Connect with us

USK

Velika Kladuša: Nakon tri mjeseca financijske blokade Fikret Abdić proglasio Budžet za 2024. godinu

Published

on

Nakon puna tri mjeseca financijske blokade, Općinski načelnik Fikret Abdić, u skladu sa zakonskim ovlaštenjem, na dan 01.04.2024. godine, proglasio je Budžet Općine Velika Kladuša za 2024. godinu, koji će se sprovoditi u skladu sa Odlukom o izvršenju budžeta Općine Velika Kladuša za 2024. godinu.

Budžet Općine Velika Kladuša za 2024. godinu iznosi 28.355.075, 00 KM, na koji je Ministarstvo financija USK dalo pozitivno mišljenje, u skladu sa Zakonom o budžetima u FBIH.

Ovo ovlaštenje proizilazi iz člana 18. Zakona o principima lokalne samouprave u FBIH (“Službene novine FBIH”, broj 49/06), člana 27. stav 1 tačka c),  člana 32. Zakona o lokalnoj samoupravi USK (” Službeni glasnik USK”, broj: 8/11), kao i člana 120. Statuta Općine Velika Kladuša (“Službeni glasnik Općine Velika Kladuša, broj:12/11) u kojem se kaže: „Ukoliko Vijeće ne usvoji budžet do 31. marta tekuće budžetske godine, Općinski načelnik proglašava budžet koji stupa na snagu danom objave u „Službenom glasniku Općine Velika Kladuša”.

Obzirom da Općinsko vijeće ne održava sjednice već duže od godinu dana, predmetni financijski dokumenti čekali su na usvajanje, odnosno proglašenje tri mjeseca, a u prvom tromjesečju 2024. godine nije bila usvojena ni Odluka o privremenom finansiranju.

U ovom vremenskom periodu, skoro 4.000 budžetskih korisnika nije bilo u mogućnosti ostvariti pravo na plaće i ostale naknade koje se realiraju preko trezora Općine Velika Kladuša. Tri mjeseca bez plata bili su uposlenici Općinskog organa uprave, uključujući i vatrogasce, uposlenike Centra za socijalni rad, te uposlenike Centra za kulturu, a bez penzija i pripadajućih naknada bili su i svi korisnici Centra za socijalni rad (nezaposlene porodilje, porodilje u radnom odnosu,  nisu isplaćivane naknade za tuđu njegu i pomoć, naknade za pravo smještaja u hraniteljsku porodicu, smještajne usluge maloljetnika i punoljetnih lica u posebne ustanove, i sl.).

Budžet Općine Velika Kladuša primjenjivat će se za fiskalnu 2024. godinu, odnosno do 31.12.2024. godine.

Izvor: Općina Velika Kladuša

USK

Nova “zamka” za vozače, u Krajinu stigli “metalni” policajci! (FOTO)

Published

on

By

Zahvaljući projektu CIVITAS “Ja građanin” učenici kladuške Gimnazije danas su, zajedno sa PS Velika Kladuša i JKUP Komunalije d.o.o Velika Kladuša, izvršili postavljanje četiri metalna policajca u blizini osnovnih i srednjih škola.

Metalni ili lažni policajci imaju psihološki efekat na vozače i upozoravaju ih da uspore i prilagode uvjete vožnje. Ovi policajci policajci su donirani od strane BIHAMK-a, koji je također donirao i letke koje su učenici ranije podijelili.

Učenici III2g su obavili mnoge aktivnosti u cilju poboljšavanja sigurnosti u saobraćaju, a neki od njih su edukacije predškolskog uzrasta, inicijative za postavljanje vibracionih traka, povećanje broja policijskih službenika u zoni škole“ – navode učenici kladuške Gimnazije.

Dodaju da su iznimno zahvalni svim građanima koji su ih podržali i njihove ideje, kao i institucijama koje su im izašle u susret.

„Posebne zahvale idu PS Velika Kladuša, JKUP Komunalije d.o.o Velika Kladuša, BIHAMK i JP Ceste Federacije BiH. Iako nismo ostvarili željeni rezultat na takmičenju, ponosni smo na naš rad i uloženi trud. Nadamo se da će u budućnosti Velika Kladuša vidjeti još ovakvih projekata.“ – navode u informaciji.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

Najčitanije