Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Vučić ogorčen na Grke zbog “izdaje” Kosova: Sramota, sram vas bilo, neki ljudi nemaju kičme

Published

prije 2 mjeseca

on

Dora Bakojani, izvjestiteljka Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u nekoliko dana uspela je da naljuti i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra vanjskih poslova Ivicu Dačića.

Tokom sinoćnjeg obraćanja predsjednik Srbije poručio je Bakojani da treba da je bude sramota, navodeći da je za tri dana promijenila mišljenje o pristupu Kosova Vijeću Evrope, piše Danas.

“Eh jada i čemera (…) Sramota. A onda se sjetila da nije važna ZSO ni eksproprijacija ni ništa, manastir Dečani, ni to što Srbima uksraćuju pravo na korištenje srpskog jezika, što su izloženi brutalnoj neproporcionalnoj sili. Neki ljudi imaju kičmu u međunarodnoj areni, a neki nemaju ništa”, poručio joj je Vućić.

Nekoliko dana ranije po isto pitanju Bakojani je naljutila i šefa srbijanske diplomatije.

“Dora Bakojani nije bilo ko, ona je iz porodice Micotakisa, ona je sestra premijera”, rekao je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić za Bakojani.

Dačić smatra da “nije u redu” što je prijedlog političkog komiteta Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope za prijem Kosova u članstvo tog tijla podnijela glavni izvjestilac, Grkinja Dora Bakojani, “zato što je Srbija prema Grčkoj bila veoma korektna”.

Na nedavno održavnom sastanku komiteta u Parizu usvojen je izvještaj Bakojani u kojem je stajala preporuka da Kosovo bude primljeno u Vijeće Evrope. Bakojani je od Prištine tražila da ispuni tri uslova, od kojih je ispunjen samo jedan – vraćanje imovine manastiru Visoki Dečani.

Slijedi razmatranje zahtjeva Kosova da postane član Vijeću Evrope u plenumu Vijeća Evrope, a zasjedanje se očekuje 18. aprila. Konačnu odluku donijet će Komitet ministara Vijeća Evrope.

Iako Srbija prijeti da će, ukoliko Kosovo postane članica SE, ovu organizaciju napustiti, Bakojani je navodila da će “zaštita srpske i drugih manjina biće bolja ukoliko Kosovo postane članica Vijeća Evrope”.

Od prištinskih zvaničnika dobila obećanje da će Zajednica općina sa srpskom većinom, ili prosto ZSO, biti formirana nakon što Kosovo postane članica VijećaEvrope.

Bakojani se ranije nalazila na mjestu ministrice vanjskih poslova Grčke, a ranije i gradonačelnice Atine. I na prvoj i na drugoj poziciji bila je prva žena na tim funkcijama u Grčkoj. Kosovska predsjednica Vjosa Osmani, premijer Albin Kurti i predsednik Skupštine Gljauk Konjufca Bakojani su uputili pismo.

Nakon što je isključena iz stranke Nova demokratija, čija je i bivša predsjednica, osnovala je novu stranku – Demokratsku alijansu. Novu demokratiju je vodila od 1984. do 1993, a iz nje je isključena jer je podržala vladine antikrizne mjere.

Dora Bakojani rođena je 16. maja 1954. godine, u Atini, tada u Kraljevini Grčkoj. Sa 14 godina seli se u Pariz zbog vojne hunte koja je uspostavljena u Grčkoj, a s njenim završetkom 1974. vraća se u grčku prijestolnicu.

Novinar i političar Pavlos Bakojani, sa kojim je imala dvoje djece, ubijen je 1989. godine u atentatu koji je izvršila teroristička i komunistička grupa “17. novembar”.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

prije 3 sata

on

17. Maja 2024.

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 13 sati

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 1 dan

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕