Turistička sezona 2022. u Hrvatskoj bit će jako dobra, na nivou 2019. ili čak bolja, bar prema najavama. Nakon dvije godine pandemije, tokom kojih je turizam doživio veliki pad, ukidanje lockdowna širom Europe će vratiti turiste u Hrvatsku. Ali hoće li biti dovoljno radnika sezonaca da se popune sva potrebna radna mjesta?

Prema podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je tokom uskršnjih praznika, odnosno od petka, 15. aprila, do ponedjeljka, 18. aprila 2022. godine, ostvareno oko 135.000 dolazaka i oko 493.000 noćenja. To je daleko bolje od prošlogodišnjih ostvarenih 147.000 noćenja u istom periodu.

Da se Hrvatska, kojoj ekonomija ovisi najviše o turizmu, ima čemu radovati, pokazuje i najnovije istraživanje “Praćenje osjećaja za domaća i unutareuropska putovanja – val 11” Europske komisije za putovanja (ETC). Prema njemu, tri od četiri Europljana namjeravaju otputovati u sljedećih šest mjeseci, a najprivlačnija su mediteranska odredišta, među kojima je Hrvatska. Odmor na suncu i plaži je, prema istom istraživanju, najpoželjnija opcija, koju preferira više od petine (22 posto) Europljana.

Nedostatak radnika u Hrvatskoj, posebno sezonaca

Takav razvoj situacije će povećati i potrebu za sezonskim radnicima u turizmu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2019. je traženo 31.547 sezonskih radnika, a iz evidencije Zavoda ih je zaposleno 28.697.

Koliko je pandemijska 2020. bila loša godina za turizam, pokazuje brojka od samo 18.380 radnika traženih preko Zavoda i 21.031 zaposlenog. Pravi broj je zasigurno puno veći jer se ne zapošljavaju svi sezonski radnici sa Zavoda, ali je bitan trend. Najviše su traženi konobari, sobarice, kuhari, čistačice, prodavači, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari i dr.

Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu. Nakon desetljeća stava poslodavaca “ako nećeš ti raditi za ovu platu, ima ih deset na Zavodu koji hoće”, veću pregovaračku moć su dobili radnici. Sada su oni u poziciji da od poslodavaca mogu zahtijevati bolje radne uslove.

Prosječne plate sezonskih radnika su manje od prosječnih plata u ostatku privrede i, prema informacijama portala MojPosao, kreću se od 4427 kuna (neto) ili oko 1100 KM za sobaricu do 6306 kuna (neto) ili oko 1600 KM za kuhara.

Prvi put u historiji Hrvatske poslodavci više trebaju radnike nego što radnici trebaju njih. Najkvalitetniji kadar se većinom odselio na zapad EU, pa se u Hrvatskoj pojavio manjak radne snage. Najviše su odlazili niskokvalificirani radnici pa je i manjak takvih radnika najveći. Slijedom toga su i plate slabije plaćenih rasle brže od visokih plaća, bar do početka pandemije. Prema podacima portala MojPosao, konobari su najtraženiji radnici u Hrvatskoj, nakon čega slijede trgovci, kuhari, skladištari, vozači i programeri.

“Broj radnika koji nedostaju u turizmu kreće se u rasponu od 30 do 35 tisuća. Traže se čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, recepcionari. Plate se kreću od 4 do 9 hiljada (od hiljadu KM do nešto više od dvije hiljade), a dio osoblja koje ima bruto ugovore dobije znatno veće plate”, rekao je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić za Index.hr.

Uvoženje radne snage

2021. je u Hrvatskoj predano 66.917 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola strancima, najviše za zanimanja u građevinarstvu, ali i sezonske poslove, poput kuhara, konobara, pekara i čistača. Samo u prva tri mjeseca 2022. predana su 32.863 zahtjeva za izdavanje radne dozvole, što signalizira da će do kraja biti predano daleko više zahtjeva nego prethodne godine.

Najtraženija zanimanja za koja je zatražen zahtjev za privremeni rad u prva tri mjeseca 2022., vezana za turizam, su: kuhar (1829 dozvola), sobarica (1780 dozvola), pomoćni kuhar (1465), pomoćni konobar (932), pekar (679), hotelska sobarica (155), slastičar (149) i recepcioner (48). Za one zahtjeve koji su odobreni, prosječna bruto plata inostranih radnika u turizmu je između 4700 kuna (oko 1200 KM) i 5700 kuna (oko 1500 KM).

Andrić je opisao situaciju sa stranim radnicima.

“Radnici iz nama susjednih zemalja, primjerice Srbije, Makedonije, Kosova ili Bosne i Hercegovine, odlaze tamo kamo odlaze i naši radnici, tako da ne možemo računati na veliki broj tih radnika. Kad već napuštaju svoje države, isto im je hoće li doći u Istru ili će otići u Austriju, a u Austriji će dobiti duplo veću platu.

Nakon liberalizacije uvoza radne snage poslodavci su se okrenuli tržištu Filipina, Indije, Ukrajine, pa i Rusije. Međutim, rat u Ukrajini je onemogućio dolazak dogovorene radne snage iz te zemlje, ali i radne snage iz Rusije”, tvrdi.

Portal Index.hr dodaje da bi se rupa na tržištu mogla barem djelimično popuniti sa izbjeglicama iz Ukrajine.

Ostatak teksta čitajte OVDJE.