STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

Od 1. januara 2025. u Hrvatskoj će se naplaćivati lagane plastične vrećice koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama ili na štandovima na tržnicama.

Potvrdila je to jutros u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u Sanja Radović, načelnica Sektora za upravljanje otpadom u Ministarstvu za zaštitu okoliša.

“Ove lagane sada moraju biti označene porukom ‘Koristite vrećice štedljivo’ kako bi se potaknula svijest o odgovornom korištenju. A od 1. siječnja uvodi se obavezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica, ovih koje su često dostupne u rolicama u trgovinama. Trgovci će morati osigurati da su vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, te će na tim mjestima morati biti jasno istaknuta cijena vrećica. Vrećice neće biti dopušteno prodavati na blagajnama”, rekla je Radović.

Koliko će vrećice koštati, nije poznato, cijena po kojoj će ih trgovci naplaćivati nije propisana, te će oni sami odlučivati o cijeni.

Podsjetimo, još od 1. januara 2022. u Hrvatskoj je zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, prenosi Index.

Zbog preopterećenosti sistema za prihvat azilanata, ministrica unutrašnjih poslova od ponedjeljka naređuje kontrole na svim njemačkim granicama. Iako bi to trebalo biti izuzetak u EU, ta pravila više ne važe.

Od danas (16.9.2024), njemačka Savezna policija neće kontrolisati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama, već i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze iz Danske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga i Francuske.

S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu “Šengenske zone”, dodatne kontrole bi mogle dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je da će Njemačka sa svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli Šengenski sistem. Naime, u Šengen-zoni su putovanja moguća bez kontrola i čekanja, a pasoš se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.

Šengen: Kontrole samo kao posljednja opcija

Kontrole na unutrašnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Evropsku komisiju u Briselu o uvođenju graničnih kontrola.

Iako Evropska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Evropske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.

Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sistema za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova, Nensi Fezer (SPD).

Stotine izuzetaka u Šengen zoni

Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica Šengen zone trenutno ima postavljene kontrole na unutrašnjim granicama. Od 2006. godine, ukupno je bilo 441 prijavljena kontrolna mjera u zemljama Šengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine, Pariz zadržava pravo da konstantno kontroliše sve kopnene granice. Kontrole se produžavaju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskim pritiskom, ruskom špijunažom ili sportskim događajima.

Njemačka od 2015. godine sprovodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontroliše svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.

Vrhunac graničnih kontrola desio se tokom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoevropske države uvele pasoške kontrole i djelimično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve i nezadovoljstvo među putnicima i prevoznicima.

Nasumične provjere na autoputevima

Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutrašnjih poslova Joahima Hermana, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autoputevima. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente; samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim putevima, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.

Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim putevima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage su već preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavali zadaci kontrola. S druge strane, rukovodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.

Luksemburški ministar unutrašnjih poslova, Leon Gloden, izjavio je za Deutsche Welle da mu je njemačka ministrica Nensi Fezer osigurala da kontrole neće značajno ometati saobraćaj i svakodnevni život, te da neće biti sprovođene na mostovima prema Luksemburgu.

Fezer želi spriječiti nelegalne ulaske

Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nensi Fezer želi da novim kontrolama otkrije osobe koje pokušavaju „nezakonito“ ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, već bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutrašnjih poslova Joahim Herman.

Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti da li su nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili prva zemlja ulaska u Šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dablinskim pravilima može trajati mjesecima.

Ministrica Fezer sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora sa odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražioci azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.

50 posto nije moglo ući u Njemačku

Savezna policija Njemačke saopštila je da je od januara do jula ove godine 34.000 osoba pokušalo nelegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dablinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliko je stvarni broj pokušaja nelegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.

Mađarska izražava zadovoljstvo

Mađarska, trenutna predsjedavajuća EU, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritikovana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Sada izgleda da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je kako nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u saopštenju desničarske vlade u Budimpešti.