Connect with us

BiH

“Građevinari nemaju platu ispod 2.000 KM, kuhari i do 4.000 KM, ali ljudi u BiH bježe samo u javni sektor”

Published

on

Nedostatak radne snage u ugostiteljstvu svake godine je sve izraženiji, a poseban izazov je u ljetnim periodima. Pojedini sreću traže na pomorskim destinacijama, mnogi su na evidencijama za zapošljavanje, ali poslodavcima nedostupni. Međutim, naši sagovornici iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović i direktorica Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo Amina Đonlagić navode da je problem i u cijeloj državi to što ljudi sve više bježe u javni sektor dok izbjegavaju zanimanja i tzv. teške poslove koji su sve unosniji kada je riječ o primanjima, piše N1.

Smailbegović je na početku razgovora istakao da je zabilježen problem u svim zanimanjima kada je riječ o zapošljavanju naglašavajući da je on ipak u ugostiteljstvu najizraženiji.

“Za to postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je da tokom ljetne sezone kada je špica i udarno i u BiH mnogo radnika ide u susjedne zemlje – Hrvatsku i Crnu Goru gdje imaju veće plate i rade sezonski. Međutim, osim ugostiteljstva jako je pogođeno i građevinarstvo zbog teških fizičkih uslova rada. Jednostavno tržište je odreagovalo onako kako treba, sada je potražnja u BiH veća od ponude i to je velika promjena. S druge strane, naše vlasti ne reaguju ili reaguju nedovoljno ili sporo. Nama je kao Udruženju poslodavaca FBiH u zadnje dvije godine jedna od ključnih stvari, pored fiskalnih zakona i rasterećenja cijene rada, zapravo liberalizacija tržišta rada koja nam je u fokusu. I tu se pojedine stvari pomalo pomiču prema naprijed, ali nažalost nedovoljno”, ispričao je Smailbegović.

Da li je teško pronaći dobrog radnika?

Zanimalo nas je i to kakva su iskustva ugostitelja i da li je teško pronaći radnika koji je kvalitetan za rad u ugostiteljstvu?

Advertisement

“Više nije pitanje kvalitetnog čovjeka, bitno nam je da pronađemo bilo koga ko želi da radi jer ćete ga obučiti za to, a te obuke svakako ne traju dugo. U toj situaciji je specifičnija pozicija kuhara i konobara, a svi ostali u ugostiteljstvu (pomoćno osoblje, sobarice u hotelima) veoma brzo savladaju zanat. Međutim, nedostaje i sobarica, pa mi je tako nedavno jedan direktor hotela rekao da je zatvorio 50 soba zato što nema dovoljno ove radne snage da to očiste. To je najjednostavniji mogući posao ne treba vam zanimanje niti stručna sprema već samo volja da to želite raditi”, ustvrdio je Smailbegović.

Đonlagić je istakla da je na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo 47.900 osoba. Naglasila je da pored toga poslodavci i dalje veoma teško pronalaze profil radnika koji je njima potreban.

“Prvi problem je nesrazmjer između kadrova koji se obrazuju u BiH i realne potrebe tržišta rada. Naša ekonomija zahtijeva drugi profil radnika. Dakle, nama nedostaju majstori svih profila iz građevinskog sektora – električari, keramičari, građevinski radnici. Veliki broj nezaposlenih su ljudi sa visokom stručnom spremom pogotovo oni koji su završili Fakultet političkih nauka i takvi ljudi se ne traže ili takvi ljudi isključivo traže poslove u javnom sektoru. Mnogo tu ima utjecaja i mentalitet i odgoj budući da se naši ljudi isključivo sigurno osjećaju u javnom sektoru”, istakla je naša sagovornica.

“Služba za zapošljavanje KS kao socijalna ustanova”

Na čelu Službe za zapošljavanje KS je četiri mjeseca i kaže da je jedan od problema kojeg je zatekla u ovoj ustanovi to što evidencija nezaposlenih ne odražava stvarno stanje.

Advertisement

“Mi ih razdvajamo na aktivne i pasivne tražioce posla i puno je tu ljudi koji jesu korisnici zdravstvenog osiguranja i možemo reći da Služba za zapošljavanje postaje socijalna ustanova. Neki dan u Parlamentu FBiH nije prošao Nacrt zakona koji bi razdvojio aktivne od pasivnih tražioca poslova, a kako bi u tom slučaju onda Služba mogla raditi stvarni svoj posao kao posrednik između poslodavca i nezaposlenog. Mi stvarno imamo ljudi koji traže posao, ali se oni utope u masu onih koji su na birou neaktivni i ne žele da se zaposle. U ovom trenutku je više pasivnih tražioca poslova. Osim zdravstvenog osiguranja mnogo je tu pogodnosti koje KS nudi, a koja se odnose na 29 različitih socijalnih davanja koja zapravo odvraćaju čovjeka od aktivnog traženja posla”, dodala je Đonlagić.

S obzirom na to da je, kako je već rečeno, u BiH trenutno veća potražnja od ponude, to onda koriste ljudi i biraju posao, tvrdi Smailbegović.

“Ljudi biraju posao, ali i poslodavca. Nađu oni ono što žele pa čak i da odu u Hrvatsku ili neku drugu susjednu zemlju i rade sezonski posao. Situacija je takva da ljudi ne žele neke poslove da rade. Pod brojem jedan zanimanje koje ne žele raditi su fizički teške poslove, poslove opasne po zdravlje (pojedine industrije) i one poslove koji se smatraju da su ispod određenog nivoa (spremačice i sl.) i u građevini. Naprimjer kada je riječ o građevini u Njemačkoj su, naprimjer, u tom sektoru plate tri do četiri puta veće, a mi nažalost ne možemo dostići taj nivo to je jednostavno nemoguće. I u ovom slučaju kada ljudi određene poslove ne žele raditi, jedini spas su nam stranci”, ustvrdio je Smailbegović.

Amina Đonlagić i Adnan Smailbegović u studiju N1/Screenshot

“Ljudi biraju koji posao će raditi”

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju, Služba ima pravo skinuti s evidencije nezaposlenih ukoliko dva puta odbije posao. Međutim, kako kaže Đonlagić, to u praksi i nije tako jednostavno.

“U tom zakonu iza te rečenice postoji zarez i nastavak u kojem je navedeno ‘ako su ispunjeni svi uslovi’ pa onda dolazimo upravo do ovoga da ljudi ne žele da radi svaki posao. I upravo se na to mogu pozvati i reći da nisu ispunjeni svi uslovi u smislu plate, radnog okruženja i sl. Tako da mi nemamo trenutno jak instrument koji bi dao čist rezultat. Mi možemo naravno skidati s evidencije ljude koji pokušavaju zloupotrijebiti to što su na evidenciji nezaposlenih u smislu rada na crno i te ćemo ljude skidati sa liste. U tom slučaju ima mnogo majstora koji imaju posao i zarađuju na crno, a zdravstveno osiguranje ostvaruju putem Službe za zapošljavanje KS. SDlužba također radi veoma aktivno i na posredovanju, ti programi imaju učinka i jesmo mi spustili tu brojku nezaposlenih sa više od 50.000 na 47.900. Jeste da je to i dalje mala brojka, ali opet će u narednom periodu biti tih programa pa ovim putem pozivam sve poslodavce da se pridruže”, navela je Đonlagić.

Advertisement

Đonlagić je istakla da Služba izdaje i dozvole za strane radnike, međutim, naš drugi sagovornik Smailbegović ističe da je to samo jedan u nizu postupaka navodeći da je ta procedura zaista duga.

“Naprimjer ako želite da zaposlite sobaricu prvo je morate pronaći u Indiji, Pakistanu, Nepalu itd., a kada se to desi onda ona mora imati završenu školu za to i onda se ta njena diploma u Federalnom ministarstvu obrazovanja mora nostrificirati i to traje otprilike mjesec do dva. Nakon toga dolazi radna dozvola, zatim pozivno pismo Službi za strance koja radi provjere tih ljudi što opet traje dva mjeseca. Poslije toga se ta dokumentacija šalje poštom DHL-om poslati državi odakle dolazi i onda se našim konzularnim predstavnicima šalje zahtjev da izdaju ili ne izdaju radnu vizu što traju otprilike jedno tri mjeseca. I kada se sve to sabere to sve traje otprilike godinu, u najboljem slučaju ako sve od ovih stavki koje trebate uraditi prođu bez problema”, pojasnio je Smailbegović ističući da susjedna Hrvatska ovo sve riješi za 15 dana, ali da ti modeli na našem području nisu usvojene.

Također, dodaje Smailbegović, strani radnici nisu ništa “jeftiniji” od domaćih.

“Prvo samo pronalazak takvog radnika iziskuje jako mnogo troškova kao i kompletna procedura koju je potrebno odraditi i onda se treab taj radnik dovesti iz zemlje, a te karte mnogo koštaju. Osim toga, moramo te radnike ovdje negdje smjestiti i svi ti dodatni troškovi koji ne trebaju za naše radnike. Samo dovođenje jednog stranog radnika u BiH košta 2.000 KM”, dodao je.

Advertisement

Koliko košta dobar konobar ili radnik u industriji?

Đonlagić je spomenula i kvotu radnih dozvola na godišnjem nivou pa je tako u 2024. godini za cijelu BiH predviđeno više od 6.000.

“Od čega 4.000 ide na FBiH. I sada kada uporedimo tu kvotu sa izdatih 160.000 radnih dozvola u Hrvatskoj u 2023. godini onda se može vidjeti koliko su procedure kod njih jednostavnije, a kod nas komplikovane”, istakla je.

Smailbegović je poručio da će tržište ići u smjeru nedostatka radnika u teškim/fizičkim zanimanjima.

“Mi moramo našu ekonomiju dizati na jedan viši tehnološki nivo jer mi nemamo nijedan proizvod koji se smatra proizvodom visoke tehnologije i radna mjesta trebaju biti tome prilagođena, a radna snaga da bude iz stranih zemalja. Radio sam u kožarskoj industriji gdje je Italija broj jedan u svijetu. I nikada nijednog Italijana nisam vidio u proizvodnji kože već to rade Pakistanci, Indijci i ostali dok su Italijani menadžeri, knjigovodođe, dizajneri i majstori. To se dešava unazad 20 godina i to je nešto što je budućnost”, istakao je.

Advertisement

Na kraju nas je interesovalo koliko košta jedan dobar konobar u Sarajevu ili čovjek u industriji realnog sektora. Kakav je srazmjer plata?

“Nažalost siva ekonomija je kod nas jako prisutna. Imam slučajno podatak da je veliki broj šofera koji voze i izvan BiH na minimalcu, dakle, plata oko 600 KM, ali oni svoj izvor prihoda najviše dobijaju putem dnevnica koje su neoporezive. Dakle, ima pravo na 100 eura dnevnicu u inostranstvu pa se on tako isplaćuje na 3.000 KM do 4.000 KM mjesečno, a u evidenciji je na minimalnoj plati. Mislim da je vrlo slična situacija u ugostiteljstvu i građevini. Nemam precizne podatke za konobare, ali kuhari otprilike imaju platu od 2.000, 3.000, 4.000 KM najmanje. Građevina je također relativno dobro plaćena, ne vjerujem da tamo bilo ko radi ispod 2.000 KM. U industriji sve zavisi od kvalifikacije i radnog mjesta, ali je naprimjer metalna od svih njih najdalje otišla budući da nedostaje majstora iz te branše tako da su i tu značajno visoke plate. Međutim, to su teški poslovi i zato ljudi bježe u javni sektor u kojem se značajno manje radi i manje su plate, ali to je izbor. Mi smo država fenomen, neodrživo je da je pola stanovništva samo u FBiH 47 posto zaposleno u javnom sektoru. To je neodrživo, tu nema investicija i razvoja društva”, zaključio je Smailbegović.

BiH

Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom

Published

on

By

Lider SDP-a Nermin Nikšić se obratio novinarima nakon sastanka predstavnika Trojke, HDZ-a i opozicije iz Republike Srpske.

“Nekakav sporazum smo dogovorili koji je već odobren, trebaju i ostale četiri političke stranke da odobre pa ćemo ga prezentovati. Prisustvovali smo sastanku HDZ-a i iz RS-a gdje smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Svi su jedinstveni u pogledu važnosti EU puta i usvajanju preostala dva zakona o VSTV-u i zakona o sudu”, naveo je Nikšić te dodao:

“Imamo različite poglede, HDZ stavlja u prioritet donošenje Izbornog zakona što nije novost. Dogovorili smo 10. aprila sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će PDP i Draško Stanivuković biti domaćin. Tu bi trebali predstavnici svi političkih grupacija te da pripreme prioritete, možda i osnovne stvari za sporazum koji bi trebao biti osnova za dalje aktivnosti”.

Naveo je kako je sastanak dugo trajao i da su svi iznosili svoje stavove te je “odao priznanje” predstavnicima iz RS-a jer su u tom entitetu već označeni kao “izdajnici”.

“Svjesni smo da će SNSD nastojati blokirati sjednice. Ne volimo tu riječ, ali imamo prisutne blokade. Opet ćemo nastojati da dogovore koje napravimo i riješimo pitanjem izborom ministra sigurnosti čime mi otklonili i pitanje blokade u Vijeću ministara. Prijedlog koji su zastupnici Trojke ponudili kao kandidata za ministra sigurnosti moramo potvrditi kao prijedlog koalicije, pa smo to ostavili za sastanak u Banjoj Luci”, rekao je on.

Advertisement

Podvukao je da je postojao konsenzus o pitanjima poput zakona o sudu i VSTV-u kako bi i oni bili završili.

Kada je riječ o Izbornom zakonu koji HDZ želi, Nikšić je rekao da je rečeno da će im biti poslan večeras, piše Klix.

“Oni imaju druge prioritete i principe. Imamo to, ali ima i svako svoje stavove. Nisam krio da je HDZ to postavio, ali nije uslovio kao dio ove priče. Konsenzus je bio oko EU zakona”, zaključio je lider SDP-a.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković obratio se nakon sastanka predstavnika Trojke iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Trojke iz Republike Srpske (RS) i HDZ-a.

“Nikakvih ultimatuma nije bilo. Zadovoljan sam zbog činjenice da sudionici ovog sastanka imaju izraženu svijest o stanju u BiH, da je danas imperativ bio da iskažemo svoje raspoloženje da sačuvamo mir, stabilnost i sigurnost u našoj zemlji, koji su ugroženi napadima na ustavni poredak Milorada Dodika i njegovih saradnika. Možda zbog toga nije bilo ultimativnih zatezanja”, rekao je Konaković.

Dodao je i da su “ovi sastanci uvijek tvrdi.”

“Svi imamo svoje stavove, oni su po nekim pitanjima dijametralno suprotni. Ipak, imamo saglasnost po pitanju evropskog puta, a pogotovo svijest o kratkoći vremena. Propustili smo mart za prvu međuvladinu konferenciju, a ako propustimo juni, ako ne usvojimo dva zakona i ako ne imenujemo glavnog pregovarača, bojim se da će sva naša dosadašnja nastojanja i svi usvojeni zakoni pasti u vodu i da će BiH ostati ‘na repu’ ovih procesa i time štetu nanijeti svim građanima u BiH”, rekao je.

Posebno je komentarisao HDZ-ov prijedlog za izmjene izbornog zakona, koji će se naći pred državnim Domom naroda u petak.

Advertisement

“Mi danas ne bismo glasali da je HDZ-ov prijedlog o izmjenama izbornog zakona, da to bude tačka dnevnog reda. U kontaktu sam s Kemalom Ademovićem, članom kolegija, i ne bismo podržali zakon koji nije dogovoren. Naša praksa je da ne idu na dnevni red zakoni koji nisu politički dogovoreni. Spremni smo razgovarati o izbornom zakonodavstvu, uvažavamo zahtjeve HDZ-a i očekujemo da oni uvaže naše zahtjeve. Osim pitanja člana Predsjedništva BiH, pitanje regularnosti izbora je za nas veoma važno i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je Konaković.

Na kraju je istakao i važnost imenovanja novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.

“Mi vidimo kao najefikasniji model deblokiranja funkcionalnosti Vijeća ministara, koje je zaista ugroženo zbog zadnje dvije sjednice gdje su ministri iz SNSD-a skidali sve važne tačke, imenovanje ministra sigurnosti. Relaksirali bismo tu tenziju, imali bismo prohodnost svih dokumenata i implementaciju političkih dogovora ove grupe ljudi, koja je danas brojala 23 ruke u Predstavničkom domu PS BiH”, rekao je Konaković.

Komentarisao je i činjenicu da su delegati iz SNSD-a ponovo blokirali rad Doma naroda na današnjoj sjednici ovog zakonodavnog tijela.

Advertisement

“Neću se nikada pomiriti da je to normalno i legalno. To je nezakonit proces i tražit ćemo, i već imamo, neka rješenja koja govore o kažnjavanju onih koji neustavno, nelegalno i nezakonito blokiraju Dom naroda. To je suprotno poslovniku, koji je ustavna kategorija, i sigurno uzrokuje posljedice koji planiraju to strateški dugo raditi. Siguran sam da će domaće zakonodavstvo, pravosudni sistem i visoki predstavnik imati efikasan model sankcionisanja i deblokiranja ukoliko do takvih blokada dođe”, rekao je.

Na kraju je ponovio važnost imenovanja novog ministra sigurnosti, za kojeg je predložen Nebojša Vukanović, ispred opozicije u RS-u.

“Onog treba kada budemo imali konstruktivnog zamjenika predsjedavajuće Borjane Krišto, koji je spreman da radi na ovim važnim procesima u Vijeću ministara, tada puca lanac kontrole Dodika i SNSD-a, direktora važnih institucija koji mu daju izvršnu moć. Brzo možemo imati novog direktora SIPA-e i zamijeniti kadrove lojalne SNSD-u koji ruše ustavni poredak i time se ispuhuje važnost činjenice da su Košarac i Amidžić u Vijeću ministara. Tada će biti puno lakše riješiti pitanje na Domu naroda. Oko toga smo danas bili vrlo jasni i očekujemo da to bude prvi korak relaksiranju ovih tenzija i da to bukvalno ispuhuje balon interesa da SNSD grčevito bude u vlasti”, rekao je Konaković.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona

Published

on

By

Delegatkinja HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš poslala je u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona naše zemlje.

Ovaj prijedlog će se, zajedno sa spornim prijedlogom kojim bi se osobama sa američke liste sankcionisanih osoba omogućile isplate plata u gotovini, naći na hitnoj sjednici Doma naroda PS BiH u petak.

Ključna tačka koju bi HDZ izmijenio kroz ovaj prijedlog jeste izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u izmjenama koje je predložila Pendeš ispred HDZ-a.

Dalje se navodi da bi, u slučaju da niti jedan kandidat ne ispunjava ove uslove, član Predsjedništva postao onaj koji ima većinu glasova u dva od pet kantona, te ako se i to ne ispunjava, da bi bila dovoljna većina u jednom od pet navedenih kantona.

Advertisement

Pored toga, previđa se i izmjena biranja članova Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, prema ovom prijedlogu, članove CIK-a bi predlagali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH, a o njima bi glasao Predstavnički dom PS BiH.

Podsjetimo, sličan prijedlog je već dobio većinu u Domu naroda PS BiH 2022. godine, ali nikada nije prošao kroz Predstavnički dom.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?

Published

on

By

Uoči sastanka stranaka Trojke, HDZ i stranaka opozicije iz RS, trenutno je u toku sastanak Trojke i NES-a te stranke NAPRIJED.

Naime, Trojka, NES i NAPRIJED danas bi trebali potpisati koalicioni sporazum koji bi trebao djelovati na državnom, ali i na federalnom nivou gdje NES ima svoje zastupnike u Predstavničkom domu FBiH, piše Raport.

Time Trojka jača svoj koalicioni kapacitet ali i snagu u parlamentima, posebno u Federalnom gdje je većina nije komotna.

Advertisement

Zanimljivo je da NES ima od ranije neki sporazum sa SBiH-om, no sad je pitanje da li ovo znači raskid te koalicije s obzirom na to da niko iz Trojke ne želi bilo kakvu saradnju sa Semirom Efendićem.

Nastavi čitati

BiH

Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu

Published

on

By

U Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije gostovao je Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH.

Kakav će biti odgovor Interpola? Očekujete li da raspišu međunarodnu potjernicu?

“Pa ja očekujem jer ispunjeni su svi potrebni uslovi. Uglavnom kada su iz govorimo iz prakse kada su ovakve stvari u pitanju uvijek se raspiše. Znači nikada nije bilo problema. Institucije su državne dostavile sve što treba tako da ne bi trebalo biti problema da se to desi.”

Šta to onda znači? Hoće li on ostati u Moskvi u tom slučaju, gospodin Dodik?

Advertisement

Vidite to bi morali pitati gospodina Dodika. On može da ostane u Moskvi, to znači on može da ostane u Moskvi tada neće biti normalno isporučen to dobro znate da Rusija nikada nije nikoga isporučila, ali evo čekamo da vidimo“, kazao je Isak, prenosi federalna.ba.

On može biti uhapšen ukoliko bude preletio preko zemalja članica NATO-a?

Tako je. To znači bilo koja država članica NATO-a može taj da, civilni avion nebitno, vladin avion, bilo čiji avion država može da prisili avion da sleti i da liši slobode osobe za koje je raspisana potjernica. To znači to se može desiti. To se može desiti i unutar Bosne i Hercegovine. Ovo što koristi ovaj helikopter, mogli su određene snage na bilo kojem području jer nebo Bosne i Hercegovine ne pripada ni RS-u ni Federaciji ni Brčko distriktu, ono pripada Bosni i Hercegovini. Moglo je to i do sada da se desi, zašto se nije desilo ja ne znam. To znači naše vlasti su mogle to da urade. Ako nisu imali kapacitete, a ja znam da su imali kapacitete mogli su da traže pomoć od međunarodnih partnera.

Zašto nisu? Kažete ne znate. Je li imate neke pretpostavke, je li neka politička pozadina u pitanju?

Advertisement

Pa vidite, ja mislim da se išlo na to da gospodin uradi što više djela za koja je predviđena maksimalna kazna, tako da su jednostavno pustili. Kako ono kažu “Pustite čovjeka da pravi što više greški, kada napravi dovoljno greški onda uradite to”. Da je bio odmah lišen slobode raspravljalo bi se samo o kazni koja je tada bila izrečena prvostepena. Sada već ima tu veći broj krivičnih djela. Za sve ovo što mu se stavlja na teret predviđena je kazna od 5 godina do dugotrajne kazne zatvora tako da je možda neko i htjeo baš da se desi. Evo vidite problem je što mi, teško je sada ulaziti jer imaju ljudi koji su radili vjerovatno određene procjene koji su radili ovaj pretpostavke šta kako i na koji način i sada kada mi iz ovog ugla bilo šta komentarišemo, to je neozbiljno. Ipak ljudi iz struke su radili određene procjene, pa evo da pustimo taj dio da se dovede do kraja na način kako su planirali ti ljudi iz struke.”

Da, ali evo kako je uopće i on i gospodin Stevandić prelazio međunarodnu granicu Bosne i Hercegovine. Priča je neka da su rampe bile podignute. Ukoliko je bjegunac pred zakonom kako je prešao granicu?

Idemo redom. Gospodin Stevandić kada je prešao granicu tada nije raspisana bila ni naša unutrašnja potjernica, ali kada je ušao u državu je već bila raspisana. Po informacijama koje smo mi dobili, sada da li su tačne ili nisu, a ja mislim da jesu da je helikopter vlade Srbije sletio negdje na livadu i da je gospodin Stevandić ušao na teritoriju Republike Srpske. Pošto ja Stevandića onako likom i djelom doživljavam kao nekog seoskog lolu onaj otprilike jeste sletio na livadu.

Da na teritoriju Republike Srpske koja je u Bosni i Hercegovini. Opet je morao granicu preći? Morao je imati saučesnika?

Advertisement

Pa naravno, naravno. Dodik, prvo su rekli da je snimak koji je objavljen da je to snimak autentičan, na kraju smo utvrdili da je to snimak star godinu i nešto dana, tako da onaj snimak koji se pojavljivao nije tačan. Jer smo mi posumnjali da je to moguće da se desi u ovo vrijeme jer policija na granici je bila dužna, obavezna da lice zaustavi, da ga liši slobode i da ga preda u nadležnost policijskim agencijama i tužilaštvu. Tako da nije moguće da se to desilo. Ako se utvrdi da je negdje stvarno prešao granicu na način taj koji pojedinci pretpostavljaju, pošto ja poznajem direktora granične policije, on je već pokrenuo istragu vezano za taj prelazak. Ako se bude desio sva ta lica će odgovarati kao saučesnici za krivično djelo jer faktički oni nisu postupili po zakonu. Potjernica koja se nalazi unutar države Bosne i Hercegovine je vidljiva svim policijskim agencijama, a posebno SIPI i graničnoj policiji. Što znači da je granična policija bila dužna da reaguje, da lice odstrani i normalno preda ga u nadležnosti ovaj tužilaštvu i policijskim agencijama dalje da rade taj dio. Tako da sve su to pretpostavke. Jedna je pretpostavka da je preletio helikopterom i tako dalje, ali evo da ne bi mi o pretpostavkama jer bi to bilo malo i neozbiljno. Istrage se vode, istrage će pokazati ko je odgovoran i svi oni koji budu odgovorni protiv njih će biti pokrenuti postupci. Pripadnici policije Republike Srpske i pripadnici granične policije i bilo koje druge policijske agencije moraju shvatiti ako ne urade svoj posao u skladu sa zakonom oni čine krivično djelo i za to krivično djelo će odgovarati. A kada ostanu bez službe neće Milorad Dodik njima ništa obezbijediti, a budu li slučajno osuđeni otići će u zatvor i neće Milorad Dodik ništa uraditi. Ne Milorad Dodik, da sam ja u pitanju ili bilo ko drugi. Institucije države Bosne i Hercegovine moraju svoj posao raditi.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”

Published

on

By

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić još jednom je pokazao da nema granica kada je u pitanju očajničko traženje pažnje – ovog puta, ni manje ni više nego od američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na X-u je objavio podsjetnik da je “neko od nas”, misleći na sebe, podržao Trumpa još 1. novembra 2024. godine, neposredno prije američkih izbora, te se pritom požalio kako su ga mediji odmah “na nišan” stavili.

Stevandić je objavio fotografiju na kojoj pozira s tri prsta u majici s likom Trumpa i s natpisom “fight (borba op. a.)”. U njegovoj pozadini nalazi se grb Srbije.

Uz standardne narative o borbi i historijskim izborima srpskog naroda, pokušao je još jednom da se prikaže kao “veliki strateg i vizionar” – sada na međunarodnoj sceni.

Advertisement

Ipak, čini se da Stevandićevo prozivanje Trumpa nije izazvalo nikakav odgovor s druge strane Atlantika. Američki predsjednik, poznat po tome što ne propušta priliku da odgovori kada ga nešto zaista zanima, nije našao za shodno da uopće primijeti ovaj pokušaj pridobijanja pažnje.Dok se Stevandić nada da će mu Trump možda nekad uzvratiti retvitom ili bar lajkom, ostaje nejasno da li je ovo Stevandićev očajnički pokušaj da bude primijećen ili samo još jedan pokušaj da domaćoj publici dokaže koliko je važan na svjetskoj sceni – bar u svom “X balonu”.

Klix

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije