Connect with us

BiH

Pojačane kontrole i rigorozne kazne: Evo šta se smije ponijeti na more

Published

prije 1 mjesec

on

Zabilježeno je da su bh. građani koji su sa sobom imali šest kutija cigareta platili kaznu od 500 eura, nešto manje od 1.000 KM

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve smije prenijeti preko granice, građani BiH koji putuju u susjedne zemlje, pogotovo u Hrvatsku, prilično su neinformisani i rizikuju platiti rigorozne kazne, piše Avaz.

Pojačane kontrole

Tako, naprimjer, u Hrvatsku ne možete unijeti ni sendvič s mesnim nareskom ili jogurt, jer se meso i mliječni proizvoditi ne smiju unositi u tu zemlju u kojoj su, pogotovo tokom ljetne sezone, pojačane i pooštrene kontrole na graničnim prijelazima.

Dopušteno je, pak, mlijeko u prahu za dojenčad i to najviše dva kilograma, kao i hrana za dojenčad i posebna hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga.

U susjednu Hrvatsku se ne može unijeti ni više od dvije kutije cigareta. U suprotnom, one koji se o to ogluše čeka „debela“ kazna. Tako je zabilježeno da su bh. građani koji su sa sobom imali šest kutija cigareta platili kaznu od 500 eura, nešto manje od 1.000 KM.

-Moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duhana. Možete kombinovati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu. Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku – objavljeno je.

Dozvoljen je unos hljeba, kolača, keksa, vafli, čokolade, dok se med, jaja i proizvodi od jaja, meso puževa i žablji kraci mogu unijeti u količini do dva kilograma po osobi, a detaljan popis može se pronaći na stranici Carinske uprave.

Također, te informacije su dostupne i na stranici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz koje građane upozoravaju da spremni krenu na put u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju i Tursku. U Crnu Goru se, naprimjer, može unijeti 200 cigareta ili 50 cigara ili 100 cigarilosa, litar žestokog alkoholnog pića, dva litra vina, svježe voće i povrće ukupne težine do pet kilograma, proizvodi za ishranu djece…

Posebne dozvole

U Srbiju se, osim ličnog prtljaga i lijekova za ličnu upotrebu, slobodno može unijeti do 200 cigareta, jedan parfem ili litar alkoholnog pića. Posebne dozvole potrebne su za žive životinje, sirovine životinjskog porijekla, kućne ljubimce…

Raspon kazni

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje EU na skriven način te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako je riječ o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 800 KM do 25.000 KM.

Kada je riječ o kućnim ljubimcima, naprimjer, preko Neumskog koridora je dopušteno njihovo kretanje, kako je objašnjeno na stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, ali uz određena pravila.

Povezane teme:

BiH

Hercegovina i Krajina našle su način kako se turistički suprotstaviti Jadranu – “Ovo je pun pogodak”

Published

prije 48 minuta

on

5. Jula 2024.

By

Pored mora i pješčanih plaža sve više ljudi u našoj zemlji bira kuću s bazenom i raskošnim dvorištem, pogotovo u Hercegovini, kako bi utekli od gužve

Širom Bosne i Hercegovine možete unajmiti vilu ili kuću s bazenom. I nikad ih dovoljno, uglavnom su popunjene sve do jeseni. Dakle, puno je onih koji žele uživati u prirodnijem okruženju, dalje od gradske vreve.

UNOSAN BIZNIS

Na hiljade turista ljeti prođe Hercegovinom, izbore se za fotografiju na Starom mostu, osvježe sladoledom i sačekaju mjesto za kafu na Tekiji u Blagaju. Na noćenju, uglavnom, nisu ostajali. Odlazili su u Sarajevo ili susjednu nam Hrvatsku. Turizmu u Hercegovini nedostajalo je “ono malo”. Upustili su se Hercegovci, čak i oni kojima to ranije nije padalo na pamet, u iznajmljivanje smještaja, kuća i vila s bazenom.

Elma Badžak, u ime porodične firme Villa Badžak, poznate kao Jaffa Ville, ali i vlasnica turističke agencije Halal odmori, kaže da problema s nedostatkom gostiju nema.

– Kuće s bazenima su pogodak u turističkoj ponudi Hercegovine. Apsolutno je tako, jer su i sve popularnija alternativa odmoru na moru. Do potpunog procvata došlo je za vrijeme koronavirusa. Ljudi su se vratili prirodi i više vezali za porodicu. U tom momentu je ova blagajska ponuda došla, što bi se reklo, kao kec na desetku. Sada se ubrzano razvija ta vrsta turizma i postajemo poznati po tome. U Istri je također ova vrsta odmora jako zastupljena, a Hercegovina je odmah nakon Istre po broju kuća, govori nam Badžak, cijeneći da je u Blagaju i okolini blizu hiljadu kuća za najam.

Šire područje Hercegovine, prema nekim procjenama, trenutno ima približno pet stotina kuća za odmor ili apartmana

– Ne izda se baš svaka kuća, ljudi u tome vide dodatni izvor zarade i tokom ljetnih mjeseci su spremni čak i da izađu iz svoje kuće ili vikendice da bi zaradili. Gosti su, barem oni s kojima radim, građani BiH, znači naši ljudi i bh. dijaspora. Mi direktno prodajemo preko naše stranice, preko društvenih mreža, nismo na ovim međunarodno poznatim platformama. I mi i naši gosti i vlasnici kuća smo izuzetno zadovoljni, draži su im domaći gosti, kaže Badžak.

Vlasnici luksuznih kuća su shvatili da, pored bazena i raskošnih dvorišta, svojim gostima trebaju ponuditi još sadržaja, piše Oslobodjenje.

– Mi posredujemo mjesto za godišnji odmor, ljudi ostaju od tri pa do deset dana, onoliko koliko mogu priuštiti. Bazen nije dovoljan, kroz naš brend Visit Blagaj nastojimo goste upoznati sa svim što Blagaj nudi, sa izletima i aktivnostima. Našim gostima možemo obezbijediti kvalitetan sedmodnevni odmor, da svaki dan bude drugačiji. Kuće sa bazenima se ubrajaju u luksuznu vrstu odmora. Imate cijelu kuću za sebe na raspolaganju zajedno s bazenom i to se ne može uporediti sa odmorom u hotelima, pa čak ni sa all inclusive hotelima. Apsolutno imate sve za sebe i organizujete svoj dan, svoj odmor onako kako želite, rekla je.

Anđelko Maslać iz Turističke zajednice HNK-a kaže da su područja uz rijeku Neretvu i njene pritoke najatraktivnija za ovakvu vrstu smještaja.

Vile s bazenom zauzimaju sve važnije mjesto u ukupnoj turističkoj ponudi Hercegovine, potražnja je i ove sezone velika, kaže Maslać

– Hercegovina definitivno snažno iskorištava priliku u ovom dijelu turističke ponude i potražnje. Zbog svoje pripadnosti Sredozemlju i prilično dobre prometne povezanosti, otvorila se prilika za dodavanje novih sadržaja na hercegovačkom ruralu. Neke od prijašnjih vikendica su pretvorene u suvremene apartmane, a stare kuće su prenamijenjene ili nanovo izgrađene. Svaki vlasnik kuće za odmor itekako vodi računa o raznolikosti sadržaja. Moderno vrijeme je sa sobom donijelo preveliku izloženost pojedinca javnosti. Javlja se potreba za većom privatnošću tijekom odmora. Vlasnici kuća za odmor vode računa o ovim potrebama suvremenih turista i upravo se privatnost u njihovom objektu ističe kao dodana vrijednost, cijeni Maslać. 

Cijene su raznolike, tako da se po danu kuća s bazenom može unajmiti po cijeni od 250 do više od 1.000 KM.

POVOLJNO I PRIMAMLJIVO

Sve je veći broj Bosanaca i Hercegovaca koji Krajinu biraju za odmor, privlače ih i Una i Sana, zbog čega za iznajmljivanjem vikendica i vila, posebno onih sa bazenom, vlada velika pomama i u ovom dijelu naše države. A šta je s glavnim gradom?

Građani za odmor biraju kuće sa bazenima u BiH

– Sarajevo nije turistima primamljivo zbog vila s bazenima, to je više južni dio naše zemlje. Ljudi u Sarajevo ne dolaze zbog toga, mada ih imamo. Vile s bazenom su obično u prigradskim naseljima, u zelenilu su, u prirodi. Najviše dolaze velike porodice s puno djece, a veliki je broj gostiju iz arapskih zemalja. Njima je važna privatnost koju imaju u ovakvoj vrsti smještaja. Što se cijena tiče, možemo se pohvaliti da smo i kao destinacija, a i te vile s bazenom su, u poređenju sa zemljama regiona, jeftine, povoljni smo i primamljivi, rekao je za naš list Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

BiH

Helez uz snimak drona poručio: Najbolji penicilin za “razdruživanje”, a pri tome domaće

Published

prije 19 sati

on

4. Jula 2024.

By

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar odbrane Zukan Helez objavio je snimak na kojem se može vidjeti dron koji je vjerovatno dio opreme koju je ranije najavljivao.

Uz snimak, imao je i odgovor na poruke iz entiteta RS o “mirnom razdruživanju”.

Snimku možete pogledati OVDJE.

“Najbolji penicilin za ‘razdruživanje’, a pri tom domaće. Neka vječno sija naša domovina, Bosna i Hercegovina”.

Podsjetimo da je Helez upravo u Klix Studiju govorio o proizvodnji ovih dronova u našoj zemlji.

“To je sve legalno i već se radi. Uvozimo neke dijelove iz nekih država, to se sve sklopi na kraju, kao i Mercedes. Ljudi misle da mi pravimo atomsku bombu. Danas nema kuće koja nema dron. Mi imamo interes dvije države koje žele da mi to izvozimo, jedna od njih je Katar, druga je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. Ima procedura kako se to radi. Ti dronovi se proizvode legalno, mi želimo zaraditi na tome”, poručio je Helez, između ostalog.

Rekao je i kako je naša zemlja već napravila određen broj dronova kamikaza.

“Te granatice koje su priključene na njega raznesu njega i raznesu cilj. Drugi dron koji se ovdje proizvodi izbaci dvije male granate i vrati se nazad. Ja ću pozvati novinare kad to bude serijska proizvodnja. To je sasvim normalno. Bolje da neko da dozvolu za izvoz toga da mi zaradimo i da te firme zarade. Mi smo sila u namjenskoj industriji”, naveo je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Preminula Nermina Muftić Hodović, objavljena potresna poruka: “Da si lijek dobila na vrijeme…”

Published

prije 19 sati

on

4. Jula 2024.

By

“Drugu svoju bitku izgubila je naša draga Nermina Muftić Hodović. Kada smo sve povjerovale da je karcinom završena priča i da joj slijedi sretniji život, on se vratio agresivniji i jači nego prvi put i zauvijek obrisao onaj lijepi osmijeh sa lica, ugasio radosni sjaj u oku i za vječni počinak pripremio mjesto.”

Objavilo je ovo na društvenim mrežama Udruženje Renesansa, u kojem su osobe oboljele i liječene od tumora dojke, osnovano 8. maja 1999. godine.

U potresnoj poruci naveli su:

“I mi kao i ti znamo da bi još dugo bila među nama da si pametni lijek dobila na vrijeme i da se moćnici nisu igrali Boga. Spavaj, lijepa naša Nerma, snom bez bola, trauma, iščekivanja, razočarenja i nadanja. Snivaj zajedno sa svim našim curama koje te čekaju visoko gore među zvijezdama!”

 

“Nedostaju lijekovi za onkološke pacijente”, “Bez terapije, bez nade: Zašto 788 pacijenata čeka dok 50 miliona KM ostaje neiskorišteno?”, “U bolnicama u FBiH nestalo lijeka za hemoterapiju, mnogi pacijenti se našli u bezizlaznoj situaciji”, neki su od naslova koje ste mogli pročitati na portalu Radiosarajevo.ba u aprilu i maju ove godine.

Nažalost, iste naslove čitamo već godinama, a, onkološki pacijenti u FBiH prepušteni su sami sebi.

Kada nestane citostatika u kliničkim centrima oni koji imaju novca lijekove kupuju u privatnim apotekama, a, ostali preskaču terapije koje su od ključnog značaja za njihovo zdravlje.

 

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

Najčitanije

✕