Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump izjavio je da će američki birači jevrejskog porijekla biti dijelom krivi ako izgubi na izborima 5. novembra od potpredsjednice Kamale Harris, demokratske kandidatkinje.

Tokom komentara na Nacionalnom samitu Izraelsko-američkog vijeća u Washingtonu, bivši predsjednik se požalio da zaostaje za Harris među američkim Jevrejima.

Izrael bi vjerovatno prestao postojati u roku od dvije godine ako Harris pobijedi na izborima, a Jevreji bi bili dijelom krivi za taj ishod jer imaju tendenciju da glasaju za demokrate, tvrdi Trump.

“Ako ne pobijedim na ovim izborima – a jevrejski narod bi zaista imao puno posla s tim ako se to dogodi, jer ako 40 posto, mislim, 60 posto ljudi glasa za neprijatelja – Izrael, po mom mišljenju, prestat će da postoji u roku od dve godine”, rekao je Trump okupljenima.

Trump je naveo anketu prema kojoj Harris ima 60 posto glasova među američkim Jevrejima. Također je žalio što je osvojio manje od 30 posto glasova među američkim Jevrejima na izborima 2016. godine, na kojima je pobijedio, i na izborima 2020. godine, koje je izgubio od demokratskog predsjednika Joea Bidena.

FENA

Ministar financija u Njemačkoj Christian Lindner predstavio je svoj plan za ostvarenje privatnih mirovina. Njegov prijedlog predstavljao bi veliku promjenu mirovinske politike.

Vlada u Njemačkoj još uvijek radi na mirovinskom paketu II. Međutim, zbog blokade parlamentarne skupine FDP-a u Bundestagu, zakon još nije mogao biti konačno usvojen. Prema upućenima, blokada je sada gotova i uskoro bi moglo doći do upoznavanja plana vlade s Bundestagom.

Ali Vlada ne želi s tim završiti. Rečeno je da su u izradi još najmanje dva projekta: jedan za jačanje mirovina poduzeća, a drugi se fokusira na privatne mirovine.

Planirana je mirovinska reforma

Već se znalo da vladajući žele još jednom baciti pogled na kompanijsko i privatno mirovinsko osiguranje. U svojoj inicijativi za rast, koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u ljeto je zapisala sljedeće:

Savezna vlada će uvesti privatno mirovinsko osiguranje kao treći mirovinski stup, što će posebno državno financirano privatno mirovinsko osiguranje (prije “Riester”) učiniti privlačnijim.

Provest će prijedlog fokusne skupine o privatnom mirovinskom osiguranju prihvatljivog, certificiranog mirovinskog portfelja koji se može ulagati u fondove ili druge odgovarajuće klase imovine bez jamstva održavanja doprinosa.

Trebalo bi i dalje nuditi proizvode s jamstvom. Međutim, jamstva se mogu smanjiti u budućnosti kako bi se omogućila ulaganja s većim prinosom. Općenito, prihvatljive proizvode trebao bi karakterizirati lako razumljiv dizajn, visoka kvaliteta proizvoda, niski troškovi i visoka transparentnost (platforma za usporedbu, certifikacija).

Kako bi se povećala konkurencija proizvoda, prebacivanje između proizvoda trebalo bi biti moguće u bilo koje vrijeme i uz male ili nikakve troškove, prenosi Fenix.de.

Trebali bi biti otvoreni za sve zaposlene osobe, uključujući i samozaposlene ako je moguće. Osim toga, mirovinski sustav poduzeća (bAV) se revidira tako da će više tvrtki u budućnosti nuditi mirovinski sustav poduzeća, a posebno će se podržati zaposlenici s niskim primanjima.

Fokusna skupina za privatne mirovine preporučila je uvođenje računa mirovinske štednje u svom završnom izvješću u ljeto 2023. To se može zamisliti kao štedni račun ili račun koji se ulaže npr. u ETF ili druge dionice (ali i nekretnine) i tako se štedi novac s višegodišnjim povratom. Savezna vlada bi također zasebno podupirala štednju, na primjer davanjem subvencija, navode njemački mediji.

Država dodaje 20 centi za svaki euro

Prema Die Weltu, Lindner je sada dao konkretne prijedloge. Sukladno tome, mirovinska štednja trebala bi biti pokrenuta od 1. siječnja 2026. godine.

Svaki građanin može birati između Riester mirovine i depoa. Svatko tko bira portfelj trebao bi slobodno odlučiti u koje proizvode želi ulagati: da li u pojedinačne dionice (i s tim povezanim većim rizikom) ili, primjerice, u ETF-ove. Prema tvrdnjama Lindnera, vlada želi “odrediti pozitivnu listu u koje se klase imovine može ulagati”.

Tu su i detalji o financiranju po prvi put. Prema želji Lindnera, država bi na svaki uplaćeni euro dodala 20 centi, do najviše 3.000 eura godišnje.

Svatko tko ima takav depozit trebao bi godišnje položiti najmanje 120 eura. Ministar financija je naglasio da se o tim detaljima još razgovara unutar koalicije.

Za obitelji s djecom subvencija bi trebala biti veća: predlaže 25 centi po euru do osobnog doprinosa od 1.200 eura. Svatko tko zarađuje manje od 26.250 eura godišnje trebao bi dobiti jednokratni bonus od 175 eura, dok će mlađi od 25 godina dobiti 200 eura početnog bonusa za tri godine.

Konkretni primjeri:

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 600 eura, ukupni kapital na godinu 3.600 eura (+ povrat)

Za jednu osobu s djetetom

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 900 eura, ukupni kapital na godinu 3.900 eura (+ povratna)

Za početnike u karijeri

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 800 eura, ukupni kapital na godinu 3.800 eura (+ povrat)

Za osobe s niskim primanjima

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 725 eura, ukupni kapital na godinu 3.725 eura (+ povrat)

Mirovinski polog od 2026.

Prema Die Weltu, novac na mirovinskoj štednji trebao bi biti oporezovan tek kada se isplati. No, novac se iz štednje ne smije uzeti prije 65. godine. Tako Lindner želi ograničiti “lažne poticaje prema prijevremenom umirovljenju”.

Ove bi promjene, ako doista dođu, predstavljale revoluciju u privatnom mirovinskom osiguranju. To bi olakšalo štednju za mirovinu i, pod pravim uvjetima, također može biti bolje nego prije.

Reforma mirovinskog sustava poduzeća

Toliko o privatnim mirovinskim planovima. Ali što je s drugim mirovinskim stupom, mirovinom poduzeća? Također se navodi da je u izradi nacrt zakona.

Konkretno, proširit će se porezna potpora za mirovine poduzeća za osobe s niskim primanjima i povećati doprinos za financiranje te prilagoditi ograničenje dohotka, izvijestio je Handelsblatt nakon uvida u nacrt zakona.