Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Turska opozicija na čelu sa Imamogluom odnijela velike pobjede nad Erdoganovom strankom

Published

prije 2 mjeseca

on

Glavna opoziciona stranka u Turskoj CHP ostvarila je velike izborne pobjede na lokalnim izborima u glavnim gradovima Istanbulu i Ankari.

S preko 90 posto otvorenih glasačkih kutija diljem zemlje, CHP vodi s 37,3 posto glasova, a slijedi je AK ​​Party s 35,78 posto.

Dok su široki dijelovi zapada, juga i sjevera Turske sada pod kontrolom CHP-a, prokurdska Dem stranka je osvojila kontrolu nad velikim dijelom jugoistoka.

Erdoganova stranka i dalje dominira centralnom Turskom i imala je više uspjeha u područjima na jugoistoku koja su razorena potresom u februara 2023., uključujući gradove Kahramanmaras i Gaziantep.

Rezultati su značajan udarac za Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu stranku, koji se nadao da će vratiti kontrolu nad gradovima manje od godinu dana nakon što je zatražio treći mandat kao predsjednik Turske.

Erdogan je vodio kampanju za pobjedu u Istanbulu, gdje je odrastao i postao gradonačelnik.

No, Ekrem Imamoglu, koji je prvi put osvojio pobjedu na lokanim izborima 2019. godine, postigao je drugu pobjedu za sekularnu stranku CHP.

Erdogan je obećao novu eru u Istanbulu koji broji gotovo 16 miliona stanovnika, ali je sadašnji gradonačelnik Istanbula bio na putu da osvoji više od 50% glasova odnosno više od 10 bodova ispred kandidata Erdoganove AKP.

Uvijek se za svoj autoritet oslanjao na “narodnu volju”, a pristašama je poručio da će i sada poštivati ​​biračko tijelo.

Tokom predizborne kampanje Erdogan je rekao da će mu ovo biti posljednja, jer njegov predsjednički mandat završava 2028. godine.

No, kritičari su vjerovali da bi ga pobjeda ohrabrila da revidira ustav kako bi se mogao ponovno kandidirati. Nakon ovako dramatičnog poraza to izgleda malo vjerojatno.

Nasuprot tome, ishod je veliki uspjeh za predsjednika CHP-a Ozgura Ozela, koji je pohvalio glasače što su odlučili promijeniti lice Turske na ovim izborima.

“Oni žele otvoriti vrata novoj političkoj klimi u našoj zemlji”, rekao je Ozel.

Veliki broj ljudi u Istanbulu okupio se ispred gradske vijećnice u Sarachaneu, jednoj od najstarijih četvrti Istanbula.

Mahali su turskim zastavama i transparentima na kojima je bila slika Ekrema Imamoglua uz oca utemeljitelja Turske Kemala Ataturka, čiji je poster bio okačen niz zidove zgrade lokalnih vlasti.

“Mogu reći da je povjerenje i vjera naših građana u nas nagrađena”, rekao je Imamoglu.

I on i Mansur Yavas viđeni su kao potencijalni kandidati za predsjedničku utrku 2028. godine.

Prije pet godina, Imamoglu je srušio višegodišnju vladavinu AK Partije u Istanbulu uz podršku drugih opozicionih stranaka. Ali to opoziciono jedinstvo raspalo se nakon poraza na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima i AK partija je imala velike nade da će poništiti njegovu pobjedu 2019. godine.

U Istanbulu živi petina turske populacije od gotovo 85 miliona ljudi. Kontrola nad ovim gradom je i kontrola značajnog dijela turske ekonomije uključujući trgovinu, turizam i finansije.

Vladajuća se stranka očito se nije uspjela otresti ekonomske krize koja je zabilježila stope inflacije od 67%, a kamatne stope od 50%.

Oko 61 milion Turaka imalo je pravo sudjelovanja na nedjeljnim izborima, a više od milion mladih birača glasalo je po prvi put.

Odziv je procijenjen na više od 77 posto u 81 pokrajini u zemlji.

klix

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Čistačica postala informatički referent: Firma iz BiH joj izdala lažnu potvrdu o radu

Published

prije 2 sata

on

21. Maja 2024.

By

Prevara stara više od 30 godina stigla je na naplatu. Policija je prijavila državnom odvjetništvu 55-godišnjakinju za krivotvorenje radne potvrde na temelju koje je s mjesta čistačice postala informatički referent.

Policija je podigla kaznenu prijavu protiv 55-godišnjakinje državnom odvjetništvu u Metkoviću zbog sumnje da je krivotvorila potvrdu o radnom odnosu, piše Dnevnik.hr.

Istragom je utvrđeno da joj je 1992. godine izdana lažna potvrda o radnom odnosu, u kojoj je stajalo da je između 1988. i 1989. godine bila kreditna referentica u jednoj firmi iz Bosne i Hercegovine i time stekla iskstvo rada u poslovima računovodstva.

 

Osumnjičena je početkom 2019. godine pokušala iskoristiti lažnu potvrdu kako bi dobila bolji posao u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je tada već radila. Umjesto dotadašnje pozicije čistačice, prijavila se za posao informatičkog referenta, a posao je i dobila.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Biden čvrsto uz Izrael: “Ono što se događa u Gazi nije genocid”

Published

prije 7 sati

on

21. Maja 2024.

By

Američki predsjednik Joe Biden snažno je branio Izrael u ponedjeljak, rekavši da izraelske snage nisu počinile genocid u vojnoj kampanji protiv militanata Hamasa u Gazi te je odbacio kritike propalestinskih demonstranata.

“Ono što se događa u Gazi nije genocid. Mi to odbacujemo”, rekao je Biden u Bijeloj kući na događaju Mjesec židovsko-američke baštine, prenosi Hina.

 

Biden se na mnogim događanjima širom zemlje suočio s protestima propalestinskih zagovornika koji su ga označili kao “genocidnog Joea”, zbog njegove postojane podrške Izraelu.

 

U obraćanju na događaju u Bijeloj kući, Biden je naglasio svoje uvjerenje da je Izrael žrtva još od 7. oktobra i napada militanata Hamasa na jugu Izraela, kada su ubili 1.200 ljudi i uzeli stotine talaca.

 

Naglasio je i da je američka podrška sigurnosti Izraelaca “nepokolebljiva”.

“Stojimo uz Izrael da uništimo (vođu Hamasa Yahyu) Sinwara i ostale koljače Hamasa. Želimo da Hamas bude poražen. Radimo s Izraelom da se to dogodi”, rekao je.

 

Pregovori između Izraela i Hamasa u pokušaju oslobađanja bolesnih, starijih i ranjenih taoca koje još uvijek drže militanti su zapeli, ali je Biden obećao da neće odustati od pokušaja da ih se oslobodi.

Biden je također pozvao na trenutni prekid vatre u Gazi, nešto što je ponovio u svom uvodnom govoru na koledžu Morehouse u nedjelju.

Odbacio je, također, izjavu glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Karima Khana koji je zatražio naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua te ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina.

Tužitelj ICC-a u ponedjeljak je također rekao da je zatražio naloge za hapšenje šefa Hamasa Sinwara i još dvojice čelnika Hamasa.

Biden se posljednjih mjeseci suočavao sa sve većim političkim pritiskom vlastite stranke zbog načina na koji se nosio sa sukobom u Gazi, dok se broj palestinskih žrtava popeo na više od 35.000, prema Ministarstvu zdravstva Gaze, a izraelska opsada stvorila užasne humanitarne uvjete u Gazi.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Sud u Hagu zatražio naloge za hapšenje Benjamina Netanyahua i lidera Hamasa Yahye Sinwara

Published

prije 1 dan

on

20. Maja 2024.

By

Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Yahye Sinwara i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

Ovo je za CNN-ovoj Christiane Amanpour rekao glavni tužilac suda Karim Khan u intervjuu u ponedjeljak.

Khan je rekao da MKS također traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Yoavom Gallantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Qassem i poznatijeg kao Mohammed Deif, i Ismaila Haniyeha, političkog lidera Hamasa.

Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je ICC targetirao najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanyahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog rata Moskve protiv Ukrajine.

Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Khanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

Khan je rekao da optužbe protiv Sinwara, Haniyeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad”.

“Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Khan Amanpouru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

Optužbe protiv Netanyahua i Gallanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Khan.

Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanyahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koji rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanyahu, Khan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, ICC tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalemom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕