Connect with us

USK

Sedić: Aerodrom bi mogao biti u funkciji 2027., nadam se ćemo tada vidjeti prve avione u Bihaću

Published

on

Aerodrom Bihać sigurno je generacijski projekt koji nije vezan isključivo za grad Bihać nego i za USK, pa i FBiH.

 

Vidimo da možemo unaprijediti i naš turistički potencijal i privući nove investitore, olakšati dolazak našoj dijaspori, mnogo je benefita. To je u razgovoru za “Avaz“ rekao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Trend dolazaka

– Trenutno smo u fazi ishođenja urbanističke saglasnosti. Vjerujem, ako bi sve išlo predviđenom dinamikom, da bismo u toku ove godine mogli imati urbanističku, možda čak i građevinsku dozvolu za prvu fazu radova, i da bi građevinski radovi mogli započeti iduće godine. Paralelno se provodi postupak eksproprijacije, koji je dobrim dijelom već završen.

Sama gradnja prve faze podrazumijeva pistu od 1.800 metara i korištenje aerodroma za avione koji bi mogli saobraćati u nekom radijusu od 1.000 do 1.200 kilometara. Aerodrom bi mogao biti u funkciji 2027., a iskreno se nadam da bismo te godine mogli vidjeti prve avione na aerodromu u Bihaću – istakao je Sedić, dodavši da je to njihova prilika.

Dodao je da se radi i na Nacionalnom parku „Una“, a da je trend dolazaka turista u Bihać iz godine u godinu veći. Naglasio je da se radi na izgradnji i sanaciji sportske infrastrukture.

– Završavamo Gradsku sportsku dvoranu „Luke“, zatim sanaciju na području cijelog grada i izgradnju atletske staze i pomoćnog terena na nogometnom Stadionu pod Borićima te izgradnju sportsko-rekreativnog bazena kojeg, nažalost, nismo imali od poslije rata. Ušli smo u fazu realizacije toga – rekao je Sedić, dodavši da Grad Bihać kontinuirano ulaže u turističku infrastrukturu na području samog Grada, piše Avaz.

Smaragdni put

Gradonačenik je kazao da se bave idejama i realizacijom projekata koji će unaprijediti sadržaj turističke ponude.

– Imamo problem s tim da jako puno ljudi dolazi, ali se ne zadržavaju dugo – dan, dva, maksimalno tri. Unutar samog centra Grada Bihaća smo pokrenuli projekt takozvanog smaragdnog puta. Uređujemo šetnice uz samu obalu rijeke Une, preko gradske otoke, nekoliko mostova preko otočića u samom centru Bihaća, kako bismo turistima omogućili da, pored posjete kulturno-historijskim znamenitostima, uživaju u ljepotama rijeke Une. Netaknuta priroda u centru grada – naglasio je.

Osvrnuo se na migrantsku krizu, ističući da je situacija mnogo bolja nego prije nekoliko godina.

– Mogu reći da se Bihać danas puno bolje snalazi i da je u Bihaću manji teret nego što je to bilo u ranijem periodu kada je bio bukvalno pregažen migrantima – zaključio je Sedić.

Loša infrastruktura

Graodnačelnik Bihaća je otvoreno rekao da je problem, kako Bihaća tako i drugih lokalnih zajednica, loša i nedovoljna saobraćajna i komunalna infrastruktura.

– Kontinuirano se trudimo po tom pitanju. Tu je i problem finansija, jer je puno zahtjeva iz mjesnih zajednica vezano za vodosnabdijevanje, odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, asfaltiranje ulica… Finansijska sredstva u budžetu nisu dovoljna da možemo sve odjednom riješiti – rekao je Sedić.

USK

Nasilje u porodici: Bišćanin došao kući pijan pa pretukao suprugu

Published

on

By

U Bihaću je zabilježen slučaj porodičnog nasilja, koji je rezultirao povredom 37-godišnje žene.

Incident se dogodio nakon što je M.A., kako saznajemo, došao kući u pijanom stanju. Nakon verbalne rasprave, situacija je eskalirala kada je M.A. fizički napao ženu udarajući je nogama i rukama po glavi i tijelu.

Reagirajući na poziv, policija je brzo intervenisala i uhapsila pijanog M.A., dok je povrijeđena žena prevezena u Dom zdravlja Bihać radi medicinske pomoći. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Nastavi čitati

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

Najčitanije