BiH
Željana Zovko opet o tri federalne jedinice: Hrvatima treba vratiti oduzeto pravo
Mislim da je sestrinski HDZBiH, koji je moja matična stranka, uvijek radio na tome da Hrvati u čitavoj BiH imaju jednaka prava, kao i Bošnjaci i Srbi, kaže Zovko
O stanju u EU i europskom putu BiH za naš list govori europarlamentarka iz Hrvatske, potpredsjednica Kluba zastupnika/ca EPP-a Željana Zovko
OSVOJILI STE NOVI MANDAT NA IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT. REIZABRANI STE I NA POZICIJU POTPREDSJEDNICE KLUBA ZASTUPNIKA/CA EPP-A. KAKVE PLANOVE IMATE U NOVOM MANDATU? NA ŠTA ĆE SE FOKUSIRATI OSOBNO VAŠA, ALI I POLITIKA EPP-A?
– Meni je izuzetna čast i drago mi je što sam izabrana treći put u EP. Dosta glasova sam dobila od Hrvata u Bosni i Hercegovini, onih koji imaju hrvatsko državljanstvo, i želim im zahvaliti i poručiti da ću se nastaviti baviti pitanjima proširenja EU, jednakopravnosti Hrvata u BiH, donošenjem pravednog Izbornog zakona, te uvođenjem BiH u EU. Potičem iz BiH i moj osnovni cilj jeste da BiH postane članicom EU i dobije pozornost koju zaslužuje. Zbog ruskog napada na Ukrajinu, zapadni Balkan je zapostavljen.
POTREBNE REFORME
Želim da skrenem pozornost odakle je počeo proces proširenja na zapadni Balkan. Hrvatska je ostvarila uspješnu priču. Sve zemlje jugoistočne Europe su na Zagrebačkom samitu dobile istu šansu, ali sada vidimo veliku stagnaciju. Zato se i moja hrvatska Delegacija u EPP-u, naš premijer Andrej Plenković i ja snažno zalažemo za proširenje. To nije pitanje samo Hrvata u BiH, koji moraju opstati u punopravnom smislu, političkom i fizičkom, nego i pitanje sigurnosti granica. Sigurnost granica Republike Hrvatske je sigurnost granica EU i to je jedna od većih tema koje su okupirale javnost. Tu su i migracijski valovi. Ta pitanja se ne mogu riješiti ukoliko nemamo zemlje koje idu snažno ka EU, jer je jedini način fizički se zaštititi od ugroza – proširenje EU. Skeptičnost prema proširenju je narasla, ali ja sam tu da ukazujem da bez proširenja nemamo ni sigurnu EU.
KAKO GLEDATE NA JAČANJE EKSTREMNE DESNICE UNUTAR DRŽAVA EU I EUROPSKIH INSTITUCIJA? MOŽE LI SE TO I KAKO ODRAZITI NA REGION, A POSEBNO NA BIH?
– Naravno da može. Mi smo i dalje najjača stranka desnog centra i vidimo što se desilo u Nizozemskoj sa Vladom ekstremne desnice, što se moglo desiti u Francuskoj. Sve se to odražava i na raspoloženje prema proširenju.
No, mi to proširenje – sa baltičkim zemljama, Poljskom, Rumunjskom, Austrijom, Italijom, Mađarskom koja je preuzela predsjedanje – i dalje guramo kao alat koji nam može donijeti stabilnost, jer je izuzetno bitno imati odvjetnike za proširenje unutar EU. Hrvatska je kao prioritet i u vrijeme Covida stavila snažno proširenje kao način osiguranja mira i sigurnosti, stabilnosti. Naš premijer i diplomacija kontinuirano zagovaraju proširenje i to će i ostati naša glavna tema. Naravno, uz uvjete koji moraju biti ispunjeni, jer proširenje bez reformskih procesa, preko reda, nije opcija. Za odluku treba dobiti glasove i skeptičnih članica. Da nije bilo premijera Plenkovića i nas u EP-u, teško bi se moglo pričati o bilo kakvom kandidatskom statusu, a kamoli otvaranju pregovora sa BiH. Sa druge strane, vidimo odličan rad i postignuća predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koja pokušava postići kompromis u VMBiH. Ja očekujem i nadam se će uvjeti biti ispunjeni, a prije svega da će se donijeti proračun, što otvara put da se povuku sredstva iz Plana rasta. Od BiH se očekuje užurbani konsenzus u donošenju odluka i traženju srednjeg puta, kako biste iskoristili momentum. Inzistirat ćemo da proširenje EU na zapadni Balkan, prije svega na BiH, ostane visoko na agendi.
MOŽEMO LI I DALJE RAČUNATI NA ZALAGANJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA NAPREDAK BIH NA EUROPSKOM PUTU I U KOJEM SMJERU ĆE TA POLITIKA IĆI?
– Republika Hrvatska, prije svega Plenković kao premijer u prethodnom mandatu i mi u EP-u, visoko na agendi imamo pitanje proširenja na BiH, ali prije svega pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH. To je ključna točka u našem programu i tako će ostati. Mislim da je izuzetno veliki prestiž za BiH, Hrvate iz BiH, da sam ja u Predsjedništvu Kluba EPP-a, tako da će to pitanje ostati kontinuirano visoko na agendi. Sama moja nazočnost tomu svjedoči.
MOŽE LI CJELOVITA BIH RAČUNATI NA PODRŠKU EPP-A ILI ĆE SARADNJA I PODRŠKA BITI USMJERENE NA SESTRINSKI HDZBIH? U ČEMU ĆE SE TA PODRŠKA OGLEDATI?
– Mislim da je sestrinski HDZBiH, koji je moja matična stranka, uvijek radio na tome da Hrvati u čitavoj BiH imaju jednaka prava, kao i Bošnjaci i Srbi. Politika HDZ-a BiH bila je takva, a ja sam u ranijem periodu života, tijekom mandata kao veleposlanica, shvatila da bez zadovoljavanja interesa sva tri narodu u BiH i Ostalih, nema mirne BiH niti itko može biti sretan. Moj rad i trud usmjereni su na to da svaki čovjek u BiH, svaki narod, bude apsolutno siguran i da ima europske uvjete i prava koja mu pripadaju. Zadovoljavanje onoga što tražimo – to su kulturna, jezična i politička prava jednog naroda – apsolutno ne može biti ugroza nikome drugom u BiH. Budite uvjereni da bilo što od traženog može samo poboljšati položaj sva tri naroda i svih građana u BiH. A krajnji cilj je jasan, a to je evropska BiH i nadam se da ćemo što prije gledati i zastupnike iz BiH u EP-u, tako da bespredmetno neće više biti potrebno diskutirati o tome koliko ja želim dobro svima u BiH.
EUROPSKO VIJEĆE JE PRIJE VIŠE OD TRI MJESECA ODLUČILO ODOBRITI OTVARANJE PREGOVORA EU SA BIH. UKRAJINA I MOLDAVIJA SU ZVANIČNO OTPOČELE PREGOVORE. ŠTA JE ZAKOČILO KADA JE RIJEČ O BIH? ZAŠTO KASKAMO I ŠTA NAM JE ČINITI?
– Problematika BiH i ono što koči napredak je smatranje da će netko dobiti nešto suzbijanjem drugoga u korner.
Ja ne znam nijednu zemlju da je dobila toliko mogućnosti da nađe bilo koje rješenje samo da bi se u EU čuo zajednički glas kako bi se mogli otvoriti pregovori. Dok Ukrajina i Moldavija, koje su u dosta težoj situaciji, dolaze sa snažnom diplomatskom ofanzivom, iz BiH dobijate drugačije poruke i težište se stavlja na teme koje se trebaju rješavati tijekom, a ne kada se traži datum otvaranja pregovora. Potenciraju se pitanja oko kojih se neće postići konsenzus, barem ne u javnom prostoru, i to uoči lokalnih izbora da bi se dobili poeni na terenu. To pokazuje koliko su neki od političara neopredijeljeni za taj proces. Loše je i što se na kraju u BiH uvijek mora odlučivati i tražiti rješenje u ulozi visokog predstavnika i to vraća zemlju na slijepi kolosijek, gdje imate OHR kao medijatora i tako pokazujete da zemlja nije spremna za pregovore.
ŠTA BI EU TREBALA URADITI KADA JE RIJEČ O BIH? JESMO LI ZASLUŽILI AKTIVNIJI ANGAŽMAN EU?
– Da ste na mom mjestu, vidjeli biste koliko je angažiranija administracija u zemljama koje otvaraju pregovore ili pregovaraju. Ključno je da se ne može ići na dva kolosijeka. Ja sam i kao suizvjestiteljica za IPA fondove, ali i kroz Plan rasta, tražila povećanje novca za administrativne kapacitete u zemljama kandidatkinjama, a prije svega u BiH. Poznato mi je da nije uloženo u transformaciju i obuku administracije na svim razinama kako bi se što bolje pripremila da apsorbira novac kroz fondove i projekte.
ADMINISTRACIJA STAGNIRA
Mi se bavimo kriznim situacijama u BiH, gdje se novac onda ulaže u međunarodnu zajednicu koja se multiplicira i raste na tim krizama, dok administracija u BiH stagnira i nije spremna za pregovore i efikasno povlačenje novca kojeg neće biti kasnije, jer će obnova Ukrajine odnijeti veliki dio kolača koji je trebao ići BiH.
VJERUJETE LI U DOGOVOR O IZBORNOM ZAKONU BIH I U KOJEM SMJERU BI TAJ DOGOVOR TREBAO IĆI? GDJE SE TU UKLAPAJU PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU?
– Ja vjerujem u dogovor. Vjerujem da BiH još ima većinu stanovništva koje želi u EU, želi mirnu i stabilnu zemlju, neopterećenu krizama i stalnom međunarodnom upravom koja je tu od Dejtonsko-pariskog mirovnog sporazuma. Pamtim VMBiH koje je 1999. bilo beznačajno. Predsjedništvo je tada bilo ključno. Udar na hrvatski narod 2001. i izmjena Izbornog zakona naštetili su legitimnosti i međunarodna zajednica je napravila disbalans. Od tada sve ide lošim putem, a pokušaji dogovora rezultiraju daljnjim krizama, jer ne postoji hrabrost sa strane bošnjačke većine u Federaciji BiH da prizna da je oduzela Hrvatima ono što im je Međunarodnim sporazumom pripalo. Presuda Sejdić – Finci ide u pravcu da se rješenje može tražiti na tragu tri federalne jedinice koje će biti bazirane na građanskom principu. Ali, mislim da se i mimo toga sporazum može postići tako da većinski narodi imaju svoju zastupljenost u Predsjedništvu, što je i bio duh Mirovnog sporazuma, a tako da se ispoštuje presuda Ljubić. A ako ne poštujemo odluku Ustavnog suda BiH, onda ne poštujemo Ustav BiH.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Religijaprije 7 dana
Šejtanski prilazi čovjeku
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Zašto je djeci potrebna rutina?
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike