BiH

“Svetkovina” za Hrvate u BiH pod Čovićevim nadzorom: “On točno zna što radi”

Published

prije 2 mjeseca

19. Marta 2024.

Bella

NAJAVA prvog čovjeka HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da će u zemlji biti dvodnevna svetkovina na dan održavanja izbora u Hrvatskoj narednog mjeseca, bit će po svemu sudeći izazov i za Hrvatsku i za BiH.

“Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina” rekao je prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, komentirajući raspisivanje izbora za Hrvatski sabor za srijedu 17. travnja. “Raspisivanje izbora tijekom radnog tjedna pokušaj je predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da umanji značaj biračkog tijela u BiH”, smatra Čović, prenosi Deutsche Welle.

Svetkovina? Kako za koga

“Moje, ali aktivno zalaganje za Hrvate u BiH, će se tek vidjeti kada me izaberu za premijera”, poručuje Milanović, u vezi čije je najavljene kandidature kao nosioca liste Socijaldemokratske stranke u Hrvatskom saboru, Ustavni sud Hrvatske izdao upozorenje da Milanović ne može biti kandidat na izbornoj listi, ali ni kandidat za premijera bez prethodnog podnošenja ostavke.

Dok u Hrvatskoj još raspravljaju je li odluka o kandidaturi aktualnog predsjednika Zorana Milanovića za Sabor i premijera ustavna, u BiH se traži model po kojem bi se omogućilo građanima s pravom glasa da tog dana izađu na zbore. Najava Čovića nije se dopala njegovim koalicijskim partnerima, koji poručuju da se na ovoj priči može graditi samo popularnost unutar nacionalnog korpusa i da ni u kojem slučaju to ne može biti predmet rasprava u BiH.

“Gospodin Čović ima pravo da na Saboru stječe popularnost i ja vjerujem da je za ljude iz HDZ-a svetkovina kada su izbori u Hrvatskoj. To ni na koji način ne znači da će biti neradni dan u BiH”, rekao je lider SDP-a BiH Nermin Nikšić, istaknuvši da to može biti samo osobna odluka.

“Hoćemo li uopće raditi”

“Tko želi na taj dan ne raditi može uzeti slobodan dan, godišnji odmor ili bolovanje, ali ne pada nam na pamet da donesemo odluku u institucijama države i proglasimo neradni dan zato što su izbori u susjednoj zemlji. Znači li to da sutra, kad budu izbori u Srbiji…, hoćemo li uopće još raditi”, upitao je Nikšić, gostujući u programu BHT.

O eventualnom neradnom danu oglasilo se i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, koje “pokriva” najveći broj Hrvata u BiH. Poručuju da proglašenje neradnih dana u vezi s izborima u drugim državama nije moguće. Postoje zakonski definirani praznici, a osim toga je poslodavac dužan omogućiti radniku odsutnost s posla do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja njegovih vjerskih potreba, s tim da se odsutnost od dva dana koristi uz naknadu plaće.

Pola biračkih mjesta na prošlim izborima za Hrvatski u BiH bilo je u Mostaru, a potom u Sarajevu, Livnu, Vitezu, Tuzli i Banjaluci. Tada je u 11. izbornoj jedinici, u koju zastupnike biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, bilo registrirano 185 000 glasača. U BiH ih je od 93 hiljade registriranih glasalo oko 35 000. Inače, prije ustavnih promjena koje je nakon dolaska na vlast 2000. sproveo SDP u Hrvatskoj, broj saborskih zastupnika iz 11. izborne jedinice je bio 11 ali je nakon toga sveden na tri, što je u tom trenutku gurnulo biračko tijelo u zagrljaj HDZ-a.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže da se ne može u drugoj državi proglasiti neradni dan kada su izbori, ali da glasačima treba omogućiti da ispune svoje biračko pravo.

Kantonalna odluka

“Praznik demokracije u BiH i neradni dan može biti samo na dan izbora koji su raspisani u BiH. Proglasiti praznik demokracije zbog izbora koji su raspisani u drugoj državi – pa gdje je tu logika, skoro da ne zaslužuje komentar”, mišljenja je Šehić.

S druge strane stidljivo i nezvanično se oglasilo nekoliko zvaničnika iz kantona s hrvatskom većinom, ostavljajući mogućnost da ti kantoni proglase neradni dan na dan izbora u Hrvatskoj, što je sudeći prema krovnom federalnom ministarstvu protuzakonito. “Zna se tko donosi odluke po tom pitanju, ne može to raditi gospodin Čović. Ne znam zašto bi u BiH bio neradni dan za vrijeme izbora u drugoj državi”, kategoričan je Šefik Džaferović (SDA), delegat u Domu narod Parlamenta BiH.

Naređenje

Ipak, bez obzira hoće li u tim kantonima biti proglašen neradni dan ili neće, HDZ i Čović će naći načina da najavljenu “svetkovinu” provedu u djelo, smatra novinar iz Mostara Emil Karamatić.

“Čović će narediti “svojima” da ne rade taj dan, animirat će svoje biračko tijelo koliko god je to moguće i to može ići u prilog HDZ-u”, kaže Karamatić, koji smatra da će na glasanje izaći mali broj Hrvata u BiH. “A taj mali broj odgovara upravo HDZ-u. To će biti oni kojima Čović naredi da moraju izaći. To su članstvo i zaposleni u institucijama. Njima će gradonačelnik reći slobodni ste, idite na glasanje. I Čović točno zna što govori”, zaključuje Karamatić.

Čović je na Saboru HDZ-a u Zagrebu poručio da će se 16. aprila održati sajam gospodarstva u Mostaru, što neće, tvrdi, poremetiti izbore, te da će i na sajmu kojem će prisustvovati i lider HDZ-a Andrej Plenković, poslati poruku u ime svih Hrvata koji žive u BiH. “Svima koji su vjerovali da ćemo se za ove izbore nekako razdijeliti, poruka je jasna, i ja sam je izrekao u nekoliko riječi. Organizirat ćemo se kao što smo se organizirali zadnjih 30 godina od Domovinskog rata do danas. Zbog toga upravo hvala tebi, dragi prijatelju, dragi Andrej”, rekao je Dragan Čović u Zagrebu.

Povezane teme:Bosna i Hercegovina Cazin Dragan Čović HDZ Hrvati u BiH Izbori u Hrvatskoj neradni dan

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 35 sekundi

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 18 minuta

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 3 sata

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.