Connect with us

BiH

VIDEO Naredili im da izađu iz autobusa i kleknu na ivicu provalije: Zločinci su tog dana ubili 224 Bošnjaka i Hrvata

Published

on

Na današnji dan, 21. augusta, 1992. godine, pripadnici MUP-a RS-a ubili su 224 Bošnjaka i Hrvata izvedenih iz prijedorskih logora, na lokalitetu Korićanske stijene. Masakr je izvršen po nalogu Kriznog štaba općine Prijedor, a izveli su ga pripadnici Interventnog voda prijedorske policije.

Presudama Haškog tribunala je utvrđeno da su srpske snage, odnosno policajci iz Prijedora, 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama na planini Vlašić ubili oko 200 muškaraca, kojima je bilo naređeno da izađu iz autobusa i kleknu na ivicu provalije.

Autobusi su prethodno, 21. augusta 1992., preuzeli zatočenike iz logora “Trnoplje”, a pridružila su im se i vozila u koja su se ukrcali ljudi u Tukovima.

Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, priznao je u Haškom tribunalu da je lično učestvovao u izvođenju, čuvanju, sprovođenju, strijeljanju i ubistvima više od 200 nenaoružanih muškaraca na Korićanskim stijenama. Samo 12 muškaraca je preživjelo.

Oni su se ranije bacili u provaliju, a kasnije su svjedočili u Haškom tribunalu.

Značajan broj tijela je ubrzo nakon organizovane likvidacije prebačen i zakopan na drugim mjestima, o čemu svjedoči i snimak Službe javne bezbjednosti Prijedor nastao 4. septembra 1992. godine.

Iako su neke posmrtne ostatke locirali stručnjaci 2003. godine zahvaljujući svjedočenjima preživjelih i priznanju Damira Ivankovića, sve do 2009. godine nije bilo poznato gdje se nalazi većina žrtava.

 

Nakon što vlasti nisu poduzele nikakvu ozbiljnu istragu u cilju lociranja nestalih osoba ili tijela, u septembru 2008. godine Advocacy Center – TRIAL (ACT) Project podnio je šest pojedinačnih tužbi Evropskom sudu za ljudska prava u vezi s nestankom osam muškaraca Bošnjaka tokom masakr na planini Vlašić, u ime njihove rodbine.

U augustu 2009. godine Institut za nestale osobe BiH (IMP) istražio je masovnu grobnicu na Korićanskim stijenama. Do kraja augusta 2009. iz duboke provalije ekshumirani su ostaci najmanje 60 osoba. Kako se pokazalo, neka su tijela spaljena, a neka su premještena kako bi se prikrili tragovi zločina. Amor Mašović je tada ustvrdio da je riječ o poginulima iz jednog autobusa.

U decembru 2010. godine Institut za nestale osobe BiH priopćio je da će se provesti dodatna potraga jer se vjeruje da bi na Korićanskim liticama mogla postojati još jedna masovna grobnica.

U 2017. krenula je nova runda potraga na Korićanskim stijenama. Do oktobra iste godine, Institut za nestale osobe BiH potvrdio je ekshumaciju posmrtnih ostataka 137 osoba. Do 2019. identificirana je 181 žrtva. U blizini Prijedora 21. jula 2019. godine klanjana je dženaza i ukopani posmrtni ostaci 86 žrtava.

Porodice žrtava i dalje tragaju za kostima. S obzirom na to da su tijela prebačena i zakopana na drugim lokacijama, još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka.

Vođu grupe koja je izvršila ubistva, Darka Mrđu, uhapsio je SFOR 2002. i sudio mu je sud u Hagu. Godine 2004. osuđen je po dvije tačke optužnice za zločine protiv čovječnosti (istrebljenje i nehumana djela) i po jednoj točki za kršenje zakona i običaja ratovanja (ubistvo) i osuđen na 17 godina zatvora.

Vjeruje se da je Mrđi zločin naredio Simo Drljača, načelnik prijedorske policije , kojeg su vojnici SFOR-a ubili iz vatrenog oružja dok se opirao pokušaju hapšenja 1997.

U Sudu BiH je za ovaj zločin pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine dobili su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja. Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora.

Kazna od 15 godina zatvora izrečena je Željku Stojniću. Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje koje su potpisali s Tužilaštvom BiH.

Klix

BiH

SNSD-ova Hrvatica objavila sliku ‘pasoša RS’: Krenula u Sarajevo

Published

on

By

Potpredsjednica NSRS i SNSD-ovka Anja Ljubojević objavila je na društvenoj mreži X fotografiju na kojoj se vidi navodni pasoš entiteta RS uz poruku ‘Krenula u Sarajevo’.

 

Na fotografiji se dakle vidi komad kartona koji na sebi ima grb entiteta RS i na kojem piše pasoš.

Radi se o očitoj provokaciji koja otkriva da SNSD ne odustaje od secesionističke politike.

Ljubojević se inače izjašnjava kao Hrvatica.

“Da, jesam Hrvatica iz RS, volim svoju RS, moj predsjednik nije Zoran Milanović, niti me zanima. Moj predsjednik je Milorad Dodik i moja država je RS i tako se ponašam”, govorila je Ljubojević na jednoj od sjednica NSRS.

Nastavi čitati

BiH

Dodik vrijeđao tužioce, sudije, kolege: Krišto se ponaša kao nenavođena raketa, to bi bilo najviše na štetu hrvatskog naroda

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se medijima nakon što je okončano ročište u Sudu Bosne i Hercevoine. Ponovio je da je ovo “montirani politički proces” koji se davno “trebao zaustaviti”. Ponižavao je pravosuđe i radnike u Tužilaštvu i Sudu BiH, a optužio “centre moći” i Ambasadu SAD da stoje iza ovog procesa. Ponovo je iznosio svoje tumačenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, te proces protiv njega predstavio kao proces od “državnog značaja”.

“Vioki predstavnik, čak ako je legalan ni po Ustavu BiH, RS ni po zakonima, ni bonskim ovlaštenjima nema pravo da se miješa u zakonodavni postupak i to je jasno rečeno. On ne može da nemetne zakon i zaustavi zakon”, rekao je Dodik, iznoseći svoje tumačenje.

Kritikovao je i Tužilaštvo kazavši da “izmišlja” proces, da bi kasnije rekao i da pravosudne institucije BiH “ne postoje” po Ustavu BiH.

“Veoma je jasno da ovo hrani neku zlu aždaju u FBiH kojoj je važno da Milorad Dodik samo ovdje dolazi i hrane se s tim dolaskom, a mi dolazimp da pokažemo koliko je to besmisleno u svakom pogledu”, rekao je Dodik.

Ponovo je optužio “centre moći” da stoje iza ovog procesa, prevashodno Ambasadu SAD. Vrijeđao je sudije i tužioce kazavši da su podanici, a za one iz reda srpskog naroda nazvao je “poltronima”.

“Kada odmakne vrijeme i kada ne budemo bili ovako intenzivno uključeni u proces i kada nekog tužioca sretnete, mislim da će ga biti sram i objašnjavaće da su morali. Ova je montaža na štetu prije svega Bosne i Hercegovine, uništit će povjerenje”, rekao je Dodik.

Iskoristio je Dodik i ovaj trenutak za izbornu promociju poručivši da će SNSD pobijediti u “70 posto opština, a sa koalicionim partnerima i više”.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi Plana rasta koji je dostavila predsjedavajuća vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kazao je kako se “ponaša kao nenavođena raketa”.

“Ona pokušava da sruši mehanizam koordinacije. Moramo s dokumentima koji su usaglašeni u skladu s mehanizmom koordinacije istrajavati, ako nije usaglašeno onda ne dostavljamo. I Borjana Krišto nije niko ko to može da uradi bez obzira što se umislila da to može da uradi. Ne znam ni šta je dostavila, ali očigledno da je ona sebi misionarsku ulogu postavila da može nešto da istumači ili ne. Ako je to usgalašeno u skladu s procedurom vezano za mehanizam koordinacije, ako nije ona ruši mehanizam koordinacije i samim time dogovor u BiH i to je na najveću štetu hrvatskog naroda jer hrvatski narod bi trebao da bude zainteresovan za mehanizam koordinacije više nego bošnjački. Ako je hrvatski neki kadar ruši, onda ruši taj mehanizam koji će doći glave hrvatskom narodu u BiH”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na komentare Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH rekao je da je “on pokazao nesposobnost i da je on podvala bošnjačkom narodu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Fotografija umjesto pečata: Kako sa bh. pasošima u Schengen od novembra

Published

on

By

Od 10. novembra stupa na snagu novi sistem ulaska u EU i Schengen za građane država koje nisu dio evropske/šengenske porodice, pa tako i za nosioce bh. pasoša. Osim već ustaljene pasoške kontrole, uzimat će se otisci najmanje četiri prsta, te fotografisati svaki putnik.

Otisci

Radi se o stupanju na snagu EES sistema, ustanovljenog u novembru 2017. godine. Uvođenjem EES-a nastavlja se skeniranje putnih dokumenata, ali prestaje unošenje pečata u pasoše, te se očekuje da će uzimanje otisaka i fotografisanje produžiti čekanje u kolonama. Na aerodromima će provjere biti vršene po slijetanju, a države članice su omogućile uzimanje biometrijskih podataka i provjere i prije graničnih kućica, dok putnici čekaju u redu, kako bi se omogućila bolja protočnost. EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU bile povezanije, kako bi se spriječio boravak duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i otežao kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima.

ETIAS neće dozvoljavati grupno apliciranje, a od putnika se mogu tražiti i detalji kao što su potvrda o rezervaciji hotela i o zaposlenju

No, ni ovo nije sve. Za iduće ljeto je najavljena provedba i Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). On će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom. ETIAS će zahtijevati i da, prije putovanja, državljani oko 60 zemalja popune formular, u koji će, pri prvom ispunjavanju, unijeti lične podatke (e-mail, broj telefona, te detalje o putnoj ispravi, obrazovanju, zaposlenju, kao i pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU). Bit će, također, tražene i pojedinosti o krivičnim osudama, ranijim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, te informacije o eventualnom protjerivanju iz neke države. Takse od sedam eura bit će oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, te supružnici/registrirani partneri i djeca državljana EU i zemalja šengenskog sistema, kao i djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU, ali i oni koji su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.

Izuzeci

ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave kojom je aplicirano za ulazak. ETIAS formular neće morati popunjavati osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji Unije, kao ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice. Izuzetak će biti i odlazak na liječenje u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, te odlazak na sahranu člana porodice ili obaveze pojavljivanja pred sudom, piše Oslobodjenje.

Nastavi čitati

Najčitanije