Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Milanović odgovorio Dodiku: Uvrijedio je hrvatski narod, Hrvatska se nema čega stidjeti

Published

on

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom tvrdnji Milorada Dodika da je hrvatski narod “kolektivno kriv zbog zločina ustaša”. “Vrlo je malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarizirali sa zločinima ustaškog režima”, kazao je jučer Dodik iz Donje Gradine, gdje je održana komemoracija za žrtve koncentracijskog logora Jasenovac.

Dodik je ponovio brojku od 700.000 ubijenih u Jasenovcu, istaknuvši da su se u Hrvatskoj “stotinu godina oštrile sjekire” da bi se od 1941. godine počelo ubijati Srbe.

Najavio je kako će u Donjoj Gradini Srbija i Republika Srpska napraviti svoj spomenik žrtvama Jasenovca kako “ne bi ograničavao” način na koji će oni to ubuduće komemorirati.

U nastavku prenosimo Milanovićev odgovor.

“Ovakve matrice samo štete interesima Hrvata i Srba”

“Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra neprihvatljivima i nadasve neistinitima tvrdnje čelnika srpskog naroda u BiH Milorada Dodika u Donjoj Gradini, na obilježavanju sjećanja na žrtve ustaškog logora Jasenovac.

Milorad Dodik je, osim ponovljene neistine o broju žrtava u Jasenovcu, rekao kako je ‘vrlo malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarizirali sa zločinima ustaškog režima’, što apsolutno ne odgovora istini i predstavlja uvredu za sve hrvatske antifašiste i hrvatski narod.

Ovakve matrice samo štete interesima Hrvata i Srba i u Hrvatskoj i u BiH. Hrvatski narod je iz Drugog svjetskog rata izašao na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani. Svako drugačije tumačenje povijesti, uključujući i spomenuto Dodikovo, predstavlja grubo krivotvorenje istine.”

“Hrvati su dali veliki doprinos antifašističkoj borbi”

“I to samo s ciljem kako bi se nekima dopao na jedan dan. Ovakve tvrdnje, osim što su potpuno neistinite, predstavljaju i nedopustivi pokušaj nametanja kolektivne krivnje hrvatskom narodu.

Kao čovjek koji se ponosio svojim antifašističkim korijenima, Milorad Dodik dobro zna da su Hrvati među prvima u Europi formirali antifašistički partizanski odred te da su se hrvatski antifašisti borili ne samo za oslobođenje od njemačke i talijanske okupacije, nego i protiv terora koji je ustaški režim provodio.

Činjenica što je prvi partizanski antifašistički odred osnovan tako brzo nakon uspostave tzv. NDH i što je najvećim dijelom sastavljen od Hrvata, jasno govori kako Hrvati nisu prihvatili ustaški režim. Tijek Drugog svjetskog rata pokazao je da su Hrvati dali veliki doprinos antifašističkoj borbi ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH.”

“O povijesti se treba polemizirati, ali s puno više razuma”

“Partizanska vojska u Hrvatskoj bila je narodna vojska u kojoj su uz Hrvate sudjelovali i Srbi i svi drugi koji su u fašizmu prepoznali zajedničkog protivnika. Ne samo da hrvatski narod u ogromnoj većini nije prihvaćao ustaški režim nego mu se, kada je to bilo najvažnije, i aktivno suprotstavio sudjelovanjem u antifašističkoj borbi za što je podnio ogromne žrtve.

O povijesti se mora govoriti argumentima, o povijesti se može i treba polemizirati, ali s puno više razuma nego što to sada čini Milorad Dodik. Hrvatska se nema čega stidjeti, upravo suprotno, ponosi se, jer je sudjelovanjem većine naroda u antifašističkoj borbi izabrala pravedan i pobjednički put.”

Index.ht

Svijet / Zanimljivosti

Poznati klimatolog: ‘Postoje 3 stvari kojih se bojim. Ne želim to ni sanjati, a kamoli doživjeti’

Published

on

By

Najtoplije ljeto koje završava snijegom, apokaliptične poplave diljem planete, “zelena” Sahara…

Planeta se mijenja velikom brzinom, to je već svima jasno, a teritorij na koji ulazimo donosi sam (neistražene) vremenske ekstreme. Na tri pitanja o klimi za Večernji je odgovarao Branko Grisogono, klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u.

1. Neki dan je svijetom protutnjala vijest da u Sahari danima – pada kiša. Neki su mediji to popratili naslovima kako je i to još jedan dokaz da planet odlazi kvragu. Ima li mjesta ovakvim ocjenama i hoće li takve pojave u najsušnijim dijelovima našeg planeta ubuduće postati nešto normalno?

Grisogono: To je malo pretjerana novinarska informacija. Tačno je da je u Sahari kiša padala nekoliko dana, ali ne u cijeloj Sahari. Sahara je toliko velika da istočni dio Sahare nije dobio kišu. Inače, Sahara dobije kišu svakih nekoliko godina, ali se u ovim klimatskim promjenama ne zna hoće li to biti češće ili rjeđe, jer to još nije dovoljno istraženo. Općenito, očekuje se da će se Sahara širiti, a ne smanjivati. Međutim, s oborinama koje je teško prognozirati neki dijelovi Sahare možda će se smanjiti. Znači, u prosjeku se Sahara širi, ali s vremenom ona možda izgubi neki svoj manji, rubni dio.

 

2. Naša je zemlja posljednjih godina tokom ljetnih razdoblja naprosto usijana. Temperature su nepodnošljive, rekli bismo – paklene. Šta možemo očekivati ubuduće, do kojih bi maksimalnih vrijednosti temperature mogle rasti u našem području?

 

Grisogono: Najveći dio Mediterana ubrzano se zagrijava. Odnosno, zagrijava se brže od planetarnog prosjeka. Konkretno, Hrvatska treba očekivati dulje toplinske valove na relativno širim područjima u odnosu na prije. Sami maksimumi temperatura nisu toliko bitni koliko je bitno trajanje i površina jer se radi o toplinskoj energiji koja se može raspodijeliti na različite načine. Međutim, energija progresivno raste. Maksimalne temperature u idućem desetljeću vjerojatno će biti više od 40 Celzijevih stepeni, a to znači da će apsolutni lokalni maksimumi – pritom mislim na neki grad, neku lokaciju – ići i više od 45 Celzijevih stepeni. To nije dobro ni za biljke, ni za životinje, ni za ljude, no ljudi će se snaći.

3. Kada je riječ o klimi i posljedicama klimatskih promjena, postoji li nešto čega se vi kao naučnik možda bojite?

Grisogono: Da, postoje tri stvari kojih se bojim – što će biti s biljnim i životinjskim svijetom, što će biti s bioraznolikošću te što će biti s djecom i našim unucima, u kakvom će oni svijetu živjeti. Strahove volim kratko formulirati, zato što ih ne želim ni sanjati, a kamoli doživjeti.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Njemački preduzetnik: Imam 70 radnika iz BiH, vrijedni su, plaćam ih koliko i Nijemce

Published

on

By

Imaju iste plaće i socijalne benefite kao i njihove njemačke kolege, kaže Matthias Regner
Matthias Regner (60), njemački građevinski preduzetnik, priznaje da bez radnika iz Bosne i Hercegovine ne bi mogao da prihvati ni polovinu poslova koje dobija. U firmi koja broji 130 radnika, njih 70 je iz Bosne i Hercegovine.
Nedostatak radnika na tržištu rada uvjetovala je njemačke preduzetnike da radnike potraže u drugim zemljama. I Regner je počeo sa tom praksom, i kaže da je trenutno zadovoljan.
– To je i razlog zašto sam zaposlio 70 radnika iz BiH – kaže Regner, koji se nalazi na čelu Projektbau Matthias Regner GmbH.
Naime, kaže da je prije sedam godina zaposlio prve radnike iz istočne Evrope. Kasnije je svoju potragu za radnicima proširio na područje Zapadnog Balkana.
To su jako vrijedni radnici, nevjerovatno motivisani. Evo, više od polovine mog tima dolazi iz BiH, imaju iste plaće i socijalne benefite kao i njihove njemačke kolege. I zaista, svoj posao rade veoma profesionalno, motivisano – kaže Regner za njemački Bild.
Prema njegovim riječima, građevinci u Njemačkoj provode tri-četiri sedmice, a onda imaju sedmicu odmora kod kuće. To je poslovni aranžman koji svima odgovara: i njemu i radnicima.
– Naravno, i dalje će mi trebati novih radnika. Evo, upravo očajnički tražim poslovođu koji tečno govori i njemački i njihov jezik – kaže Regner.
On priznaje da je građevina težak posao od kojeg mladi danas bježe. Ali to je ujedno i posao koji je nevjerovatno isplativ, što bi ga trebalo učiniti atraktivnijim za mlade.
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Cesta kao rijeka: Pogledajte kako je jučer izgledao autoput kod Beča

Published

on

By

Brojne evropske države ovih dana suočene su s poplavama koje su napravile velike probleme stanovništvu i nadležnim službama, a jedna od zemalja koje su najgore prošle je Austrija.
Austrijska vlada je cijelu poplavom pogođenu pokrajinu Donju Austriju, oko glavnog grada Beča i na granici s Češkom, proglasila područjem katastrofe.Na društvenim mrežama pojavljuju se brojni snimci koji prikazuju katastrofu koja je zadesila ovo područje. Tako je objavljen i snimak na kojem se vidi kako je jučer izgledala autocesta kod grada Wiener Neudorf koji je udaljen 16 kilometara od Beča. Kako se vidi, autocesta je bila potpuno pod vodom.

Zbog poplava brojni putevi u Beču i oko grada, kao i u ostatku zemlje bili su zatvoreni tokom vikenda.

Glasnogovornik vatrogasne stanice je jutros rekao da je preko noći situacija bila mirna. Ipak, do sutra se u zemlji očekuje dodatnih do 60 litara kiše po četvornom metru, rekao je državni dužnosnik.

Meteorolozi javne televizije ORF predvidjeli su još više oborina u određenim dijelovima Austrije, poput Tirola i istočnog dijela zemlje.

Nekoliko stotina ljudi spašeno je od poplava u Donjoj Austriji, prema vatrogasnim službama. Vatrogasac je poginuo u nedjelju dok je ispumpavao vodu iz podruma. Iako se nivo vode smanjio u Beču, danas je došlo do ogromnih problema u javnom prijevozu te je većina linija podzemne željeznice u gradu s dva miliona stanovnika tek djelomično funkcionisala.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije