BiH

Jedemo lošije meso, a plaćamo ga skupo: Kilogram crvenog mesa košta i do 30 KM, suho meso i janjetina i do 50 KM

Published

prije 3 mjeseca

12. Februara 2024.

Bella

Osnovne životne namirnice kao mlijeko, meso i žitarice, bi trebali biti prioritet po proizvodnji, ostalo je luksuz

Prethodnih godina smo svjedočili enormnim poskupljenjima prehrambenih proizvoda, a nekima, kao što su meso i mlijeko, cijena je konstantno rasla. U čemu je tačno problem i kakve su prognoze za ovu godinu, pitali smo predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK Amira Buluta.

Najveći problem je što mi nemamo svoje tržište, ugasili smo svoju proizvodnju jer nismo adekvatno odgovorili na izvoz, ističe Bulut.

“Od 20 hiljada tovnih junadi koje smo proizvodili prije tri godine, u ovoj godini smo pali ispod tri hiljade tovnih junadi”, kaže.

Nebriga vlasti

Naglašava da poljoprivredni proizvođači ne utječu uopće na cijenu mesa, da sve ovisi od uvoza te da će, kako se cijena bude mijenjala na evropskom tržištu, tako i kod nas.

Ali problem je što, kako kaže, za evropske građane te cijene mesa nisu skupe “jer su njima penzije duplo veće nego kod nas”.

Ističe da prethodna vlast nije uopće vodila računa o tome, iako su poljoprivredni proizvođači konstantno tražili da se poveća proizvodnja.

“Najveći problem zbog kojeg je smanjena naša proizvodnja jest što su otkupljivači ucjenjivali proizvođače otkupnim blokovima. Ministarstvo nam traži otkupne blokove da predamo njima, kad utovimo junad oni nam normalno neće dati, oni traže smanjenje cijene, traže pola od poticaja što bi trebalo da dobiju i jednostavno smo došli u tu situaciju da ljudi neće da se bave time”, govori.

Šta je rješenje?

Kao rješenje, Bulut vidi, ukidanje proizvođačima otkupnih blokova.

“Da inspekcije rade nadzor otkupljivača, a ne da vrše na nas pritisak. Jer ako se ukinu otkupni blokovi, nama je dovoljno da veterinari utvrde jesu li bikovi spremni za prodati ili ne, da oni daju potvrdu neku, a ne da nas ucjenjuju otkupljivači. To je jedino rješenje da bi se podigla proizvodnja.”

S druge strane, dodaje, Ministarstvo bi trebalo da uvede obavezu prema otkupljačima i uvoznicima da moraju najmanje 30-40% u prvoj godini otkupljivati od domaćih proizvođača, a u narednoj 50-60%.

“Ako to ne budu radili, onda da se uvedu neke sankcije za njih, jer svi ti otkupljivači redovno apliciraju od Ministartstva poljoprivrede za kapitalna ulaganja, nabavku opreme… Zadnjih 20-ak godina redovno su svi dobijali ta sredstva iako su se više fokusirali na uvoz nego na domaću proizvodnju. Trebao bi biti neki plan”, kaže Bulut.

Dodaje da je izvoz u Tursku bio idealna prilika, međutim, pojedini su to zloupotrijebili i smanjili proizvodnju.

Kaže da se domaća proizvodnja vrlo jendnostavno može riješiti, preko Udruženja, općinskih službi za poljoprivredu, gdje bi se ljudi uputili na javne pozive; javili bi se oni koji mogu da prizvode, i za par godina vrlo jednostavno bi se, uz neke kriterije i podsticaje, domaća proizvodnja poboljšala, mišljenja je.

Također ističe da banke poljoprivredne proizvođače smatraju neprofitabilnim i ne podržavaju tu proizvodnju, zbog čega ne dobijaju poticaje i gube beskamatna sredstva za poljoprivredu, i naglašava da bi se to moralo riješiti.

Kilogram crvenog mesa košta i do 30 KM, suho meso i janjetina i do 50 KM i penzioneri to ne mogu sebi priuštiti, a biće i gore ako se u narednom periodu nešto ne popravi, kaže.

Šta uvozimo?

“Meso koje uvozimo je slabijeg kvaliteta. Zemlje EU kvalitetno meso ostavljaju svojim građanima, a ovo što nije upotrebljivo šalju nama”, kaže Bulut i dodaje:

“Uvoznici koji uvoze meso u našu zemlju uglavnom uvoze prednji dio junadi, plećke, vratove, rebra, a za svoje građane ostavljaju buteve koje je bolje meso. Tako da jedemo lošiji kvalitet mesa.

Isto je i sa uvozom junica. Oni sebi ostavljaju bolju genetiku, a nama prodaju puno lošiju. Normalno da će oni koji proizvode ostaviti svojim ljudima bolju klasu, jer imaju takav sistem, vlasti misle na svoje građane. Kod nas toga nema, mi smo sprepušteni sami sebi i zbog toga nam se desilo ovo.”

Ističe da vlast za njih kao poljoprivredne proizvođače jendostavno nema sluha.

“Mi smo kao Udruženje molili, tražili, ali vlasti nas jednostavno nisu uzimali za ozbiljno, i sad nam se sve ovo dešava, ljudi ne pristaju na ucjene i zato odlaze u zemlje EU, ne žele se baviti poljoprivredom”, ističe.

Poskupljenje mlijeka?

Što se tiče velikih cijena mlijeka, Bulut kaže da su za to krivi otkupljivači jer su proizvođačima niske otkupne cijene.

“Nama otprilike plaćaju od 70-90 kf, većim proizvođačima cijena ide oko 1 KM + PDV. Otkupljivači plate toliko mlijeko koje nije obrano, od kojeg mogu napraviti pavlaku, maslac, sir i onda to mlijeko prodaju po 2.70 KM. Oni su sami podigli te cijene jer vide da niko ne reagira.”

Ističe da bi Ministartstvo trgovine trebalo po tom pitanju nešto uraditi i ograničiti cijene.

“Cijena nafte se smanjuje u drugim zemljama, a kod nas se zadnje smanji, a kad dođe poskupljenje kod njih, kod nas se prvo dižu cijene. Nemamo kontrole, da neko to može zaustaviti, a morat će se to promijeniti. Ova slobodna trgovina i slobodno formiranje cijena, to samo ide na račun bogaćenja pojedinaca, a na štetu svih ostalih građana.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru 2024. godine uvezli smo 3.839.429 kg mlijeka i pavlake, vrijednosti 6.548.141,09 KM.

S druge strane izvezli smo 4.622.406,92 kg mlijeka i pavlake, vrijednosti 7.070.338,69 KM, što znači da je izvoz veći za 522.197,6 KM.

Što se tiče prognoza za ovu godinu, Bulut kaže da smatra da neće biti poskupljenja kao što je to bilo prošle i pretprošle godine i da se to vrlo jednostavno može promijeniti na bolje.

Podsticaji za poljoprivredu

“Samo je potrebna nova Strategija, koja još nije usvojena u Parlamentu, koristi se ona iz 2018. godine i to nam sve koči. Mi iz FBiH bi se trebali odlučiti koje su nam osnovne stvari za posticaje i za proizvodnju. Odrediti šta nam je najkritičnije. Osnovne životne namirnice kao mlijeko, meso i žitarice, bi trebali biti prioritet po proizvodnji, ostalo je luksuz. Trebalo bi napraviti više izdvajanja za proizvodnju njih i napraviti sistem da se to može uraditi. Proizvodnja bi se onda mogla vratit na nivo od prije 2-3 godine”, kaže.

Niko od mladih ne želi da se bavi poljoprivredom jer nemaju nikave stimulacije i poticaje, a u poljoprivredu su ogromna ulaganja. Da bi napravili farmu za 20-30 grla treba sigurno 100 hiljada KM minimalno. Kod nas se podstiče samo kupovina glasova, poljoprivreda im je nevažna stvar”, kaže.

Navodi kako se nada promjeni u ovoj godini, te da će se oni kao Udruženje više uključiti, piše Raport.

“U ovu situaciju nas je doveo prethodni ministar poljoprivrede (Šemsudin Dedić op.a). To je katastrofa. Ne mogu stvarno da vjerujem da je taj čovjek doveo, ne samo nas poljoprivrednike, nego kompletno stanovništvo FBiH u poziciju da moramo ovisiti od drugih za hranu, meso… Mi sve uvozimo. Ne mogu da shvatim da ljudi ne gledaju na svoje stanovništvo, a svi se prave neke patriote”, kaže Amir Bulut.

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 8 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 8 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 11 sati

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.