovog problema dosad nije urodio plodom.

federalna.ba

USK

Nasilje u porodici: Bišćanin došao kući pijan pa pretukao suprugu

Published

on

By

U Bihaću je zabilježen slučaj porodičnog nasilja, koji je rezultirao povredom 37-godišnje žene.

Incident se dogodio nakon što je M.A., kako saznajemo, došao kući u pijanom stanju. Nakon verbalne rasprave, situacija je eskalirala kada je M.A. fizički napao ženu udarajući je nogama i rukama po glavi i tijelu.

Reagirajući na poziv, policija je brzo intervenisala i uhapsila pijanog M.A., dok je povrijeđena žena prevezena u Dom zdravlja Bihać radi medicinske pomoći. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Nastavi čitati

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

Najčitanije