Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Studija pokazala: Nema genetske razlike između Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca

Published

on

“ADAM i Eva su bili Srbi. Ili Hrvati. Definitivno Albanci, Bugari ili Bošnjaci. Svuda prevladava vjerovanje da je baš taj jedan, vlastiti narod, najstariji narod južne Europe.” Ovim rečenicama počinje tekst objavljen proteklog vikenda u listu Neue Zürcher Zeitung am Sonntag. Piše ga Adelheid Wölfl iz Sarajeva, a skraćenu verziju je objavio DW.

“Genetski nacionalizam”

“Stav da postoji zajednički etnički identitet, koji se ne zasniva samo na kulturi, jeziku i religiji već i na biološkom podrijetlu, također je široko rasprostranjen. Ovaj etno- ili genetski nacionalizam bio je jedan od razloga za krvave devedesete i građanski rat u republikama bivše Jugoslavije.

Način razmišljanja je bio: Bili smo ovdje prvi, vrijedimo više od ostalih, mi smo potpuno drugačiji, zato možemo dominirati nad ostalima i protjerati ih. Ovo razmišljanje je i danas rašireno.

Srpski novinar Ratko Dmitrović, koji je kasnije postao ministar za obitelj i demografiju, rekao je 2018. da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci svi istog podrijetla: oni su svi Srbi. “Nije teško, priznati istinu. Ne boli”, tvitao je.

Prema njegovim riječima, ostale etničke grupe su zapravo Srbi koji su jednostavno izdali svoje srpstvo.

Bivši hrvatski ministar obrazovanja Dragan Primorac, doktor i genetičar, smatra da su “više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potomci starih Europljana koji su živjeli u posljednjem ledenom dobu prije 20.000 godina na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine”.

Studija s Harvarda: Nema bitnih genetskih razlika

Te priče su znanstvena glupost, što dokazuje i nova studija s Harvarda. “Kada biste mi dali DNA neke osobe i da vam moram reći je li ta osoba Hrvat ili Srbin, bilo bi izuzetno teško. Hrvati, Srbi i drugi su kulturni termini, ali ne odražavaju vrlo staru diferencijaciju u njihovoj demografsko-genetskoj povijesti”, kaže arheogenetičar Injigo Olalde, jedan od autora studije Genetička povijest Balkana od rimske granice do migracije Slavena, koja je objavljena u prosincu.

U studiji su analizirali DNA podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji.

Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana.

“Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je sličnim procesima migracije i promjena”, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Nije došlo do zamjene, nego do miješanja

Migracijski tokovi se također mogu pratiti analizom DNA. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe.

Prema studiji, njihov DNA se danas može pronaći kod 30 do 60 posto stanovništva na Balkanu. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima.

Genetski materijal ljudi iz željeznog i brončanog doba može se naći u oko 22 posto današnje populacije, a genetski materijal predaka iz zapadne Anatolije u oko 23 posto, kaže Olalde u intervjuu za NZZ am Sonntag.

Pitanje je hoće li studija naći put i u svijest šire javnosti na Balkanu. Jer ovdje neki “znanstvenici” doprinose nacionalističkoj i rasističkoj historiografiji. U Hrvatskoj su to bile teorije Franje Račkog. Tvrdio je da su Hrvati tijekom seobe stigli u “djelomično praznu kuću”, tako da se nisu miješali, te da sadašnje stanovništvo ima direktno podrijetlo od doseljenika koji govore slavenski.

Direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu Florian Bieber kaže da kritički pogled na podjelu na etničke grupe nije raširen. “Postoji mnogo više pročišćenih povijesnih narativa koji zanemaruju mješavine i povezanosti”, kaže on.

“Pseudoznanstvene teorije i danas se koriste u propagandne svrhe”

Političarka radikalne desnice bosanskih Srba Biljana Plavšić, bivša potpredsjednica Republike Srpske, izjavila je 1993. da ona i drugi srpski nacionalisti nisu u stanju pregovarati s muslimanima iz genetskih razloga.

“Bio je to genetski deformiran materijal koji je prihvatio islam. I sada, naravno, postaje sve koncentriraniji sa svakom uzastopnom generacijom. Postaje sve gore i gore. Tijekom stoljeća geni su nastavili propadati”, kaže ova biologinja po struci. Bosanski Srbi su bili etnički i rasno superiorniji od bosanskih Muslimana, smatrala je ona.

Arheolog Mario Gavranović iz Austrijske akademije znanosti upozorava na pseudoznanstvenu teoriju o podrijetlu koja se koristi u propagandne svrhe i ističe da se ta rasistička ideologija širi i danas.

Na primjer, srpsko udruženje Poreklo prikuplja DNA uzorke kako bi ušlo u trag “srpskom naslijeđu”. Iz Porekla tvrde da Srbi sigurno nisu pomiješani s “turskom krvlju”. Istoimeno crnogorsko udruženje tvrdi da Srbi imaju potpuno drugačije gene od Albanaca.

“Svi pripadamo istom genskom fondu”

Jedna od rasprostranjenih ideja je da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potekli direktno od doseljenih Slavena iz sjeveroistočne Europe u jednoj liniji i bez miješanja s drugima. Neki Albanci vjeruju da su direktni potomci Ilira, neki Grci vjeruju da imaju podrijetlo od starih Grka. Uzavrela mješavina praznovjerja, rasizma i nadmoći.

“Nema genetske osnove za razlike među etničkim grupama”, naglašava Naris Pojskić s Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, miran čovjek koji kaže da je krajem 19. stoljeća Austrijanac Augustin Weisbach pokušao “mjerenjima opsega glave” utvrditi postoji li razlika između pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih Bošnjaka. Weisbach nije našao nijednu.

“Svi pripadamo istom genskom fondu. Uvijek smo duboko u sebi znali da nema razlike”, kaže Pojskić. Desničarski ideolozi koji ipak tvrde da su grupe biološki različite ignorirat će istraživanje DNA, kaže on.

Svijet / Zanimljivosti

Bosanka optužena za svirepi pokušaj ubistva bivšeg partnera: “Kunem se, izbošću ga, ubit ću ga”

Published

on

By

U optužnici, koja je napisana na 13 strana, navodi se da je riječ o ženi koja već ima šest ranijih osuđujućih presuda

Javno tužilaštvo Salzburga u utorak je podiglo optužnicu protiv državljanke Bosne i Hercegovine (43) koja je pokušala da ubije bivšeg partnera, izbovši ga nožem.

Drama se dogodila u oktobru 2023. godine u stanu pored salzburške Centralne stanice.

Kako prenose austrijski mediji, državljanka BiH pojavit će se pred sudom 2. jula, a optužena je za pokušaj ubistva. Optužnica je objavljena danas, a do ovog krivičnog djela je došlo nakon svađe sa bivšim partnerom.

U optužnici, koja je napisana na 13 strana, navodi se da je riječ o ženi koja već ima šest ranijih osuđujućih presuda.

Ona je sa žrtvom bila u turbulentnoj vezi posljednjih 15 godina. Žrtva je, nakon tri uboda, uspjela da pobjegne iz stana, a prvog prolaznika je zamolio da pozove  policiju. U prvi mah, žrtva je rekla da ga je napao stranac, kojeg ne poznaje.

Međutim, detaljnom istragom inspektori su otkrili da je pozadina svega zločin iz strasti. Nakon što je optužena privedena, ona je priznala da se posvađala sa bivšim. Kasnije se ispostavilo da je cijeloj ovoj drami prisustvovala i prijateljica optužene.

Pored svjedoka, inspektori su pronašli i glasovne poruke, koje razotkrivaju optuženu, a koje su nabijene nevjerovatnom mržnjom:

– Kunem se, izbošću ga, ubit ću ga, sadržaj je jedne glasovne poruke koju je poslala nekoliko sedmica prije pokušaja ubistva. Sličnu poruku je poslala i dan nakon izbadanja.

Austrijski mediji prenose da, ukoliko optužena bude osuđena, čeka je do 20 godina kazne, a možda čak i doživotna robija, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

AstraZeneca povlači cjepivo protiv covida: “Spasio je milione života i to se ne smije zaboraviti”

Published

on

By

AstraZeneca je započela povlačenje svog cjepiva protiv Covid-19 diljem svijeta zbog “viška dostupnih ažuriranih cjepiva” koja su usmjerena na nove varijante virusa, javlja britanski Guardian. Objava je uslijedila nakon što je ta farmaceutska tvrtka u ožujku dobrovoljno povukla svoje odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Europskoj uniji.

Jučer je Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je da cjepivo više nije odobreno za uporabu. U priopćenju za javnost AstraZeneca je rekla da je odluka donesena jer sada postoji niz novih dostupnih cjepiva koja su prilagođena novim varijantama koronavirusa. To je dovelo do pada potražnje za cjepivom AstraZeneca, koje se više ne proizvodi niti isporučuje.

“Prema neovisnim procjenama, više od 6,5 milijuna života spašeno je samo u prvoj godini korištenja, a diljem svijeta isporučeno je preko 3 milijarde doza”, stoji u priopćenju AStrazenece.

“Naše napore prepoznale su vlade diljem svijeta i naširoko se smatraju ključnom komponentom okončanja pandemije. Sada ćemo raditi s regulatorima i našim partnerima kako bismo se uskladili na jasnom putu naprijed te zaključili ovo poglavlje i značajan doprinos borbi protiv pandemije Covid-19”, navodi farmaceutska kompanija.

Druge zemlje već su prestale isporučivati cjepivo. Ono nije dostupno za upotrebu u Australiji od ožujka 2023., iako je njegova upotreba već bila ukinuta od lipnja 2021. zbog široke dostupnosti novijih cjepiva.

AstraZeneca je 2021. godine promijenila naziv svog cjepiva protiv Covida u Vaxzevria. Cjepivo je odobreno za upotrebu kod osoba u dobi od 18 godina i starijih, a daje se kao dvije injekcije, obično u mišić nadlaktice, u razmaku od otprilike tri mjeseca. Neke su ga zemlje također koristile kao dopunu.

Vaxzevria se sastoji od drugog virusa iz obitelji adenovirusa modificiranog da sadrži gen za stvaranje proteina iz SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. Cjepivo ne sadrži sam virus i ne može izazvati zarazu.

Iako se cjepivo općenito pokazalo sigurnim i učinkovitim, nosilo je rizik od rijetke, ali ozbiljne nuspojave, poznate kao tromboza s trombocitopenijom ili TTS. Rijedak sindrom javio se kod otprilike dvije do tri osobe na 100.000 koji su bili cijepljeni cjepivom Vaxzevria.

Katedra za epidemiologiju na Sveučilištu Deakin u Australiji, prof. Catherine Bennett, rekla je da je cjepivo odigralo ključnu ulogu u svjetskoj borbi protiv virusa, osobito u ranim danima pandemije kada je bilo dostupno ograničeno cjepivo.

“Spasio je milijune života i to se ne smije zaboraviti”, rekla je.

“Bio je to stvarno važan dio početnog globalnog odgovora. Međutim, ciljao je na početne varijante. Sada smo prešli u lanac cjepiva gdje imamo dostupne proizvode koji “hvataju” nove varijante koje se pojavljuju. Došlo je i do promjene u računici rizika, s obzirom na to da je populacija mnogo zaštićenija i, iako naravno covid i dalje uzrokuje smrt, općenito smo manje osjetljivi na bolest”, dodala je.

Najnoviji savjet o cjepivu protiv Covid-19 koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija u travnju savjetuje da cjepiva protiv Covid-19 trebaju biti usmjerene na JN.1 varijantu virusa, koja istiskuje postojeće varijante loze XBB.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Ovaj podli trik koriste razbojnici na cestama: Banalan je, ali jako opasan

Published

on

By

PUNO je raznih trikova koje koriste razbojnici diljem svijeta, a policija stalno upozorava vozače na oprez. Cilj razbojnika je da zaustave automobil kako ga opljačkali.

Iako su takvi slučajevi u Hrvatskoj rijetki i Hrvatska spada među najsigurnije zemlje u EU i svijetu, nije zgorega znati kakve to trikove koriste razbojnici diljem svijeta.

Jedan od trikova je onaj s pobacanim voćem po cesti. Vozač ispred sebe na cesti vidi voće kao što su naranče, limuni i ostalo sitno voće, koje neće nanijeti štetu automobilu ako ga se pregazi. Upravo to i jest ideja kojom se vode lopovi, piše Index.

Oni unutra tako znaju sakriti jako oštre predmete koji će rezultirati bušenjem gume i posljedično zaustavljanjem automobila. Onda vozač na samotnoj cesti postaje lak plijen za pljačku, piše španjolski El Pais. Valja još jednom naglasiti da su ovakve pljačke u Hrvatskoj rijetke, ako ih uopće ima. No, ovo vrijedi kao podsjetnik s čime se sve susreću vozači diljem svijeta i koliko je opasnosti na cestama.

Nastavi čitati

Najčitanije