Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Hrvati traže hiljade sezonaca: Evo ko im treba i kolike su plate (FOTO)

Published

on

Turistička sezona 2022. u Hrvatskoj bit će jako dobra, na nivou 2019. ili čak bolja, bar prema najavama. Nakon dvije godine pandemije, tokom kojih je turizam doživio veliki pad, ukidanje lockdowna širom Europe će vratiti turiste u Hrvatsku. Ali hoće li biti dovoljno radnika sezonaca da se popune sva potrebna radna mjesta?

Prema podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je tokom uskršnjih praznika, odnosno od petka, 15. aprila, do ponedjeljka, 18. aprila 2022. godine, ostvareno oko 135.000 dolazaka i oko 493.000 noćenja. To je daleko bolje od prošlogodišnjih ostvarenih 147.000 noćenja u istom periodu.

Da se Hrvatska, kojoj ekonomija ovisi najviše o turizmu, ima čemu radovati, pokazuje i najnovije istraživanje “Praćenje osjećaja za domaća i unutareuropska putovanja – val 11” Europske komisije za putovanja (ETC). Prema njemu, tri od četiri Europljana namjeravaju otputovati u sljedećih šest mjeseci, a najprivlačnija su mediteranska odredišta, među kojima je Hrvatska. Odmor na suncu i plaži je, prema istom istraživanju, najpoželjnija opcija, koju preferira više od petine (22 posto) Europljana.

Nedostatak radnika u Hrvatskoj, posebno sezonaca

Takav razvoj situacije će povećati i potrebu za sezonskim radnicima u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a iz evidencije Zavoda ih je zaposleno 28.697.

Koliko je pandemijska 2020. bila loša godina za turizam, pokazuje brojka od samo 18.380 radnika traženih preko Zavoda i 21.031 zaposlenog. Pravi broj je zasigurno puno veći jer se ne zapošljavaju svi sezonski radnici sa Zavoda, ali je bitan trend. Najviše su traženi konobari, sobarice, kuhari, čistačice, prodavači, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari i dr.

Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu. Nakon desetljeća stava poslodavaca “ako nećeš ti raditi za ovu platu, ima ih deset na Zavodu koji hoće”, veću pregovaračku moć su dobili radnici. Sada su oni u poziciji da od poslodavaca mogu zahtijevati bolje radne uslove.

Prosječne plate sezonskih radnika su manje od prosječnih plata u ostatku privrede i, prema informacijama portala MojPosao, kreću se od 4427 kuna (neto) ili oko 1100 KM za sobaricu do 6306 kuna (neto) ili oko 1600 KM za kuhara.

Foto: Index/HZZ: Prosječne neto plate za sezonce u Hrvatskoj

Prvi put u historiji Hrvatske poslodavci više trebaju radnike nego što radnici trebaju njih. Najkvalitetniji kadar se većinom odselio na zapad EU, pa se u Hrvatskoj pojavio manjak radne snage. Najviše su odlazili niskokvalificirani radnici pa je i manjak takvih radnika najveći. Slijedom toga su i plate slabije plaćenih rasle brže od visokih plaća, bar do početka pandemije. Prema podacima portala MojPosao, konobari su najtraženiji radnici u Hrvatskoj, nakon čega slijede trgovci, kuhari, skladištari, vozači i programeri.

“Broj radnika koji nedostaju u turizmu kreće se u rasponu od 30 do 35 tisuća. Traže se čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, recepcionariPlate se kreću od 4 do 9 hiljada (od hiljadu KM do nešto više od dvije hiljade), a dio osoblja koje ima bruto ugovore dobije znatno veće plate”, rekao je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić za Index.hr.

Uvoženje radne snage

2021. je u Hrvatskoj predano 66.917 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola strancima, najviše za zanimanja u građevinarstvu, ali i sezonske poslove, poput kuhara, konobara, pekara i čistača. Samo u prva tri mjeseca 2022. predana su 32.863 zahtjeva za izdavanje radne dozvole, što signalizira da će do kraja biti predano daleko više zahtjeva nego prethodne godine.

Najtraženija zanimanja za koja je zatražen zahtjev za privremeni rad u prva tri mjeseca 2022., vezana za turizam, su: kuhar (1829 dozvola), sobarica (1780 dozvola), pomoćni kuhar (1465), pomoćni konobar (932), pekar (679), hotelska sobarica (155), slastičar (149) i recepcioner (48). Za one zahtjeve koji su odobreni, prosječna bruto plata inostranih radnika u turizmu je između 4700 kuna (oko 1200 KM) i 5700 kuna (oko 1500 KM).

Najtraženija zanimanja za sezonce u Hrvatskoj - undefined
Foto: Index/HZZ: Najtraženija zanimanja za sezonce u Hrvatskoj

Andrić je opisao situaciju sa stranim radnicima.

“Radnici iz nama susjednih zemalja, primjerice Srbije, Makedonije, Kosova ili Bosne i Hercegovine, odlaze tamo kamo odlaze i naši radnici, tako da ne možemo računati na veliki broj tih radnika. Kad već napuštaju svoje države, isto im je hoće li doći u Istru ili će otići u Austriju, a u Austriji će dobiti duplo veću platu.

Nakon liberalizacije uvoza radne snage poslodavci su se okrenuli tržištu Filipina, Indije, Ukrajine, pa i Rusije. Međutim, rat u Ukrajini je onemogućio dolazak dogovorene radne snage iz te zemlje, ali i radne snage iz Rusije”, tvrdi.

Portal Index.hr dodaje da bi se rupa na tržištu mogla barem djelimično popuniti sa izbjeglicama iz Ukrajine.

Ostatak teksta čitajte OVDJE.

Svijet / Zanimljivosti

Kamera snimila trenutak potresa kod Slunja: Oštećene crkva i zgrada općine

Published

on

By

POTRES magnitude 4.3 po Richteru, koji je jutros zatresao Rakovicu i Slunj, snimila je nadzorna kamera. Na snimci koju je objavio portal Lika Club vidi se trenutak potresa u mjestu Irinovac u općini Rakovica.

Načelnik općine Rakovica Mihovil Bićanić rekao je za Lika Club da je u potresu oštećena crkva u Rakovici.

“Treslo je 10-15 sekundi oko 20 do šest. Zasad nema prijavljenih šteta, osim u crkvi u Rakovici, gdje je pala žbuka i napukao je strop na par mjesta. Ministar Tomo Medved se javio i rekao da će poslati hrvatsko potresno inženjerstvo u Rakovicu da pregledaju teren”, rekao je načelnik.

“Prema zaprimljenim informacijama u vezi potresa kod Slunja, zabilježena je manja materijalna šteta. Služba civilne zaštite Karlovac je od načelnika općine Rakovica zaprimila informaciju o oštećenju stropa u crkvi sv. Jelene i dimnjaka na zgradi stare općine u Rakovici. Na teren su upućeni statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Za sada nije bilo drugih dojava o štetama”, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Potres  se jako osjetio i u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Autobus sa Vučićem i Dodikom se zaglavio u blatu, morali su izaći (VIDEO)

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polaže danas kamen temeljac povodom početka izgradnje Nacionalnog stadiona. Uz propratni komleks i akvatik centar, Nacionalni stadion koštaće 1,2 milijarde eura.

Prisutni su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ministar finansija Srbije Siniša Mali, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ministar sporta Zoran Gajić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar turizma Husein Memić, selektor fudbalske reprezentacije Srbija Dragan Stojković Piksi, nekadašnji fudbaler Nenad Bjeković, potpredsednik FSS Bratislav Nedimović, direktor JP Koridori Srbije Aleksandar Antić itd.

Na putu do mjesta izgradnje, autobus u kojem su se nalazili Vučić, Dodik i delegacija je zaglavio u blatu. Nakon što su stajali nekoliko minuta, morali su se prebaciti u drugi.

„Moramo u drugi autobus, pošto se ovaj zaglavio u blatu. Teški smo, Dragane, šta da ti kažem.. Ja po kilaži, Dragan ovako kao čovjek, ali svakako smo teški. Znaš li koliko smo vode bacili i ne vrijedi opet i mi se zaglavimo“, rekao je Vučić.

Vučić će postavljanjem lopte sa potpisima legendarnih igrača, ali i sa svojim potpisom simbolično označiti početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu, javlja Tanjug.

O Nacionalnom stadionu

Srbija će, prema ranijim najavama Aleksandra Vučića, do 2027. u EXPO, Nacionalni stadion, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata po cijeloj zemlji, poput akvatika, izgradnje puteva, pruga, obnove fasada, škola, rekonstrukcija luka, domova zdravlja, ali i hotela i stambenih zgrada, uložiti nevjerovatnih 18 milijardi evra. Samo će na paviljone, hotelski i stambeni kompleks, akvatik centar i Nacionalni stadion „otpasti“ oko 1,2 milijarde eura.

Inače, krajem godine je iz tekuće budžetske rezerve za stadion izdvojeno više od 13 miliona evra. Kako je saopštio Fiskalni savjet, samo u 2023. godini na planiranu izgradnju potrošeno je 65 miliona evra.

Predsjednik Srbije je prilikom današnjeg obilaska pripremnih radova na izgradnji kompleksa EXPO 2027 i novog stadiona rekao da se stadion nalazi na 121 hektar zemljišta i da će za njega biti potrebno 2.400 šipova da se pobode.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić odgovorio State Departmentu: Evo, ja se jednom nedeljno družim i pijem sa Dodikom koji je pod sankcijama…

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je danas povodom poruke iz State departmenta u kojoj se navodi da su Sjedinjene Američke Države razočarane usljed činjenice da su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, funkcioneri koji se nalaze pod sankcijama SAD, dio nove Vlade Srbije. On je rekao da “Vladu Srbije biraju građani”, a potom je iskoristio priliku da pomene i slučaj Milorada Dodika koji se nalazio s njim u društvu, navodeći da se redovno viđaju i da piju zajedno, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske pod sankcijama Amerike.

“Pa dobro, i Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i evo ga pored mene. Evo, družimo se. Jednom nedjeljno popijemo, on čašu rakije, ja čašu vina i šta s tim? To za nas nije lijepa vijest, ja se nadam da ćemo imati dobre odnose sa našim američkim partnerima. Izuzetno je važno da imamo da imamo dobre odnose. Nisam srećan zbog njihove reakcije, ali Vladu Srbije biraju građani Srbije. Šta to znači? Kad protiv nekog uvedu sankcije mi treba da ponizno pokunjimo glavu i da kažemo: ‘Da, hvala vam što ste nas obavijestili ko ne smije da bude ništa’. Pa, predsjednika Dodika je birao narod i ja poštujem volju naroda kao što i ovdje poštujem volju onih koji su izabrani“, naveo je Vučić reagujući na raniju poruku iz State departmenta.

Predsjednik Srbije je potom dodao da je bilo kritika i zbog toga što se u Vladi nalaze i „evrofanatični ministri“.

„Čuo sam ja i s druge strane primjedbe, ali su ti bili toliko pristojni da o tome ne govore javno. Važno je da je Vlada srpska i da će da sprovodi interese Srbije“, kaže Vučić.

Prema najavama mandatara Miloša Vučevića, nova vlada Srbije imaće i dva člana koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina, koji je predložen za potpredsjednika vlade, i Nenada Popovića, predloženog za ministra bez portfelja.

„Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On ostaje pod američkim sankcijama“, navodi se u izjavi portparola State departmenta, piše VoA. Takođe se ističe da Sjedinjene Države ne igraju nikakvu ulogu u kadrovskim odlukama srpske vlade.

Čitajući imena sastava budućeg kabineta Vučević je, između ostalog, kao budućeg potpredsjednika vlade naveo i Aleksandra Vulina – jednog od najkontroverznijih aktera na srpskoj političkoj sceni – za koga se smatra da je čovjek sa snažnim ruskim vezama i koji se od 11. jula prošle godine nalazi na listi sankcija Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Država zbog „koruptivnih i destabilizujućih djela“, zarad unaprijeđivanja sopstvenih političkih agendi i ličnih interesa, a na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje riješenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamjeinih aktivnosti u Srbiji i regionu“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC) kada su sankcije uvedene u julu 2023.

Nastavi čitati

Najčitanije