Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?

Published

on

Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.

Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.

Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.

Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.

Advertisement

Kubanska kriza

Kubanska raketna kriza dogodila se u oktobru 1962. godine i predstavlja jedan od najdramatičnijih trenutaka Hladnog rata. Kriza je svijet dovela na rub nuklearnog sukoba. Kriza je počela kada su američki izviđački avioni otkrili sovjetske balističke rakete na Kubi, samo 90 milja od obale Floride. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država John F. Kennedy odgovorio je uspostavljanjem pomorske blokade oko Kube kako bi spriječio dolazak dodatnih sovjetskih vojnih materijala. Nakon intenzivnih pregovora i javnih kao i tajnih komunikacija između Kennedyja i sovjetskog vođe Nikite Hruščova, postignut je dogovor: Sovjeti će povući svoje rakete iz Kube, a SAD će javno obećati da neće napasti Kubu. Dodatno, SAD je tajno pristao povući svoje rakete iz Turske, što je takođe bila bitna komponenta sporazuma koja je pomogla u deeskalaciji krize. To da je Kennedy pristao povući svoje projektile iz Turske saznalo se godinama kasnije. Potezi američkog predsjednika koji je na nagovor svog brata odlučio da ne bombarduje Kubu pokazali su se kao ključni.

Reuters

Indijsko-pakistanska kriza

Nakon Kubanske raketne krize, jedna od značajnih nuklearnih kriza tokom Hladnog rata bila je Indijsko-pakistanska kriza 1971. godine. Ova kriza nije bila direktno vezana za konfrontaciju između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, ali je predstavljala regionalni sukob sa potencijalnim nuklearnim implikacijama, posebno nakon što su i Indija i Pakistan kasnije razvili nuklearno oružje.

Rat Izraela i arapskih zemalja predvođenih Egiptom

Međutim, ako se gledaju krize direktno povezane sa SAD i Sovjetskim Savezom, onda je značajan i tzv. Jomkipurski ili Ramazanski rat iz 1973. godine, kada su Sjedinjene Države stavile svoje nuklearne snage u stanje povišene pripravnosti kao odgovor na sovjetsku prijetnju da će intervenisati vojno u ratu između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom. Ovo je pokazalo da su globalne nuklearne sile i dalje bile spremne na upotrebu ili prijetnju upotrebom nuklearnog oružja u kontekstu međunarodnih sukoba. Sirija je godinama kasnije iako je nije pogodila nuklearna bomba potpuno razorena zemlja.

U noći 15. oktobra izraelske oklopne jedinice, kojima je zapovedao Arijel Šaron, iskoristile su slabo branjeni prostor između egipatske 2. i 3. armije na području Gorkih jezera na Sinajskom poluostrvu i ušle duboko u teritoriju koji su držali Egipćani. Došli su do Sueckog kanala i prešli ga. Nakon stvaranja mostobrana na zapadnoj obali kanala, Izraelci su napredovali egipatskom stranom obale prema gradu Suezu, pa su 21. oktobra okružili cijelu egipatsku 3. armiju. Izraelskim snagama je time bio otvoren put do Kaira. Egipatska vojska našla se u teškoj poziciji, suočena sa mogućnošću katastrofalnog poraza i gubitka cijele armije na Sinajskom poluostrvu. U takvoj situaciji je američki državni sekretar Kisindžer otputovao u Moskvu, gdje je sa sovjetskim liderom Brežnjevom dogovorio prekid vatre.

No, primirje je bilo prekinuto a Izrael je nastavio stezati obruč oko egipatske armije. Sovjetski Savez je Sadatu (Egipatski predsjednik) obećao da će 3. armija biti sačuvana i zaprijetio da će u slučaju nastavka izraelskog napada poslati u Egipat svoje vazdušno-desantne jedinice. Moskva je Sjedinjenim Američkim Državama predložila zajedničku američko-sovjetsku vojnu akciju u regiji, što u Vašingtonu nije primljeno sa odobravanjem. Nikson je u telefonskom razgovoru pokušavao odgovoriti Brežnjeva od vojnog angažmana a istovremeno je stavio američke nuklearne snage u stanje pripravnosti. Konfrontacija Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza oko Jomkipurskog rata bila je najveći sukob supersila nakon završetka Kubanske krize.

Advertisement

Kako je tehničar Stanislav Petrov spasio svijet?

Jedan od najdramatičnijih incidenata hladnog rata, koji je mogao dovesti do nuklearne katastrofe, dogodio se 26. septembra 1983. godine, kada je sovjetski vojni tehničar Stanislav Petrov bio dežuran u nuklearnom kontrolnom centru. Te noći, sovjetski sistem ranog upozorenja, poznat kao OKO, pogrešno je detektovao lansiranje američkih interkontinentalnih balističkih raketa prema Sovjetskom Savezu. Umjesto da automatski izvjesti svoje nadređene o detekciji, što bi moglo dovesti do uzvratnog nuklearnog udara, Petrov je procijenio situaciju kao lažni alarm.

Petrov je smatrao da je mala vjerovatnoća da bi SAD pokrenule napad sa samo nekoliko raketa i da bi napad bio masovniji. Odlučio je da pričeka dodatne potvrde o napadu, koje nikada nisu došle. Njegova procjena je bila tačna – “napad” je bio uzrokovan tehničkom greškom u sovjetskom satelitskom sistemu, koji je sunčevu refleksiju na oblacima pogrešno interpretirao kao lansiranje raketa. Petrovova smirenost i sposobnost da preispita tehnologiju spriječili su potencijalnu nuklearnu katastrofu između dvije supersile.

Uprkos prevenciji potencijalne nuklearne katastrofe, odbijajući da obavesti svoje pretpostavljene o upozorenjima računarskog sistema, pukovnik Petrov je prekršio svoja naređenja i vojni protokol. Kasnije su ga ispitivali nadređeni o njegovim akcijama tokom događaja, što je dovelo do toga da ga više nisu smatrali pouzdanim vojnim oficirom. Sovjetska vojska nije kaznila Petrova za njegove akcije, ali ga nije ni nagradila niti mu dala odlikovanja. Njegova akcija je otkrila nesavršenosti sovjetskog vojnog sistema, što je prikazalo njegove pretpostavljene u lošem svjetlu. Dobio je negativnu ocjenu za loše urađen pisani zadatak i njegova jednom obećavajuća vojna karijera stigla je do kraja. Prekomandovan je na manje povjerljiv posao, a potom i penzionisan. Petrov je do kraja života živio u priličnom siromaštvu.

Dobio je brojne međunarodne nagrade a o njemu je snimljen i film The Man Who Saved The World.

Advertisement

Preminuo je 2017. godine.

stanislav-petrov

Norveška raketna kriza

Tog 25. januara 1995. godine, ruski radarski sistemi detektovali su lansiranje rakete iz pravca Norveške, koje je bilo usmjereno ka Rusiji. Raketa je bila zapravo istraživačka raketa, lansirana u svrhu naučnih istraživanja visokih atmosferskih slojeva, koja je nosila opremu za proučavanje sjeverne svjetlosti. Raketa je lansirana sa otoka Andøya u Norveškoj, a ruski sistem ranog upozorenja je pogrešno interpretirao njenu putanju kao mogući nuklearni napad.

Zabrinutost je nastala zbog toga što su Rusi smatrali da bi takva raketa mogla biti korištena za opremanje radara sa elektromagnetskim impulsom, što bi moglo biti uvod u nuklearni napad. Predsjednik Boris Jeljcin je aktivirao svoj “nuklearni kofer”, a ruski nuklearni snage su bile stavljenje u stanje pripravnosti.

Šta se točno dogodilo?

Ono što Rusi nisu uočili je da je raketa krenula prema moru na sjever, a ne prema Rusiji. Praćenje putanje u trajanju od 8 do 10 minuta bilo je krucijalno za donošenje odluke hoće li uslijediti napad. Jeljcin je po prvi puta u povijesti, u samo nekoliko minuta od obavijesti o uočenom projektilu, dobio crnu aktovku za pokretanje nuklearnog napada. Ipak, prvo se savjetovao sa svojim ministrom obrane. Svjedoci navode da je u Kremlju vladala totalna zbrka. Nije poznat tačan redoslijed događaja, no Jeljcin je pratio putanju projektila od početka od kraja te je i sam mogao vidjeti da se raketa udaljava od zračnog prostora Rusije. Ispaljena raketa je pala na zemlju blizu Spitsbergena, najvećeg otoka na Svalbardu, i to samo 24 min nakon lansiranja.

Advertisement

U novijoj historiji nuklearni rat se spominje najčešće od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Spomenula ga je danas Zaharaova, svoje projektile često pokazuje i spominje Putin, no gledajući kroz historiju svjetski lideri koji su bili tvrdokorniji od današnjih bili su svijesni da pritisnuti crveno dugme znači i kraj svijeta i nisu to učinili. Nukelarne bombe kao sredstvo zastrašivanja koriste i prečesto.

Svijet / Zanimljivosti

Trump mijenja ploču: ​Gaza je pod opsadom godinama, situacija je sramotna i nešto ćemo učiniti

Published

on

By

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uskoro će posjetiti Sjedinjene Američke Države radi razgovora o teškoj situaciji u Pojasu Gaze, potvrdio je predsjednik SAD-a Donald Trump tokom leta Air Force One.

“Razgovarao sam s njim danas, i mislim da će doći u našu zemlju u bliskoj budućnosti, možda već sljedeće sedmice,” izjavio je Trump novinarima.​

Trump je naglasio važnost rješavanja problema u Gazi, opisujući ga kao veoma važnu stvar. Dodao je da je Pojas Gaze “pod opsadom već mnogo godina” i da je situacija sramotna.

“Mnogo ljudi umire u Gazi. Događaju se mnoge loše stvari. Vidjet ćemo šta možemo učiniti po tom pitanju,” rekao je Trump.​

Advertisement

Predsjednik SAD-a također je istakao napore u oslobađanju talaca. “Ako primijetite, taoci se sada oslobađaju, i to se dogodilo tek nakon što sam se ja uključio. Želio bih osloboditi što više talaca”, kazao je Trump.​Ovi razgovori dolaze u trenutku kada je izraelski ministar odbrane najavio vojnu okupaciju Gaze s ciljem demontiranja preostale infrastrukture Hamasa i stvaranja sigurnosnih zona koje dijele teritoriju. Ova odluka je donesena uprkos međunarodnoj osudi zbog velikog broja žrtava i narušavanja prethodno postignutog primirja. ​

Istovremeno, Hamas je ponudio oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca u zamjenu za trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelske vojske. Međutim, izraelski premijer Netanyahu je odbacio takve sporazume bez potpunog demilitariziranja Hamasa i njihovog izlaska iz Gaze. ​New York Post

Očekuje se da će Netanyahu i Trump tokom sastanka razgovarati o ovim pitanjima, uključujući napore za postizanje trajnog mira i stabilnosti u regionu.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić tvrdi da je Zapad protiv RS-a: “Žele BiH u kojoj ovaj entitet neće zadržati ingerencije iz Dejtona”

Published

on

By

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da Zapad želi BiH u kojoj Republika Srpska neće zadržati ingerencije koje je dobila Dejtonskim mirovnim sporazumom.

On trenutno boravi u Sofiji na forumu Akaba procesa.

Smatra kako je najveći bezbjednosni izazov i problem u regionu situacija u BiH i RS. Naveo je kako je “razgovarao sa svima”, misleći na razgovore u Briselu te sa predstavnicima Velike Britanije.

Njegova ocjena je da su svi opredijeljeni protiv RS-a iako neće da kažu već tvrde da su “protiv neustavnog djelovanja Milorada Dodika”.

“Kad im pomenete neustavno djelovanje svih međunarodnih faktora i neustavno djelovanje Sarajeva, to njih ne zanima. Njihov cilj je funkcionalna BiH, što znači BiH u kojoj Republika Srpska neće zadržati ingerencije koje je dobila Dejtonskim mirovnim sporazumom”, smatra Vučić koji u Sofiji učestvuje na forumu Akaba procesa.

Advertisement

Kako je rekao, evropske predstavnice “za činjenice i sve drugo nije briga”.

“Znamo da smo mali u odnosu na te velike, znamo da smo im suprotstavljeni po pitanju poštovanja međunarodnog javnog prava i normi UN. Moramo da budemo obazrivi, ali dovoljno čvrsti, hrabri i snažni da čuvamo svoju poziciju”, rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić na sastanku s Britancima: ‘Dodik ništa nije kriv, najlakše je na Srbe prebaciti’

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu, 2. sastao sa ministrom vanjskih poslova  Velike Britanije Davidom Lammyjem.

Vučić je kazao da su se složili da su dijalog i kompromis od ključnog značaja za pronalaženje rješenja u regionu, ali da ne dijeli mišljenje sa Lamijem po pitanju situacije u BIH i istakao da Milorad Dodik nije odgovoran za nju.

“Pozivam sve ljude iz svijeta da pokušaju da pronađu kompromisno rješenje, da pokušaju da pronađu dogovorena rješenja, a mogu sad da govorim satima o tome od imovine do svih drugih pitanja gdje nije bio Dodik kriv, nego neki drugi, samo što je najlakše prebaciti krivicu na srpsku stranu, po običaju, po nečemu što je postalo uobičajeno još od devedesetih godina.

Pri tome najmanje mislim na gospodina Lammyja, već mislim na neke druge koji su neuporedivo glasniji”, rekao je Vučić.

Advertisement

Vučić tvrdi će Srbija uvijek poštovati Dejtonski sporazum, u skladu sa tim i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Walid Ahmad je ime koje se ne smije zaboraviti: Prvi maloljetni zatvorenik koji je umro u izraelskom zatvoru

Published

on

By

Tinejdžer sa Zapadne obale, koji je šest mjeseci držan u izraelskom zatvoru bez podizanja optužnice, preminuo je u nejasnim okolnostima te je postao prvi Palestinac mlađi od 18 godina koji je umro u izraelskom pritvoru.

Walid Ahmad (17) bio je zdrav srednjoškolac prije hapšenja u septembru jer je navodno gađao vojnike kamenjem, tvrdi njegova porodica.

Izraelska zatvorska služba nije odgovorila na pitanja o uzroku smrti. Rečeno je samo da je 17-godišnjak sa Zapadne obale umro u zatvoru Megido, objektu koji je ranije bio optužen za zlostavljanje palestinskih zatvorenika.

Khalid Ahmad, Walidov otac je rekao da je njegov sin bio tinejdžer koji je uživao u igranju fudbala prije nego što je odveden iz kuće na okupiranoj Zapadnoj obali tokom racije hapšenja.

Advertisement

Šest mjeseci kasnije, nakon nekoliko kratkih pojavljivanja pred sudom tokom kojih nije određen datum suđenja, Walid se 23. marta srušio u zatvorskom dvorištu i udario u glavu, nakon čega je umro, kažu palestinski zvaničnici koji se pozivaju na iskaze očevidaca drugih zatvorenika.

Porodica vjeruje da je Walid dobio amebičnu dizenteriju zbog loših uslova u zatvoru, infekcije koja uzrokuje dijareju, povraćanje i vrtoglavicu te koja može biti fatalna ako se ne liječi.

Palestinska uprava, koju podržava Zapad, kaže da je on prvi Palestinac mlađi od 18 godina koji je umro u izraelskom pritvoru.

Dobio šugu u zatvoru

Advertisement

Walid je prisustvovao najmanje četiri puta na sudu putem videokonferencije, navodi njegov otac. Svaka sjednica je trajala oko tri minuta, a drugo ročište zakazano je za 21. april, rekao je Walidov otac.

U februarskoj sjednici, četiri mjeseca nakon što je Walid pritvoren, njegov otac je primijetio da je njegov sin lošeg zdravlja.

“Njegovo tijelo je bilo oslabljeno zbog neuhranjenosti u zatvorima općenito”, rekao je njegov stariji Ahmad te je za AP dodao da mu je rekao da je dobio šugu te da je izliječen.

“Ne brini za mene”, prisjeća se otac njegovih riječi.

Advertisement

Izraelska brutalnost

Izrael je uhvatio hiljade Palestinaca u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, rekavši da ih sumnjiči za militantnost.

Mnogi su mjesecima držani bez optužnice ili suđenja u takozvanom administrativnom pritvoru, što Izrael opravdava kao neophodnu mjeru sigurnosti.

Drugi su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili agresiju na vojnike, ali im se suđenja neprestano odgađaju jer vojska i izraelske sigurnosne službe prikupljaju dokaze.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Idemo ka stvaranju vojne alijanse s Mađarskom

Published

on

By

U Palati Srbija je potpisan sporazum između Srbije i Mađarske u oblasti odbrane u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Predsjednik Srbije izjavio je da Srbija ima najznačajniju saradnju sa Mađarskom, te da je ovim novim sporazumom konkretizovana saradnja u oblasti odbrane.

On je izrazio uvjerenje da će dogovor o zajedničkim aktivnostima imati nastavak u daljem približavanju i stvaranju vojne alijanse ili vojnog saveza Srbije i Mađarske.

Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane potpisali su ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić i ministar odbrane Mađarske Krištof Salai Bobrovnicki.

“Mađarska je uvijek na strani mira i Srbija je Mađarskoj saveznik u tome”, rekao je Bobrovnicki ističući važnost da Srbija postane članica EU.

Advertisement

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je danas potpisan dokument kojim se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine.

“Počastvovan sam što danas imam priliku da razgovaram i da ugostim Krištofa Salai Bobrovnickog, ministra odbrane Mađarske. Zato što je ovo nastavak naše veoma značajne saradnje. Strateška saradnja Srbije i Mađarske u oblasti odbrane je jedan od najvažnijih aspekata naše sveobuhvatne strateške saradnje od svih zemalja regiona, Srbija prema broju i značaju zajedničkih aktivnosti, dakle, najrazvijeniju i najintenzivniju saradnju u oblasti odbrane ima sa Mađarskom”, rekao je Vučić.

Istakao je da su ključni elementi tih odnosa vojno-vojna saradnja koja se ogleda kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vježbi, vojno-tehnička saradnja u oblastima nabavke sistema i sredstava naoružanja.

“Dokument koji su potpisali dvojica ministara danas se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane postignut 2023. godine. Mi smo dogovorili za ovu godinu najveći broj aktivnosti. Do sada 79, gotovo dvostruko više od 2023. kada smo imali 48, i za nas je od ogromnog značaja ovo što smo dogovorili sa našim mađarskim prijateljima”, rekao je Vučić.

Advertisement

Mađarski ministar odbrane je kazao da je na međunarodnom nivou veoma važno da sa susjednim zemljama, kao što je Srbija, postoji saradnja i da se dvije države uvijek konsultuju.

“Srbija nije u EU, ali imamo konsultacije na najvišem nivou”, izjavio je Salai-Borovnicki.

Salai-Borovnicki je kazao da je, kada je riječ o vojnoj saradnji, Mađarska uvijek istrajavala da pomogne Srbiji u očuvanju mira.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

SAD nakon izraelske egzekucije 15 humanitaraca: “Sve što se događa u Gazi krivica je Hamasa”

Published

on

By

Na pitanje o egzekuciji 15 humanitarnih radnika u Pojasu Gaze čija tijela su pronađena u masovnoj grobnici iz Bijele kuće su poručili da je sve što se dešava u Pojasu Gaze krivica Hamasa.

“Sve što se događa u Gazi događa se zbog Hamasa”, kazala je glasnogovornica Bijele kuće Tammy Bruce.

SAD su rekle da očekuje da se “sve strane na terenu” u Gazi pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava, ali je odbio potvrditi provodi li vlastitu procjenu ubistva 15 ljudi – bolničara, radnika civilne zaštite i dužnosnika UN-a koje je počinila izraelska vojska.

Humanitarna agencija UN-a rekla je da su pet ambulantnih vozila, vatrogasno vozilo i vozilo UN-a pogođeni “jedno po jedno” 23. marta te da je 15 tijela, uključujući bolničare koji su još u uniformama, prikupljeno i pokopano u masovnoj grobnici.

Izraelska vojska rekla je da su njeni vojnici pucali na vozila koja su “sumnjivo napredovala” bez farova ili signala za hitne slučajeve i da su među ubijenima i Hamasov operativac i drugi militanti, ali nije komentarisala izvještaje o tijelima koja su skupljena i zakopana u pijesku.

Advertisement

Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje ciljanje civila i poziva na posebnu zaštitu medicinskog osoblja.

SAD, najveći izraelski opskrbljivač oružjem, također je vezan vlastitim zakonima koji zabranjuju korištenje njegovog oružja stranim vojskama kršeći humanitarno pravo.

Jonathan Whittall, šef UN-ove humanitarne agencije u Gazi, rekao je da je masovna grobnica bila “označena” svjetlom za hitne slučajeve iz jednog od ambulantnih vozila pogođenih u napadu.

“To što se ovdje dogodilo je pravi užas”, rekao je u videu na X-u, dodajući da “zdravstveni radnici nikada ne bi trebali biti meta”.

Advertisement

Izrael je obnovio svoju zračnu i kopnenu kampanju u Gazi 18. marta nakon što su pregovori o sporazumu o prekidu vatre s Hamasom zapeli.

Od tada je više od 1.000 ljudi ubijeno u Gazi, prema tamošnjem ministarstvu zdravstva.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije