Pandemija koronavirusa nije popustila – tokom cijelog ljeta bilježen je stalan broj novozaraženih, a sada se njihov broj ponovno povećava.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u proteklom tjednu zabilježeno je više od 2000 novih slučajeva. Što nas očekuje ove jeseni, komentirao je imunolog prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.

Prošlogodišnja sezona gripe nije bila izrazito jaka, što otvara mogućnost da bi ovogodišnja mogla biti intenzivnija. Ipak, prema riječima stručnjaka, teško je unaprijed procijeniti kakvog će intenziteta biti nadolazeća epidemija gripe.

Što se tiče covida-19, prof. Trobonjača ističe da će se ove jeseni širiti nova varijanta virusa XEC, rekombinantna verzija koja je već zabilježena u zemljama poput Njemačke, Nizozemske, SAD-a i Kine.

Rekombinantna varijanta virusa SARS-CoV-2

Prisustvo virusa na ovako udaljenim lokacijama znači da se već raširio diljem svijeta.

“XEC je rekombinantna varijanta virusa SARS-CoV-2, što znači da je nastala kombinacijom dva prethodna oblika virusa, oba su podvarijante varijante omikron. Njihovi su se genomi spojili i međusobno iskombinirali i tako stvorili ovu mutantu koja ima golemu prednost nad ranijim oblicima. Sposobnija je u zaobilaženju imunosti i sigurno će zavladati svijetom i proizvesti novi val covida“, rekao je Trobonjača za Jutarnji list.

Za sada, HZJZ ne planira pooštravati preporuke, ali apelira na građane da se cijepe. Trenutno se koristi cjepivo bazirano na podvarijanti JN.1, a uskoro će biti dostupno i cjepivo koje cilja na podvarijantu KP.2, obje iz obitelji omikrona.

U HZJZ-u napominju kako se posljednjih tjedana bilježi povećani interes za cijepljenje protiv covida-19. Preporuke za cijepljenje slične su onima za gripu – prioritet su starije osobe (65+), osobe s kroničnim bolestima (plućnim, srčanim, bubrežnim, jetrenim, hematološkim te dijabetesom i drugim metaboličkim bolestima), kao i imunosuprimirane osobe.

N1

U prvoj polovici ove godine od koronavirusa u Federaciji BiH preminulo je šest osoba, potvrđeno je Feni iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

U istom razdoblju, Zavodu je prijavljeno 188 slučajeva zaraze, od čega najviše u Hercegovačko- neretvanskom, Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu.

Kako navode, najveći broj slučajeva registriran je u januaru i februaru, što nije neuobičajeno s obzirom na to da je u tim mjesecima vrhunac svih respiratornih bolesti.

Inače, od 2023. godine testiranje na covid-19 provodi se u znatno manjem obimu u odnosu na pandemiju korona virusa i uglavnom se provodi među hospitaliziranim pacijentima s teškom akutnom respiratornom infekcijom, pojasnili su iz Zavoda.

Osobama s respiratornim simptomima preporučili su da provode pojedinačne mjere predostrožnosti i ponašanja poput higijene ruku, ostanka kod kuće ako se ne osjećaju dobro, izbjegavanja zatvorenih prostora, gužve i bliskih kontakata te da se jave porodičnom liječniku.

Broj zaraženih koronavirusom u susjednoj Hrvatskoj ponovno je u porastu, zbog povećanog broja oboljelih u nekim županijama na snazi su zabrane posjeta pacijentima u bolnicama. Da se ne događa ništa dramatično, rekao je jutros u Studiju 4 prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

– Broj novoinficiranih sada se prati na tjednoj bazi, a ne na dnevnoj, kao što je to bilo prije. Radi se o nekoliko stotina inficiranih na tjednoj bazi. Taj porast je krenuo početkom 6. mjeseca, kazao je imunolog Trobonjača.

Dodaje kako se to dogodilo zbog povećanog broja turista u toj zemlji, te da je logično da se zbog porasta broja oboljelih ograničavaju posjeti u bolnicama.

– Ipak su u bolnicama naši sugrađani koji boluju od nekih primarnih bolesti, a koje mogu biti podloga za razvoj težih oblika COVID-a, kazao je.

Kazao je da smrtnost od COVID-a u ovom trenutku nije u dramatičnom porastu.

– Uvijek će biti sugrađana koji će stradati od ovog virusa, koji imaju podležeće bolesti za koje znamo da mogu dovesti do težih oblika bolesti, pa i do smrti. Smrti od COVID-a će uvijek biti. Međutim, ona je manja u odnosu na početak epidemije kada je ta smrtnost bila na razini 2%. Ona je sada nešto veća nego što je smrtnost od gripe, a znamo da je smrtnost od gripe negdje 0,1%, rekao je Trobonjača.

Dodaje kako virus postupno evoluira.

– To znači da nastaju virusne varijante koje imaju sve veću zaraznost i da se sve lakše šire u populaciji, od čovjeka do čovjeka. Tako da ove novije virusne varijante, nazvane FLiRT, poput ovih KP2 ili KP3 podvarijanti omikron virusa, se relativno lako šire i u ljetnim mjesecima kada uvjeti za širenje respiracijskih virusa nisu baš najpogodniji, budući da ljudi više borave u vanjskim prostorima. Međutim, ti vanjski prostori ponekad se zamijene unutarnjim prostorima, pa su veće mogućnosti da se virus proširi, objasnio je.

Kazao je kako je porast i dalje daleko manji nego što je bio u velikim epidemijskim valovima.

Mutacija virusa i cijepljenje

Nove virusne varijante koje se trenutno šire “potomci” su omikron virusa, i to BA2 soja, nazvanog BA.2.86 ili Pirola.

– Za taj virus su govorili da izaziva nešto teže kliničke oblike bolesti. Međutim, koliko vidimo, nije to baš tako. Nasljednici su sada FLiRT virusi. Bolest je blažeg karaktera nego što je to bila COVID bolest koja je bila izazvana Delta virusom, kazao je.

– Ono što je važno je da imamo cjepivo, naglašava.

Kazao je kako se svi ljudi mogu docijepiti, ali smatra važnim da se starije osobe i osobe s kroničnim bolestima cijepe, budući da spadaju u rizične skupine koje mogu razviti teži oblik bolesti i stradati od virusa.

Naglašava da je za njih važno da se cijepe, unatoč tome što je virus blaži.

– Između gripe i COVID-a postoje dvije temeljne razlike. Virus gripe je prisutan u ljudskoj populaciji puno duže nego što je to koronavirus i zaraznost virusa gripe je manja nego zaraznost koronavirusa. Upravo zbog te vrlo visoke zaraznosti koronavirus se uspijeva širiti i u razdobljima kada to za respiracijske viruse nije najidealnije, a to su ljetni mjeseci, rekao je.

– Zbog pada procijepljenosti populacije pojavljuju se ospice i izbijanja pojedinih epidemijskih valova u pojedinim područjima. Da bi se ospice spriječile, odnosno njihovo širenje u populaciji, potrebno bi bilo imati kolektivnu imunost preko 95%, objašnjava.