Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.