Piše: Amina Čorbo-Zećo / NAP

Na današnjem ročištu u predmetu poznatom kao Dobrovoljačka Tužilaštvo BiH kao svjedoka protiv Ejupa Ganića i drugih dovelo je Ratka Banduku, ađutanta (sekretar) ratnog zločinca Ratka Mladića koji je u Hagu bio svjedok odbrane Mladića.

Banduka je tako 10. jula, samo dan prije godišnjice i dženaze za žrtve genocida u Srebrenici zatražio zaštitu od Suda BiH na način da mu se ne objavljuje fotografija i ime i prezime, jer se osjeća “ugroženim”, a nakon što je saznao da će odbrane uložiti materijalne dokaze.

Tužilac Mladen Vukojičić obavijestio je Sud BiH o zahtjevu Banduke, a odbrane su se usprotivile ovakvom zahtjevu, posebno se referirajući na principijelne razloge ističući da su Tužilaštvu BiH dostavili transkript svjedočenja Banduke u odbrani Mladića, a gdje je također govorio o ‘slučaju Dobrovoljačka’.

Sudu BiH obratio se i Bakir Alispahić kazavši da je ovo suđenje javno i da su optuženi obilježeni ovim slučajem, pa nije uredu da se štite oni koji dolaze da svjedoče protiv njih.

“Lično sam imao iskustva kada me ljudi prepoznaju govoreći o ovom slučaju, a sada se štite ljudi koji lažu. Svaka vam čast”, kazao je Alispahić.

Sud BiH odbio je ovakav zahtjev Banduke, te je počelo njegovo javno svjedočenje.

Banduka je ispričao da je bio ađutant generala Milutina Kukanjca od februara 1992. godine, te je pričao o događajima od 2. i 3. maja 1992. godine.

„2. maja u popodnevnim satima čuo sam da je napadnut Dom JNA. Čuo sam to posredstvom veze. Tada je izdato naređenje da Labudović ode s jedinicom vidjeti šta se dešava. Onda sam preko motorole čuo da je napadnut i Labudović i da je ranjen. Onda je naređeno Šuputu da krene i oni su bili napadnuti“, kazao je Banduka.

On, iako rođeni Sarajlija i na važnoj funkciji kakva je posao ađutanta, danas je odbranama kazao da se ne zna da su se tog 2. maja vodile borbe kod zgrade Predsjedništva, niti da je gorjela zgrada Pošte. Također, kazao je da ne zna ništa o tome da su u aprilu vršena dejstvovanja na Sarajevo s artiljerijskih položaja JNA oko Sarajeva.

Banduka je pričao i o ‘napadu’ na Drugu vojnu oblast 2. maja i da je taj napad trajao do 22 i 30 minuta kada je prestao.

Ispričao je kako je šef posmatračke misije međunarodne zajednice Pereira došao u kasarnu Drugu vojnu oblast i da je kod Kukanjca u kancelariji dogovoreno da će se u zgradi PTT Inženjering sastati sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem kako bi se dogovorilo o izmještanju Druge vojne oblasti.

„Predsjednik Izetbegović je zadržan na Aerodromu Butmir i odveden u kasarnu u Lukavicu. Pereira je pričao sa Mekenzijem i tada sam saznao da će predsjednik Izetbegović biti vraćen ili pušten u Predsjedništvo BiH nakon što se pregovori okončaju“, kazao je Banduka.

On je kazao i da mu je sve ovo poznato nakon što je slušao razgovor Kukanjca i Izetbegovića u kojem je Izetbegović kazao Kukanjcu da je on uhapšen, na šta mu je Kukanjac kazao da je on zadržan iz bezbjedonosnih razloga, te da može otići.

Suočen s pitanjem zašto su se onda uopće vodili pregovori ako je Izetbegović bio slobodan čovjek, Banduka se nije mogao izjasniti.

Banduka je kazao i kako nije došlo do pregovora u zgradi PTT Inženjering u Nedžarićima, jer se naoružana grupa oficira u Drugoj vojnoj oblasti ispriječila i kazala da Kukanjac ne smije napustiti kasarnu Druge vojne oblasti.

Danas je Banduka kazao da su to oficiri uradili zbog Kukanjčeve sigurnosti, ali u ranijim iskazima 1994., 2005. i 2011. godine Banduka je kazao, a što su ranije i drugi svjedoci ranije potvrdili, da su oficiri Kukanjca prisilno ostavili u kasarni bojeći se njegove izdaje.

Nakon toga, kako kaže Banduka, vratili su se u kancelariju a onda je uspostavljena telefonska veza s kasarnom Lukavica, kada je Alija Izetbegović garantovao svojom prisutnošću siguran izlazak Druge vojne oblasti.