Connect with us

BiH

VIDEO Emela Mujanović: Tražili su mi da prije ulaska u kasarnu odstranim višak, a to je bio moj hidžab

Published

on

Emela Mujanović, vojnikinja s hidžabom koja napušta Oružane snage Bosne i Hercegovine, bila je gošća današnjeg izdanja Klix Studija.

Ona je prije nekoliko dana najavila odlazak iz Oružanih snaga BiH nakon što je dobila nekoliko negativnih sudskih presuda. Posljednja je bila ona Ustavnog suda koja kaže da nije diskriminirajuće to što joj nije dozvoljeno nositi hidžab u službi.

Na početku razgovora u Klix Studiju, Mujanović priča kako se počela baviti ovim pozivom.

“Oduvijek sam imala ljubav prema vojsci. Moj otac je penzionisani policajac, od njega sam povukla tu ljubav. Željela sam da služim svojoj državi i narodu. Inače sam sportskog duha, a vojska vam nudi puno toga. To je nešto što je mene privuklo”, rekla je.

Kaže da je pripadnica Oružanih snaga od 2008. godine i da je radila u Zenici mjesec dana prije nego što se prijavila na Vojnu akademiju u Grčku.

Advertisement

“Akademija je trajala tri godine. Tu sam završila školu za podoficire. Bilo je jako teško, mnogo odricanja, truda, rada… Nastava se odvijala na grčkom jeziku, to je bilo jako izazovno”.

Prvi problemi na poslu

“Tada sam tražila da nosim trenerku dugih nogavica na fizičkom. Za vrijeme ramazana imala sam pravo na post, sve mi je bilo odobreno. Nisam imala problema ni sa obavljanjem namaza, puštali su me i sa nastave”, prisjetila se.

Po povratku iz Grčke, 2011. godine, prvi dan je na radno mjesto došla s hidžabom.

Advertisement

“Prije nego što sam to uradila, raspitala sam se je li to dozvoljeno. Mišljenja su bila podijeljena. Smatrala sam da neće biti problem i jednostavno sam se pojavila s hidžabom na poslu”.

Objašnjava da joj problem od tog trenutka predstavlja pravilnik Ministarstva odbrane koji kaže da je zabranjeno isticanje vjerskih obilježja.

“Ali, hidžab nije vjersko obilježje. Taj pravilnik se koristi u pogrešnom smislu. Također postoji član koji kaže da je zabranjeno miješanje civilne i vojne odjeće i taj član je tačan. Ja jesam nosila hidžab koji je civilni dio odjeće, ali on je vrlo podsjećao na podkapu koju dužimo uz zimsku uniformu. Taj problem se mogao riješiti tako što bi se napravila ljetna podkapa koja bi zadovoljila potrebe hidžaba. Pravilnik se pravio kad su osnovane Oružane snage BiH 2005. godine. Vojno muftijstvo je predlagalo, pošto su zastupljene sve tri religije, da se uvede pravo da žena muslimanka nosi hidžab. Predlagali su tada i kako treba da izgleda, ali dvije druge strane nisu pristale na to. I pravilnik je ostao bez hidžaba”, kaže Mujanović.

Prisjeća se da prvog dana s hidžabom na poslu nije imala problema.

Advertisement

“Drugi dan me je nadređeni pozvao kod sebe. Rekao mi je da pitanje hidžaba još nije riješeno i da bi bilo najbolje da skinem hidžab dok se to pitanje ne riješi. Ja sam mu rekla da to ne mogu. Treći dan mi je bio zabranjen ulazak u kasarnu. Vojni policajac mi je rekao po naređenju tadašnjeg komandanta da mi nije dozvoljen ulazak dok ne odstranim višak, a to je hidžab. Ja sam tražila da mi se to da pismeno. Nakon što sam to tražila, naređeni mi je rekao da dođem na radno mjesto. Tako je i bilo”.

Disciplinske kazne

Kaže da je tu radila mjesec dana i da je za to vrijeme nekoliko puta bila disciplinski kažnjena zbog hidžaba.

“Na kraju sam bila suspendovana. Nakon toga smo tužili Ministarstvo odbrane. Vodio se taj proces na Sudu BiH koji je odlučio negativno. Suspenzija je bila osnovana. Međutim, došlo je do nekakvih grešaka u vođenju tog postupka jer sam bila više puta kažnjena za istu grešku i proces se vratio na prvostepeni. Došlo je do internog dogovora vojnog muftijstva i još nekoga, pa su me odlučili prebaciti u Ustikolinu u jednonacionalnu kasarnu”.

Advertisement

Kada su u pitanju kolege, kaže da je bilo različitih mišljenja.

“Bila je grupa koja me podržava javno ili tajno i bili su oni koji nisu bili nikako za to. Također su me slikali u kasarni i slali su medijima. Mediji su tada pisali da sam ja nekakav špijun. Donekle imam razumijevanja za ljude koji nemaju razumijevanja jer oni nemaju znanja, ograničeni su po tom pitanju. Mislim kad bi im se to objasnilo da bi oni shvatili jer se dešavalo da sam imala komunikaciju s ljudima koji nisu bili za to, pa sam im kroz argumente objasnila i oni su rekli da ima smisla”, kazala je.

U Ustikolini radi i danas, odnosno više od 10 godina. U međuvremenu je rodila troje djece.

“Bilo je teških trenutaka gdje sam htjela da odustanem. Ja imam jedno dijete koje ima posebne potrebe. Bilo je jako teških trenutaka. Dosta sam posljednjih godina bila na porodiljskom. Kad sam se vratila na posao imala sam jednu anonimnu prijavu generalnom inspektoratu da nosim hidžab. Opet sam disciplinski kažnjena. Pokrenula sam tada ponovo tužbu. Ovaj puta sam tužila Ministarstvo odbrane zbog diskriminirajućih pravila. Presuda je bila negativna, kao i žalba. U tim presudama je pisalo da će moj hidžab poremetiti međuljudske odnose unutar Oružanih snaga, da će dovesti do sukoba, da će se drugi osjećati ugroženo, da će onda drugi tražiti da nose slovo U ili šajkaču. To je zaista diskriminirajuće jer se te stvari ne mogu porediti. Poslije toga idemo na Ustavni sud BiH gdje još čekamo presudu. U međuvremenu sam se obratila Bakiru Izetbegoviću i došla sam do njegovih saradnika. Htjela sam da se malo taj proces ubrza. Oni su uputili žalbu Ustavnom sudu, u januaru je bila presuda na taj njihov zahtjev da zabrana nošenja hidžaba nije diskriminirajuća”.

Advertisement

Susreti s ministrom Helezom

Objašnjava kako je došlo do susreta s ministrom odbrane Zukanom Helezom.

“Nisam imala pozitivna iskustva s bivšim ministrima i ministricom odbrane. Tražila sam više puta razgovor s njima, bila sam odbijena jer nisam adekvatno obučena. Zukan Helez me jako iznenadio jer je sam mene pozvao na razgovor da vidimo kako možemo riješiti problem. Međutim, mislim da on nije imao dovoljno podrške u tome.”

Kaže da bez obzira na presudu Ustavnog suda, on nije zabranio nošenje hidžaba u Oružanim snagama.

Advertisement

“To sad ne znači da se pravilnik ne može promijeniti. On je promjenjivog karaktera. To mijenja Ministarstvo odbrane”, kazala je.

Helez joj je ponudio rješenje da ide u civilnu službu.

“Jako sam mu zahvalna. Time bi bilo riješeno pitanje moje egzistencije, ali to nije rješenje za hidžab u Oružanim snagama. Sutra će doći neka druga Emela i problem ostaje. Imala sam više razgovora s kolegicama koje nose hidžab kad su u civilu, ali kad idu na posao otkriju se. Kažu da nemaju dovoljno hrabrosti krenuti putem kojim sam ja išla. Ja sam već pristala da idem u civilnu službu. Jako sam zahvalna ministru Helezu na toj ponudi. Vidjet ćemo kako će to funkcionisati, jer ja se nisam za to školovala”, kazala je.

Praksa u drugim zemljama

Advertisement

Objasnila nam je kakva je praksa u drugim vojskama.

“U američkoj vojsci, kad se pojavila prva žena s hidžabom, napisala je prema Ministarstvu odbrane dopis i njoj je bio odobren hidžab. Hidžab je dozvoljen u Kanadi, Engleskoj, Njemačkoj, Holandiji…”

Kaže da je, nakon posljednje presude Ustavnog suda, došla u situaciju da bira između hidžaba i posla.

“Ja jako volim svoju službu. Meni je jako teško da se razdužim. Pokušala sam skinuti hidžab dok se nešto ne riješi. Ja sam kući obukla uniformu, skinula hidžab, stala ispred ogledala i pokušala se zamisliti da idem takva na posao. Nekoliko dana sam tako pokušavala, ali nisam mogla to da uradim. To je dio mog identiteta. Ne mogu shvatiti da se nečega moram odreći da bi me neko prihvatio. Iako volim svoj posao, uniformu, prevagnulo je ovo drugo. Postoje kolege koje imaju tetovaže na vidnim mjestima, ali oni nikad nisu kažnjeni. Ja nemam ništa protiv toga. Meni to zaista ne smeta. Naučila sam da ne treba nikad odustajati od nečega što volite. Bez obzira na ishod toga, treba se boriti. Ljudi će uvijek komentarisati i pričati. Ja znam svoj cilj i idem prema tom cilju. Ja bih voljela da se moje kolegice i kolege oglase i kažu da li su oni protiv mog hidžaba ili je to neka politika”, kazala je Mujanović.

Advertisement

Na kraju je poručila da će u slučaju negativne presude Ustavnog suda po svojoj apelaciji ići na Sud za ljudska prava.

Gostovanje Emele Mujanović u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također, nas možete slušati i na SpotifyApple PodcastuAmazon Music i drugim platformama.

Advertisement

BiH

Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom

Published

on

By

Lider SDP-a Nermin Nikšić se obratio novinarima nakon sastanka predstavnika Trojke, HDZ-a i opozicije iz Republike Srpske.

“Nekakav sporazum smo dogovorili koji je već odobren, trebaju i ostale četiri političke stranke da odobre pa ćemo ga prezentovati. Prisustvovali smo sastanku HDZ-a i iz RS-a gdje smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Svi su jedinstveni u pogledu važnosti EU puta i usvajanju preostala dva zakona o VSTV-u i zakona o sudu”, naveo je Nikšić te dodao:

“Imamo različite poglede, HDZ stavlja u prioritet donošenje Izbornog zakona što nije novost. Dogovorili smo 10. aprila sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će PDP i Draško Stanivuković biti domaćin. Tu bi trebali predstavnici svi političkih grupacija te da pripreme prioritete, možda i osnovne stvari za sporazum koji bi trebao biti osnova za dalje aktivnosti”.

Naveo je kako je sastanak dugo trajao i da su svi iznosili svoje stavove te je “odao priznanje” predstavnicima iz RS-a jer su u tom entitetu već označeni kao “izdajnici”.

“Svjesni smo da će SNSD nastojati blokirati sjednice. Ne volimo tu riječ, ali imamo prisutne blokade. Opet ćemo nastojati da dogovore koje napravimo i riješimo pitanjem izborom ministra sigurnosti čime mi otklonili i pitanje blokade u Vijeću ministara. Prijedlog koji su zastupnici Trojke ponudili kao kandidata za ministra sigurnosti moramo potvrditi kao prijedlog koalicije, pa smo to ostavili za sastanak u Banjoj Luci”, rekao je on.

Advertisement

Podvukao je da je postojao konsenzus o pitanjima poput zakona o sudu i VSTV-u kako bi i oni bili završili.

Kada je riječ o Izbornom zakonu koji HDZ želi, Nikšić je rekao da je rečeno da će im biti poslan večeras, piše Klix.

“Oni imaju druge prioritete i principe. Imamo to, ali ima i svako svoje stavove. Nisam krio da je HDZ to postavio, ali nije uslovio kao dio ove priče. Konsenzus je bio oko EU zakona”, zaključio je lider SDP-a.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković obratio se nakon sastanka predstavnika Trojke iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Trojke iz Republike Srpske (RS) i HDZ-a.

“Nikakvih ultimatuma nije bilo. Zadovoljan sam zbog činjenice da sudionici ovog sastanka imaju izraženu svijest o stanju u BiH, da je danas imperativ bio da iskažemo svoje raspoloženje da sačuvamo mir, stabilnost i sigurnost u našoj zemlji, koji su ugroženi napadima na ustavni poredak Milorada Dodika i njegovih saradnika. Možda zbog toga nije bilo ultimativnih zatezanja”, rekao je Konaković.

Dodao je i da su “ovi sastanci uvijek tvrdi.”

“Svi imamo svoje stavove, oni su po nekim pitanjima dijametralno suprotni. Ipak, imamo saglasnost po pitanju evropskog puta, a pogotovo svijest o kratkoći vremena. Propustili smo mart za prvu međuvladinu konferenciju, a ako propustimo juni, ako ne usvojimo dva zakona i ako ne imenujemo glavnog pregovarača, bojim se da će sva naša dosadašnja nastojanja i svi usvojeni zakoni pasti u vodu i da će BiH ostati ‘na repu’ ovih procesa i time štetu nanijeti svim građanima u BiH”, rekao je.

Posebno je komentarisao HDZ-ov prijedlog za izmjene izbornog zakona, koji će se naći pred državnim Domom naroda u petak.

Advertisement

“Mi danas ne bismo glasali da je HDZ-ov prijedlog o izmjenama izbornog zakona, da to bude tačka dnevnog reda. U kontaktu sam s Kemalom Ademovićem, članom kolegija, i ne bismo podržali zakon koji nije dogovoren. Naša praksa je da ne idu na dnevni red zakoni koji nisu politički dogovoreni. Spremni smo razgovarati o izbornom zakonodavstvu, uvažavamo zahtjeve HDZ-a i očekujemo da oni uvaže naše zahtjeve. Osim pitanja člana Predsjedništva BiH, pitanje regularnosti izbora je za nas veoma važno i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je Konaković.

Na kraju je istakao i važnost imenovanja novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.

“Mi vidimo kao najefikasniji model deblokiranja funkcionalnosti Vijeća ministara, koje je zaista ugroženo zbog zadnje dvije sjednice gdje su ministri iz SNSD-a skidali sve važne tačke, imenovanje ministra sigurnosti. Relaksirali bismo tu tenziju, imali bismo prohodnost svih dokumenata i implementaciju političkih dogovora ove grupe ljudi, koja je danas brojala 23 ruke u Predstavničkom domu PS BiH”, rekao je Konaković.

Komentarisao je i činjenicu da su delegati iz SNSD-a ponovo blokirali rad Doma naroda na današnjoj sjednici ovog zakonodavnog tijela.

Advertisement

“Neću se nikada pomiriti da je to normalno i legalno. To je nezakonit proces i tražit ćemo, i već imamo, neka rješenja koja govore o kažnjavanju onih koji neustavno, nelegalno i nezakonito blokiraju Dom naroda. To je suprotno poslovniku, koji je ustavna kategorija, i sigurno uzrokuje posljedice koji planiraju to strateški dugo raditi. Siguran sam da će domaće zakonodavstvo, pravosudni sistem i visoki predstavnik imati efikasan model sankcionisanja i deblokiranja ukoliko do takvih blokada dođe”, rekao je.

Na kraju je ponovio važnost imenovanja novog ministra sigurnosti, za kojeg je predložen Nebojša Vukanović, ispred opozicije u RS-u.

“Onog treba kada budemo imali konstruktivnog zamjenika predsjedavajuće Borjane Krišto, koji je spreman da radi na ovim važnim procesima u Vijeću ministara, tada puca lanac kontrole Dodika i SNSD-a, direktora važnih institucija koji mu daju izvršnu moć. Brzo možemo imati novog direktora SIPA-e i zamijeniti kadrove lojalne SNSD-u koji ruše ustavni poredak i time se ispuhuje važnost činjenice da su Košarac i Amidžić u Vijeću ministara. Tada će biti puno lakše riješiti pitanje na Domu naroda. Oko toga smo danas bili vrlo jasni i očekujemo da to bude prvi korak relaksiranju ovih tenzija i da to bukvalno ispuhuje balon interesa da SNSD grčevito bude u vlasti”, rekao je Konaković.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona

Published

on

By

Delegatkinja HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš poslala je u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona naše zemlje.

Ovaj prijedlog će se, zajedno sa spornim prijedlogom kojim bi se osobama sa američke liste sankcionisanih osoba omogućile isplate plata u gotovini, naći na hitnoj sjednici Doma naroda PS BiH u petak.

Ključna tačka koju bi HDZ izmijenio kroz ovaj prijedlog jeste izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u izmjenama koje je predložila Pendeš ispred HDZ-a.

Dalje se navodi da bi, u slučaju da niti jedan kandidat ne ispunjava ove uslove, član Predsjedništva postao onaj koji ima većinu glasova u dva od pet kantona, te ako se i to ne ispunjava, da bi bila dovoljna većina u jednom od pet navedenih kantona.

Advertisement

Pored toga, previđa se i izmjena biranja članova Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, prema ovom prijedlogu, članove CIK-a bi predlagali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH, a o njima bi glasao Predstavnički dom PS BiH.

Podsjetimo, sličan prijedlog je već dobio većinu u Domu naroda PS BiH 2022. godine, ali nikada nije prošao kroz Predstavnički dom.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?

Published

on

By

Uoči sastanka stranaka Trojke, HDZ i stranaka opozicije iz RS, trenutno je u toku sastanak Trojke i NES-a te stranke NAPRIJED.

Naime, Trojka, NES i NAPRIJED danas bi trebali potpisati koalicioni sporazum koji bi trebao djelovati na državnom, ali i na federalnom nivou gdje NES ima svoje zastupnike u Predstavničkom domu FBiH, piše Raport.

Time Trojka jača svoj koalicioni kapacitet ali i snagu u parlamentima, posebno u Federalnom gdje je većina nije komotna.

Advertisement

Zanimljivo je da NES ima od ranije neki sporazum sa SBiH-om, no sad je pitanje da li ovo znači raskid te koalicije s obzirom na to da niko iz Trojke ne želi bilo kakvu saradnju sa Semirom Efendićem.

Nastavi čitati

BiH

Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu

Published

on

By

U Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije gostovao je Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH.

Kakav će biti odgovor Interpola? Očekujete li da raspišu međunarodnu potjernicu?

“Pa ja očekujem jer ispunjeni su svi potrebni uslovi. Uglavnom kada su iz govorimo iz prakse kada su ovakve stvari u pitanju uvijek se raspiše. Znači nikada nije bilo problema. Institucije su državne dostavile sve što treba tako da ne bi trebalo biti problema da se to desi.”

Šta to onda znači? Hoće li on ostati u Moskvi u tom slučaju, gospodin Dodik?

Advertisement

Vidite to bi morali pitati gospodina Dodika. On može da ostane u Moskvi, to znači on može da ostane u Moskvi tada neće biti normalno isporučen to dobro znate da Rusija nikada nije nikoga isporučila, ali evo čekamo da vidimo“, kazao je Isak, prenosi federalna.ba.

On može biti uhapšen ukoliko bude preletio preko zemalja članica NATO-a?

Tako je. To znači bilo koja država članica NATO-a može taj da, civilni avion nebitno, vladin avion, bilo čiji avion država može da prisili avion da sleti i da liši slobode osobe za koje je raspisana potjernica. To znači to se može desiti. To se može desiti i unutar Bosne i Hercegovine. Ovo što koristi ovaj helikopter, mogli su određene snage na bilo kojem području jer nebo Bosne i Hercegovine ne pripada ni RS-u ni Federaciji ni Brčko distriktu, ono pripada Bosni i Hercegovini. Moglo je to i do sada da se desi, zašto se nije desilo ja ne znam. To znači naše vlasti su mogle to da urade. Ako nisu imali kapacitete, a ja znam da su imali kapacitete mogli su da traže pomoć od međunarodnih partnera.

Zašto nisu? Kažete ne znate. Je li imate neke pretpostavke, je li neka politička pozadina u pitanju?

Advertisement

Pa vidite, ja mislim da se išlo na to da gospodin uradi što više djela za koja je predviđena maksimalna kazna, tako da su jednostavno pustili. Kako ono kažu “Pustite čovjeka da pravi što više greški, kada napravi dovoljno greški onda uradite to”. Da je bio odmah lišen slobode raspravljalo bi se samo o kazni koja je tada bila izrečena prvostepena. Sada već ima tu veći broj krivičnih djela. Za sve ovo što mu se stavlja na teret predviđena je kazna od 5 godina do dugotrajne kazne zatvora tako da je možda neko i htjeo baš da se desi. Evo vidite problem je što mi, teško je sada ulaziti jer imaju ljudi koji su radili vjerovatno određene procjene koji su radili ovaj pretpostavke šta kako i na koji način i sada kada mi iz ovog ugla bilo šta komentarišemo, to je neozbiljno. Ipak ljudi iz struke su radili određene procjene, pa evo da pustimo taj dio da se dovede do kraja na način kako su planirali ti ljudi iz struke.”

Da, ali evo kako je uopće i on i gospodin Stevandić prelazio međunarodnu granicu Bosne i Hercegovine. Priča je neka da su rampe bile podignute. Ukoliko je bjegunac pred zakonom kako je prešao granicu?

Idemo redom. Gospodin Stevandić kada je prešao granicu tada nije raspisana bila ni naša unutrašnja potjernica, ali kada je ušao u državu je već bila raspisana. Po informacijama koje smo mi dobili, sada da li su tačne ili nisu, a ja mislim da jesu da je helikopter vlade Srbije sletio negdje na livadu i da je gospodin Stevandić ušao na teritoriju Republike Srpske. Pošto ja Stevandića onako likom i djelom doživljavam kao nekog seoskog lolu onaj otprilike jeste sletio na livadu.

Da na teritoriju Republike Srpske koja je u Bosni i Hercegovini. Opet je morao granicu preći? Morao je imati saučesnika?

Advertisement

Pa naravno, naravno. Dodik, prvo su rekli da je snimak koji je objavljen da je to snimak autentičan, na kraju smo utvrdili da je to snimak star godinu i nešto dana, tako da onaj snimak koji se pojavljivao nije tačan. Jer smo mi posumnjali da je to moguće da se desi u ovo vrijeme jer policija na granici je bila dužna, obavezna da lice zaustavi, da ga liši slobode i da ga preda u nadležnost policijskim agencijama i tužilaštvu. Tako da nije moguće da se to desilo. Ako se utvrdi da je negdje stvarno prešao granicu na način taj koji pojedinci pretpostavljaju, pošto ja poznajem direktora granične policije, on je već pokrenuo istragu vezano za taj prelazak. Ako se bude desio sva ta lica će odgovarati kao saučesnici za krivično djelo jer faktički oni nisu postupili po zakonu. Potjernica koja se nalazi unutar države Bosne i Hercegovine je vidljiva svim policijskim agencijama, a posebno SIPI i graničnoj policiji. Što znači da je granična policija bila dužna da reaguje, da lice odstrani i normalno preda ga u nadležnosti ovaj tužilaštvu i policijskim agencijama dalje da rade taj dio. Tako da sve su to pretpostavke. Jedna je pretpostavka da je preletio helikopterom i tako dalje, ali evo da ne bi mi o pretpostavkama jer bi to bilo malo i neozbiljno. Istrage se vode, istrage će pokazati ko je odgovoran i svi oni koji budu odgovorni protiv njih će biti pokrenuti postupci. Pripadnici policije Republike Srpske i pripadnici granične policije i bilo koje druge policijske agencije moraju shvatiti ako ne urade svoj posao u skladu sa zakonom oni čine krivično djelo i za to krivično djelo će odgovarati. A kada ostanu bez službe neće Milorad Dodik njima ništa obezbijediti, a budu li slučajno osuđeni otići će u zatvor i neće Milorad Dodik ništa uraditi. Ne Milorad Dodik, da sam ja u pitanju ili bilo ko drugi. Institucije države Bosne i Hercegovine moraju svoj posao raditi.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”

Published

on

By

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić još jednom je pokazao da nema granica kada je u pitanju očajničko traženje pažnje – ovog puta, ni manje ni više nego od američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na X-u je objavio podsjetnik da je “neko od nas”, misleći na sebe, podržao Trumpa još 1. novembra 2024. godine, neposredno prije američkih izbora, te se pritom požalio kako su ga mediji odmah “na nišan” stavili.

Stevandić je objavio fotografiju na kojoj pozira s tri prsta u majici s likom Trumpa i s natpisom “fight (borba op. a.)”. U njegovoj pozadini nalazi se grb Srbije.

Uz standardne narative o borbi i historijskim izborima srpskog naroda, pokušao je još jednom da se prikaže kao “veliki strateg i vizionar” – sada na međunarodnoj sceni.

Advertisement

Ipak, čini se da Stevandićevo prozivanje Trumpa nije izazvalo nikakav odgovor s druge strane Atlantika. Američki predsjednik, poznat po tome što ne propušta priliku da odgovori kada ga nešto zaista zanima, nije našao za shodno da uopće primijeti ovaj pokušaj pridobijanja pažnje.Dok se Stevandić nada da će mu Trump možda nekad uzvratiti retvitom ili bar lajkom, ostaje nejasno da li je ovo Stevandićev očajnički pokušaj da bude primijećen ili samo još jedan pokušaj da domaćoj publici dokaže koliko je važan na svjetskoj sceni – bar u svom “X balonu”.

Klix

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije