“BiH je već ispunila 110 reformi, ali ostaju još tri gdje se moraju više angažirati entitetske vlasti Republike Srpske. To je na putu, ali mi naravno očekujemo i promjenu izbornog zakona. On je apsolutno preduvjet za institucionalnu funkcionalnost BiH, jer izborni zakon će donijeti mir, stabilnost, jednakopravnost i uključenost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. Na tome će hrvatska vlada i dalje insistirati”, poručio je Grlić Radman.

“Komšić glavni izvor nestabilnosti”

Smatra da pitanje u izbornom sistemu BiH koje se odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH još nije riješeno, uprkos inzistiranju Hrvatske.

“To je condicio sine qua non funkcionalnosti BiH kao zemlje koja je stvorena na mirovnom Daytonskom sporazumu. To je apsurd, nonsens u demokratskim državama i u demokratskoj praksi, jer ne može neki narod birati drugom narodu predstavnika. Dakle, to je jedna anomalija, nešto što treba nestati ako želimo imati stabilnu, funkcionalnu BiH. To mora biti svima jasno. To su evropske vrijednosti, to je vladavina prava i to se mora dogoditi u BiH danas, sutra, kad-god, ali ono se mora dogoditi”, naglasio je Grlić Radman.

Na pitanje li za BiH dobro da politička rješenja dolaze izvana ako se politčki akteri ne mogu dogovoriti smatra da se radi o demokratskom deficitu.

“Ako vam neko u politički okvir nameće odluke sa strane, to govori, s jedne strane, o demokratskom deficitu te zemlje, a s druge strane, možda se nema povjerenja u političke lidere te zemlje. Najbolji je dogovor i najbolji su rezultati i odluke onih koji su izabrani. Znači, izabrani legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda i ostalih građana”, rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman je kazao kako su očekivali da će se ići u promjene izbornog zakona jer smatra da je aktualni zakon diskriminatoran i hrvatskom narodu, koji je najmalobrojniji, onemogućava da sam izabere svoga predstavnika.

“Komšić je glavni izvor nestabilnosti. On se predstavlja kao hrvatski predstavnik, a to je doista apsurdno kada imamo u vidu činjenicu da on nije izabran glasovima hrvatskog naroda, tako da u Predsjedništvu, koje je zamišljeno tako da reprezentira tri konstitutivna naroda, imate jednog srpskog predstavnika i dva bošnjačka predstavnika. Mislim da bošnjački narod kao brojčano najveći ima odgovornost i da bi trebao biti svjesan da je jedino jednakopravnost moguća za budućnost Bosne i Hercegovine. Hrvati u Bosni i Hercegovini su autohtoni narod, Hrvati u Bosni i Hercegovini su starosjedilački narod i oni moraju imati jednaka prava kao što imaju i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Grlić Radman.

Komentarisao je i izjave predsjednika bh. entiteta Republika Srpska za koje je kazao da ne doprinose stabilnosti BiH.

“Dodik je legitimno izabran predstavnik i te izjave ne doprinose stabilnosti BiH i prema vani se postavlja pitanje kako će BiHizgledati ako postoje takve negativne tendencije a to je taj srpski separatizam koji ne može biti u okviru međunarodno priznate BiH, jer teritorijalni integritet BiH je zagarantovan Daytonsko-Pariškim sporazumom. BiH je priznat kao cjelovita suverena i nezavisna država i svaka tendencija separatizma je neprihvatljiva u međunarodnoj zajednici. Hrvatska je protiv takvih politika koje rastaču temelje BiH. To je jedna država dva entiteta i tri konstitutivan naroda i ostalih građana, i jedino takva može postati članica EU i NATO-a. To je strateški nacionalni hrvatski interes i to ćemo nastaviti još intenzivnije”, kazao je Grlić Radman.

Komentarisao je i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

“Kada se na Balkanu negira genocid tu se te zemlje koje to osporavaju moraju suočiti s time. Ono što je rezolucija učinila ona je samo potvrdila odluku međunarodnog suda. Genocid koji je počinjen u UN zoni Srebrenici također je potvrdila da je Srbija povrijedila konvenciju o genocidu da nije osudila počinitelje i osim toga tu su zločini prema najbližima i žrtvama također poricanje i iskrivljavanje i glorifikacija i što je neprihvatljivo da ti zločinci šetaju i da postoje oni koji još nisu osuđeni. Ono što je rezolucija htjela to je da se 11. jula komemorira kako bi se održalo živim sjećanje na te žrtve i kako bi se mladim generacijama i kako bi se mladim osvijestilo da takvi zločini ne zastarijevaju da ih sjećamo tih žrtva. Tu nekakvih pravnih obaveza nema osim tog komemorativnog”, ističe Grlić Radman.

“Bez Hrvatske ne bi bilo cjelovite BiH”

Hrvatski šef diplomatije je komentarisao i izdavanje knjige “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini – Agresori za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku” čiji je izdavač Udruženje žrtava genocida, te je istakao kako je neprihvatljivo da se Hrvatska proglašava agresorom.

To je hibridno djelovanje o kojem sam govorio i ranije, ono je na djelu to je iskrivljavanje historije to je djelovanje koje ima cilj širenje mržnje. To je pamflet kada pogledate autore je li neko pitao Hrvate u BiH ko je počinio agresiju. Tako možemo i govoriti da je BiH izvršila agresiju mogu li autori tog pamfleta preuzeti krivicu, znate da se pucalo iz BiH na Slavonski Brod Osijek, na Dubrovnik. To je jedna brošurica te udruge su instrumentalizirane. Treba imati uvid da nije vilo referenduma na kojima su Hrvati glasali za cjelovitu BiH ne BiH da nije bilo Hrvatske vojske i HVO koji su spasili humanitarnu katastrofu u 2 zone to je bihaćko područje i Žepa dogodio bi se isti genocid kao u Srebrenici”, ističe Grlić Radman.

Na kraju je kazao kako bez Hrvatske ne bi bilo cjelovite BiH.

“Temeljom splitske deklaracije Hrvatska je sudjelovala u sprečavanju genocida u Bihaću i Žepi kao što se zaboravlja da je Hrvatska prihvatila 850 hiljada izbjeglica žena i djece, pa čak i dio porodice predsjednika Izetbegovića, dok su im muževi možda ratovali protiv Hrvata. Tu se međunarodna zajednica i dio bošnjačke politike koji namjerno želi stvoriti takve taktike zavaravanja iskrivljivanja. To je nagore kada zaista imate Hrvatsku koja čini najbolje što može i ide se spinom naopako jer je Hrvatska učinila najviše: Da nije bilo Hrvatske ne bi bilo cjelovite BiH”, istakao je na kraju Grlić Radman.