Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Edo iz Bužima nikad nije vidio unuka: Život i smrt dječaka Nuha porijeklom iz BiH

Published

on

Tridesetčetverogodišnja Edina je u zatvorenom kampu, koji kontroliraju kurdske snage, s troje djece već šest godina, otkako je grupa, koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom, teritorijalno poražena u Siriji i Iraku

Nuh je preselio, rekla je Edina Mulalić drhtavim glasom u glasovnoj poruci ocu koju je poslala početkom februara iz kampa Roj na sjeveru Sirije.

“On je sad dženetska ptičica”, kazala je o svome sinu Nuhu, dječaku od sedam i po godina, objašnjavajući kako je nastradao u nesreći s kamionom u ovom kampu, u kojem su, osim raseljenih Sirijaca, osobe, uglavnom žene i djeca, koji su živjeli na teritoriji tzv. Islamske države.

Među njima i državljanke Bosne i Hercegovine s djecom koje godinama čekaju na repatrijaciju, u čemu bh. vlasti oklijevaju.

Tridesetčetverogodišnja Edina je u zatvorenom kampu, koji kontroliraju kurdske snage, s troje djece već šest godina, otkako je grupa, koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom, teritorijalno poražena u Siriji i Iraku.

Bosanka je sa suprugom, jedna od desetaka hiljada ljudi iz više od 60 zemalja, koji su se od 2011. do 2019. pridružili tzv. Islamskoj državi. Militanti ove grupe ratovali su protiv sirijske vojske, ali i drugih sirijskih pobunjeničkih i kurdskih grupa u Siriji.

‘Nikad ga niste vidjeli’

Edinin otac Edo Mulalić iz Bužima, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, nikad nije uživo vidio svog unuka Nuha, rođenog u Siriji.

Za njegovu smrt saznao je, ispričao je za Radio Slobodna Evropa (RSE), kad se Edina javila iz kancelarije u kampu Roj.

“Prvo se javila Edina iz kancelarije i rekla samo šta se desilo. A poslije su nam se javili i iz administracije u kampu. Poslali su mi nalaz na arapskom o tome šta se desilo Nuhu”, ispričao je Mulalić.

Edina je u glasovnoj poruci ispričala da je kamion s pijeskom bio u kampu 1. februara. O nesreći u kojoj joj je tog dana nastradao sin saznala je od drugih koji su bili prisutni, dok je ona bila u šatoru.

“Djeca su trčala i hvatala se za kamion, uvijek to rade kad dođe auto. Kamion je krenuo nazad i Nuh je odletio pod točak. Čovjek (vozač) nije namjerno. Nikad ga niste vidjeli, nije vam lako, ali saburajte”, govorila je o nesreći Edina.

Nakon nesreće, Edinu i Nuha su odveli u bolnicu. Tamo, međutim, nisu uspjeli pomoći dječaku.

Na papiriću, koji je djedu u Bužimu poslala kurdska uprava kampa Roj, fotografiranom mobitelom na arapskom piše:

“Dijete Nuh stiglo je na odjel hitne pomoći bolnice Al-Hayat, područje Ma’bada, u 13:20 1. februara 2024. godine. Uočeno je više modrica. Odsutnost perifernog pulsa. Srce i disanje prestaju. Nakon nekoliko pokušaja reanimacije, njegovu smrt objavili smo 20 minuta nakon dolaska na hitnu”. Potvrdu o smrti potpisao je dr. Shaker Abdullah.

Mulalić kaže da je Edina ispričala i da su je, nakon nekoliko pokušaja oživljavanja u bolnici, s mrtvim djetetom vratili u kamp.

“Kad smo se vratili, okupali smo ga, imaju neke sestre koje znaju, pa smo ga gasulili. Tijelu mu nije ništa, imao je tragova od nesreće, ali lijep je bio. Elhamdulillah”, poslala je u poruci Edina.

Rastao, nastradao i sahranjen u kampu

Mali Nuh sahranjen je tamo gdje je proveo djetinjstvo – mjestu koje su Ujedinjeni narodi i brojne humanitarne organizacije ocijenile kao mjesto gdje su “stalna i nečuvena kršenja prava djeteta”.

Djeca u kampovima nastavljaju se svakodnevno suočavati s rizicima s izvješćima o ubijenoj djeci, umiranju u požarima u šatorima, utapanju i udarima vozila u pokretu. Također nemaju pristup najosnovnijim potrebama poput liječenja, prijeko potrebnog savjetovanja i psihosocijalne podrške, čiste vode, hrane, skloništa i obrazovanja, naveli su iz “Save the Childrena” više puta.

Od 2019. godine više stotina djece stradalo je u kampovima, podaci su više humanitarnih organizacija.

Za smrt dječaka Nuha saznali su i u Ministarstvu sigurnosti BiH, kako kažu, iz komunikacije s članovima porodice koji žive u BiH.

“Druge zvanične informacije po ovom pitanju Ministarstvo sigurnosti BiH nije zaprimilo”, napisali su u odgovoru na upit RSE.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH o nesreći u kampu Roj obavijestio je Semir Halilović, ambasador BiH u Kataru, koji je informaciju dobio od porodice jedne od žena koje s Edinom žive u kampu.

“Meni se javila jedna majke čija je kćerka s djecom u Siriji. Ja nisam diplomatski i konzularno zadužen za Siriju, ali su se ljudski javili i meni, jer su, kako mi je rečeno, vidjeli da sam angažiran kad je riječ o povratku ljudi iz Gaze u BiH”, rekao je Halilović.

Ambasador je obavijestio Ministarstvo o ovome i kako kaže zamolio za hitnu intervenciju i spašavanje ljudi iz Sirije.

O smrti dječaka obaviješteni su i u Federalnoj upravi policije, i to iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, iz kojeg nisu odgovorili na upit RSE o ovom slučaju.

Iz Rojava centra za informiranje (RIC), nezavisne organizacije sa sjedištem u sjeveroistočnoj Siriji, koja ima uvid u situaciju u kampovima, za RSE su napisali da nisu uspjeli dobiti informaciju o nesreći od administracije kampa Roj.

“Nikad ga nisam vidio. Možda bi čovjeku bilo manje teško da smo ga bar koji put vidjeli. Ovako još teže bude čovjeku”, kaže Mulalić i priča kako je Nuh bio “dobar dječak, pomagao majci u svemu”.

Edina je u Siriju otišla sa suprugom 2014. godine. Njen muž, koji je prema sigurnosnom izvorima i dostupnim propagandnim materijalima grupe bio jedan od militanata “Islamske države”, tamo je poginuo 2018. godine, a Edina je ostala s djecom. Pri pokušaju da napusti Siriju i pređe u Tursku, uhapsile su je kurdske snage i od tada do danas je u kampu Roj.

“Teško je”, kratko kaže Mulalić. “Znate li vi šta je kamp? I u kući hladno, a ne u šatoru. Šest godina.”

Edina je pri pokušaju bijega iz Sirije zadobila i tešku povredu glave prije dolaska u kamp, uslijed čega je izgubila oko.

Osim kampa Roj, u ovom dijelu Sirije koji kontroliraju kurdske snage, je i kamp Al-Hol. U ova dva zatvorena mjesta je oko 30 žena iz BiH s više od 60 djece. U kampu Al-Hol je u decembru 2021. godine nastradao četverogodišnji dječak čiji je otac iz BiH.

“Oni propadaju tamo i zdravstveno i psihički. Stalno me pita – tata, ima li nešto novo za povratak”, kaže Mulalić.

Novo, kažu iz Ministarstva sigurnosti BiH, koje bi trebalo rukovoditi procesima repatrijacije osoba iz Sirije – nema ništa.

“Dodatnih informacija po pitanju povratka u ovom trenutku nemamo, u odnosu na informacije koje smo vam dostavili u ranijem periodu”, napisali su u odgovoru na upit RSE.

Ranije su o ovim pitanjima iz Ministarstva uglavnom govorili da su prvi koraci učinjeni – formiran koordinacioni tim, izrađen plan povratka, ali dalje od toga se nije otišlo.

Ministar Nenad Nešić je, pak, od preuzimanja funkcije, više puta rekao da neće dozvoliti povratak bilo koga iz Sirije “dok se ne provedu sigurnosne provjere”, iako su provjere trajale godinama ranije prije prve organizirane deportacije 2019. godine i nakon toga.

Od maja 2023. kada je prvi put rekao da će tražiti dodatne sigurnosne provjere do objave ovog teksta – to se, prema odgovoru iz Ministarstva, nije desilo.

Edinin otac kaže da je razmišljao i da se pokuša obratiti vlastima Hrvatske čije državljanstvo, osim bosanskog, ima njegova kćerka.

UN: Situacija u kampovima sve složenija

Ujedinjeni narodi su više puta od 2019. i teritorijalnog pada “Islamske države” apelirali na zemlje da vrate svoje državljane iz kampova i zatvora gdje su zadržani “pod okrutnim i nehumanim uvjetima”, navodi se u izvještajima UN-a.

U ovim kampovima djeca i žene su, prema UN-u, “neograničeno i proizvoljno zadržani”, kao i muškarci u zatvorima bez suđenja. Human Rights Watch je zadržavanje stranaca u Siriji opisao kao nezakonito.

Takozvanoj Islamskoj državi su se od 2011. do 2019. pridružili deseci hiljada muškaraca, žena i djece, iz više od 60 zemalja, napustivši svoje domove. Među njima i više od 300 osoba iz BiH.

U februaru 2021. stručnjaci UN-a objavili su popis od 57 zemalja s državljanima u kampovima Al Hol i Roj. Od ovog dana do danas najmanje 39 vlada je vratilo više od 8.000 svojih državljana.

Međutim, broj zatočenih u kampovima i dalje ostaje visok – gotovo 50.000 članova porodica osumnjičenih militanata “Islamske države” ostaje u Al-Holu u pokrajini Hasaka, i nekoliko hiljada u kampu Roj.

“Otprilike 35.000 osoba iz više od 60 zemalja izvan Sirije i dalje je u kampovima Al-Hol i Roj, od kojih su većina ugrožena djeca mlađa od dvanaest godina. Repatrijacija je jedino trajno rješenje”, naveli su iz Koalicije za borbu protiv “Islamske države” u decembru 2023. godine.

Iz Ujedinjenih naroda su u februaru 2024. upozorili da borba protiv terorizma ne smije zanemariti humanitarno i međunarodno pravo.

“Među tim neželjenim posljedicama (borbe protiv terorizma) je teška i sve gora situacija pojedinaca, većinom ženama i djecom, koji su još uvijek zarobljeni u logorima i drugim objektima na sjeveroistoku Sirije”, rekao je Vladimir Voronkov, zamjenik glavnog sekretara Ujedinjenih naroda i šef Ureda UN-a za borbu protiv terorizma.

Voronkov je istaknuo da je nekolicina zemalja napravila važan napredak u repatrijaciji ovih osoba, ali da je tempo ipak prespor.

“Podržavam opetovane pozive glavnog tajnika državama članicama koje imaju državljane (u Siriji) da razmotre implikacije trenutne situacije i povećaju svoje napore kako bi olakšali siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak tih osoba. Ujedinjeni narodi ostaju na raspolaganju za podršku državama članicama”, rekao je Voronkov.

Dosad je u BiH organizirano iz Sirije vraćeno 25 državljana, u decembru 2019. godine. Ovo je učinjeno uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država i sudjelovale su sigurnosne i druge institucije iz BiH. Muškarci su po povratku, njih sedam, osuđeni na kazne zatvora zbog ratovanja na strani terorističkih grupa od jedne i pol do šest godina. Žene i djeca su u BiH prošli programe resocijalizacije i reintegracije.

Edinin sin Nuh ni nakon šest godina života u kampu nije dočekao repatrijaciju. Oko 60 njegovih vršnjaka, među njima i Nuhov mlađi brat i starija sestra, kao i drugi mlađi i stariji sunarodnjaci ostaju u dva kampa gdje čekaju spas.

Svijet / Zanimljivosti

Bosanka optužena za svirepi pokušaj ubistva bivšeg partnera: “Kunem se, izbošću ga, ubit ću ga”

Published

on

By

U optužnici, koja je napisana na 13 strana, navodi se da je riječ o ženi koja već ima šest ranijih osuđujućih presuda

Javno tužilaštvo Salzburga u utorak je podiglo optužnicu protiv državljanke Bosne i Hercegovine (43) koja je pokušala da ubije bivšeg partnera, izbovši ga nožem.

Drama se dogodila u oktobru 2023. godine u stanu pored salzburške Centralne stanice.

Kako prenose austrijski mediji, državljanka BiH pojavit će se pred sudom 2. jula, a optužena je za pokušaj ubistva. Optužnica je objavljena danas, a do ovog krivičnog djela je došlo nakon svađe sa bivšim partnerom.

U optužnici, koja je napisana na 13 strana, navodi se da je riječ o ženi koja već ima šest ranijih osuđujućih presuda.

Ona je sa žrtvom bila u turbulentnoj vezi posljednjih 15 godina. Žrtva je, nakon tri uboda, uspjela da pobjegne iz stana, a prvog prolaznika je zamolio da pozove  policiju. U prvi mah, žrtva je rekla da ga je napao stranac, kojeg ne poznaje.

Međutim, detaljnom istragom inspektori su otkrili da je pozadina svega zločin iz strasti. Nakon što je optužena privedena, ona je priznala da se posvađala sa bivšim. Kasnije se ispostavilo da je cijeloj ovoj drami prisustvovala i prijateljica optužene.

Pored svjedoka, inspektori su pronašli i glasovne poruke, koje razotkrivaju optuženu, a koje su nabijene nevjerovatnom mržnjom:

– Kunem se, izbošću ga, ubit ću ga, sadržaj je jedne glasovne poruke koju je poslala nekoliko sedmica prije pokušaja ubistva. Sličnu poruku je poslala i dan nakon izbadanja.

Austrijski mediji prenose da, ukoliko optužena bude osuđena, čeka je do 20 godina kazne, a možda čak i doživotna robija, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

AstraZeneca povlači cjepivo protiv covida: “Spasio je milione života i to se ne smije zaboraviti”

Published

on

By

AstraZeneca je započela povlačenje svog cjepiva protiv Covid-19 diljem svijeta zbog “viška dostupnih ažuriranih cjepiva” koja su usmjerena na nove varijante virusa, javlja britanski Guardian. Objava je uslijedila nakon što je ta farmaceutska tvrtka u ožujku dobrovoljno povukla svoje odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Europskoj uniji.

Jučer je Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je da cjepivo više nije odobreno za uporabu. U priopćenju za javnost AstraZeneca je rekla da je odluka donesena jer sada postoji niz novih dostupnih cjepiva koja su prilagođena novim varijantama koronavirusa. To je dovelo do pada potražnje za cjepivom AstraZeneca, koje se više ne proizvodi niti isporučuje.

“Prema neovisnim procjenama, više od 6,5 milijuna života spašeno je samo u prvoj godini korištenja, a diljem svijeta isporučeno je preko 3 milijarde doza”, stoji u priopćenju AStrazenece.

“Naše napore prepoznale su vlade diljem svijeta i naširoko se smatraju ključnom komponentom okončanja pandemije. Sada ćemo raditi s regulatorima i našim partnerima kako bismo se uskladili na jasnom putu naprijed te zaključili ovo poglavlje i značajan doprinos borbi protiv pandemije Covid-19”, navodi farmaceutska kompanija.

Druge zemlje već su prestale isporučivati cjepivo. Ono nije dostupno za upotrebu u Australiji od ožujka 2023., iako je njegova upotreba već bila ukinuta od lipnja 2021. zbog široke dostupnosti novijih cjepiva.

AstraZeneca je 2021. godine promijenila naziv svog cjepiva protiv Covida u Vaxzevria. Cjepivo je odobreno za upotrebu kod osoba u dobi od 18 godina i starijih, a daje se kao dvije injekcije, obično u mišić nadlaktice, u razmaku od otprilike tri mjeseca. Neke su ga zemlje također koristile kao dopunu.

Vaxzevria se sastoji od drugog virusa iz obitelji adenovirusa modificiranog da sadrži gen za stvaranje proteina iz SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. Cjepivo ne sadrži sam virus i ne može izazvati zarazu.

Iako se cjepivo općenito pokazalo sigurnim i učinkovitim, nosilo je rizik od rijetke, ali ozbiljne nuspojave, poznate kao tromboza s trombocitopenijom ili TTS. Rijedak sindrom javio se kod otprilike dvije do tri osobe na 100.000 koji su bili cijepljeni cjepivom Vaxzevria.

Katedra za epidemiologiju na Sveučilištu Deakin u Australiji, prof. Catherine Bennett, rekla je da je cjepivo odigralo ključnu ulogu u svjetskoj borbi protiv virusa, osobito u ranim danima pandemije kada je bilo dostupno ograničeno cjepivo.

“Spasio je milijune života i to se ne smije zaboraviti”, rekla je.

“Bio je to stvarno važan dio početnog globalnog odgovora. Međutim, ciljao je na početne varijante. Sada smo prešli u lanac cjepiva gdje imamo dostupne proizvode koji “hvataju” nove varijante koje se pojavljuju. Došlo je i do promjene u računici rizika, s obzirom na to da je populacija mnogo zaštićenija i, iako naravno covid i dalje uzrokuje smrt, općenito smo manje osjetljivi na bolest”, dodala je.

Najnoviji savjet o cjepivu protiv Covid-19 koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija u travnju savjetuje da cjepiva protiv Covid-19 trebaju biti usmjerene na JN.1 varijantu virusa, koja istiskuje postojeće varijante loze XBB.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Ovaj podli trik koriste razbojnici na cestama: Banalan je, ali jako opasan

Published

on

By

PUNO je raznih trikova koje koriste razbojnici diljem svijeta, a policija stalno upozorava vozače na oprez. Cilj razbojnika je da zaustave automobil kako ga opljačkali.

Iako su takvi slučajevi u Hrvatskoj rijetki i Hrvatska spada među najsigurnije zemlje u EU i svijetu, nije zgorega znati kakve to trikove koriste razbojnici diljem svijeta.

Jedan od trikova je onaj s pobacanim voćem po cesti. Vozač ispred sebe na cesti vidi voće kao što su naranče, limuni i ostalo sitno voće, koje neće nanijeti štetu automobilu ako ga se pregazi. Upravo to i jest ideja kojom se vode lopovi, piše Index.

Oni unutra tako znaju sakriti jako oštre predmete koji će rezultirati bušenjem gume i posljedično zaustavljanjem automobila. Onda vozač na samotnoj cesti postaje lak plijen za pljačku, piše španjolski El Pais. Valja još jednom naglasiti da su ovakve pljačke u Hrvatskoj rijetke, ako ih uopće ima. No, ovo vrijedi kao podsjetnik s čime se sve susreću vozači diljem svijeta i koliko je opasnosti na cestama.

Nastavi čitati

Najčitanije