Connect with us

Religija

”Ako Allah podari čovjeku neku blagodat, kako može znati je li to blagodat ili je iskušenje?”

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Pitali jednog pobožnjaka: ”Ko je najsretniji čovjek?”

Odgovorio je: ”Onaj koji najviše usrećuje druge ljude.”

Pitali jednog učenjaka: ”Zašto si uvijek nasmijan?”

Odgovorio je: ”Stidim se da budem tužan, a znam da je moja sudbina u Allahovoj ruci.”

Pitali mudrog Lukmana: ”Od koga si naučio mudrost?”

Odgovorio je: ”Od neznalica, kad god sam primijetio neku mahanu kod njih, trudio sam se da je izbjegavam.”

Pitali su imama Ahmeda ibn Hanbela: ”Kad će čovjek osjetiti slast potpunog odmora i rahatluka?”

Odgovorio je: ”Onda kad mu noga smjerno zakorači u Džennet.”

Pitali beduina: ”Kako ćemo znati da se približio kraj ovoga svijeta?’

Odgovorio je: ”Kada onaj koji govori istinu bude morao platiti cijenu za istinit govor, a lažov bude nagrađivan zbog lažnog govora.”

Ibnul-Kajjim el-Džvzijje, upitan je: ”Ako Allah podari čovjeku neku blagodat, kako može znati je li to blagodat ili je iskušenje?”

Odgovorio je: ”Ako ga približava Allahu, to je blagodat, a ako ga udaljava od Allaha, to je onda iskušenje i fitna.”

Hasan el-Basri, rekao je: “Onaj ko se sa vama natječe u vjeri i dobrim djelima, natječite se sa njim, a onaj ko se sa vama natječe u dunjalučkim blagodatima, prepustite to njemu.”

Abdullah ibn Mubarek, rekao je: “Možda malo djelo bude uvećano zbog nijeta i namjere, a veliko djelo bude umanjeno zbog nijeta i namjere.”

Fudajl ibn Ijad, rekao je: ”Što je neki grijeh u tvojim očima manji, kod Allaha je taj grijeh sve veći, a što je grijeh u tvojim očima veći, kod Allaha je taj grijeh sve manji.”

Prenosi se da je Ahmed ibn Hanbel rekao: ”Ako želiš da Allah učini neprekidnim ono što ti voliš, onda ne prekidaj činiti djela koja Allah voli.”

Ibnul-Kajjim je rekao: ”Koliko god imao nedostataka u ibadetu, ne ostavljaj nikada lijep ahlak, možda će ti lijep ahlak biti ključ za najviše stepene u Džennetu. Zar mislite da pobožni ljudi nisu imali grijeha? Oni su ih samo skrivali i nisu ih javno činili, oni su se kajali zbog grijeha i nisu ustrajavali u griješenju, oni su ih priznavali, a nisu sebi tražili opravdanje zbog grijeha i nakon loših djela činili su dobra djela.”

Jahja ibn Muaz, rekao je: “Srca su poput lonaca za kuhanje hrane, a jezici su njihove kutlače. Zato obratite pažnju na ono što čovjek govori. Njegov jezik će iz srca ”zagrabiti” slatko, kiselo, ukusno i gorko, i pokazat će vam okus njegovog srca.”

Ahmed ibn Harb, rekao je: “Obožavao sam Allaha pedeset godina i nisam osjetio slast ibadeta dok nisam ostavio troje: ostavio sam zadovoljstvo ljudi dok nisam bio u stanju govoriti istinu, ostavio sam loše društvo dok nisam našao dobre i pobožne prijatelje, i ostavio sam slasti ovoga svijeta dok nisam našao i osjetio slast Ahireta.”

saff.ba

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

on

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

on

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

on

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije