Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Apokalipsa u Evropi: Veliki broj mrtvih i nestalih, najavljene su nove kiše i poplave

Published

on

Više rijeka u centralnoj Evropi se u ponedjeljak izlilo iz korita izazivajući poplave u kojima je živote izgubilo najmanje deset osoba od Poljske do Rumunije, mnogi gradovi su ili prekriveni ili pogođeni poplavnim vodama nakon više dana obilnih kiša.

Pogranična područja između Češke i Poljske teško su pogođena tokom vikenda. Neki su se mostovi srušili i kuće su uništene, dok su sela i gradovi u istočnoj Rumunjskoj potopljeni.

Poginuo vatrogsac

Austrijska vlada je cijelu poplavom pogođenom pokrajinu Donju Austriju, oko glavnog grada Beča i na granici s Češkom, proglasila područjem katastrofe.

Glasnogovornik vatrogasne postaje je u ponedjeljak ujutro rekao da je preko noći situacija bila mirna.

No, do utorka se u zemlji očekuje i do dodatnih 60 litara kiše po kvadratnom metru, rekao je državni zvaničnik.

Meteorolozi javne televizije ORF su predvidjeli još više oborina u određenim dijelovima Austrije poput Tirola i istočnog dijela zemlje.

Nekoliko stotina ljudi je spašeno od poplava u Donjoj Austriji, prema vatrogasnim službama. Vatrogasac je poginuo u nedjelju dok je ispumpavao vodu iz podruma.

Iako se razina vode smanjila u Beču, u ponedjeljak je došlo do ogromnih problema u javnom prijevozu te je većina linija podzemne željeznice u gradu s dva miliona stanovnika tek djelimično funkcionirala.

Sedam nestalih u Češkoj

Jedna je osoba poginula, a sedam ih je nestalo u Češkoj nakon poplava izazvanih olujom Boris, prema novom izvješću koje je u ponedjeljak ujutro objavila češka policija.

“Nažalost imamo jednu osobu koja se utopila u rijeci Krasovkiu blizini Bruntala (sjeveroistočno)”, dok je policija ukupno “zabilježila sedam nestalih osoba”, rekao je šef policije Martin Vondrasek.

Više od 12.000 ljudi evakuirano je u Češkoj, rekao je premijer Petr Fiala u nedjelju navečer na X sazivajući izvanrednu sjednicu vlade za ponedjeljak.

U Češkoj, vodeni val na rijeci Moravi je došao do Litovela, gotovo 200 kilometara istočno od Praga, i poplavio cijele ulice, objavila je novinska agencija ČTK.

Gradonačelnik je na društvenim mrežama upozorio: “U narednih nekoliko sati, očekujemo daljnje povećanje vodostaja rijeke”.

Razina vode je nastavila rasti i u mnogim drugim mjestima, a oko sjevernog grada Fridlanta je proglašeno stanje opasnosti.

Najviša razina uzbune zbog vodostaja bila je u Kraljičinom Gradcu na rijeci Labi.

U središtu grada Usti na Labi blizu granice s Njemačkom podignuti su tokom dana dodatni zidovi radi zaštite od poplave.

U ponedjeljak se očekuje dodatna kiša u zemlji, a mogla bi biti osobito intenzivna na jugu.

Poplavljeni gradovi u Poljskoj

Tokom najgore oluje u više godina, ogromne količine vode su tokom vikenda prošle kroz cijele gradove, uključujući Jesenik na planini Pradjed i Krnov blizu granice s Poljskom.

Poljski premijer Tusk je rekao da je pripremio naredbu o proglašenju elementarne nepogodne, koja treba odobriti vlada.

Neprestana kiša je dovela do poplava u područjima blizu granice s Češkom.

U malom gradu Klodzko u Donjoj Šleskoj, cijele ulice su bile pod vodom, a najmanje je jedna osoba poginula.

Grad Nysa u Opolskom vojvodstvu je osobito pogođen u nedjeljnoj noći. Poplavne vode iz Nysa Klodzke, pritoka rijeke Odre, ušle su u odjel za hitni prijem lokalne bolnice, prema novinskoj agenciji PAP.

Ukupno 33 pacijenta, uključujući djecu i trudnicu, evakuirani su gumenim čamcima.

Očekuje se da će poplave doći do Wroclawa u srijedu.

Ranije prognoze, koje su predviđale da Wroclaw neće biti toliko teško pogođen kao i drugi dijelovi zapadne Poljske, ispravljene su, upozorio je gradonačelnik.

Očekuje da poplava neće biti strašna kao i 1997. kada je Odra poplava trećinu grada.

Dunav prijeti Bratislavi i Budimpešti

Glavni grad Slovačke Bratislava i glavni grad Mađarske Budimpešta pripremali su se dok je rijeka Dunav bujala.

Situacija u Rumunjskoj ostala je napeta u ponedjeljak nakon što je najmanje šest ljudi poginulo u obilnoj kiši i teškim poplavama tokom vikenda.

Posebno su teško pogođene regije Galați, Vaslui i Iași na istoku zemlje. Otuda je moralo biti evakuirano oko 300 ljudi, a oko 6000 poljoprivrednih kućanstava bilo je pogođeno poplavom.

Žrtve su uglavnom starije osobe, a među njima i dvije žene u dobi od 96 i 86 godina.

Voda je najviše zahvatila udaljena sela, gdje su se ljudi penjali na krovove kako ih poplava ne bi odnijela. Angažirane su stotine vatrogasaca.

Svijet / Zanimljivosti

Ništa ne bi bilo isto: Ovo je novi plan za penzije u Njemačkoj

Published

on

By

Ministar financija u Njemačkoj Christian Lindner predstavio je svoj plan za ostvarenje privatnih mirovina. Njegov prijedlog predstavljao bi veliku promjenu mirovinske politike.

Vlada u Njemačkoj još uvijek radi na mirovinskom paketu II. Međutim, zbog blokade parlamentarne skupine FDP-a u Bundestagu, zakon još nije mogao biti konačno usvojen. Prema upućenima, blokada je sada gotova i uskoro bi moglo doći do upoznavanja plana vlade s Bundestagom.

Ali Vlada ne želi s tim završiti. Rečeno je da su u izradi još najmanje dva projekta: jedan za jačanje mirovina poduzeća, a drugi se fokusira na privatne mirovine.

Planirana je mirovinska reforma

Već se znalo da vladajući žele još jednom baciti pogled na kompanijsko i privatno mirovinsko osiguranje. U svojoj inicijativi za rast, koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u ljeto je zapisala sljedeće:

Savezna vlada će uvesti privatno mirovinsko osiguranje kao treći mirovinski stup, što će posebno državno financirano privatno mirovinsko osiguranje (prije “Riester”) učiniti privlačnijim.

Provest će prijedlog fokusne skupine o privatnom mirovinskom osiguranju prihvatljivog, certificiranog mirovinskog portfelja koji se može ulagati u fondove ili druge odgovarajuće klase imovine bez jamstva održavanja doprinosa.

Trebalo bi i dalje nuditi proizvode s jamstvom. Međutim, jamstva se mogu smanjiti u budućnosti kako bi se omogućila ulaganja s većim prinosom. Općenito, prihvatljive proizvode trebao bi karakterizirati lako razumljiv dizajn, visoka kvaliteta proizvoda, niski troškovi i visoka transparentnost (platforma za usporedbu, certifikacija).

Kako bi se povećala konkurencija proizvoda, prebacivanje između proizvoda trebalo bi biti moguće u bilo koje vrijeme i uz male ili nikakve troškove, prenosi Fenix.de.

Trebali bi biti otvoreni za sve zaposlene osobe, uključujući i samozaposlene ako je moguće. Osim toga, mirovinski sustav poduzeća (bAV) se revidira tako da će više tvrtki u budućnosti nuditi mirovinski sustav poduzeća, a posebno će se podržati zaposlenici s niskim primanjima.

Fokusna skupina za privatne mirovine preporučila je uvođenje računa mirovinske štednje u svom završnom izvješću u ljeto 2023. To se može zamisliti kao štedni račun ili račun koji se ulaže npr. u ETF ili druge dionice (ali i nekretnine) i tako se štedi novac s višegodišnjim povratom. Savezna vlada bi također zasebno podupirala štednju, na primjer davanjem subvencija, navode njemački mediji.

Država dodaje 20 centi za svaki euro

Prema Die Weltu, Lindner je sada dao konkretne prijedloge. Sukladno tome, mirovinska štednja trebala bi biti pokrenuta od 1. siječnja 2026. godine.

Svaki građanin može birati između Riester mirovine i depoa. Svatko tko bira portfelj trebao bi slobodno odlučiti u koje proizvode želi ulagati: da li u pojedinačne dionice (i s tim povezanim većim rizikom) ili, primjerice, u ETF-ove. Prema tvrdnjama Lindnera, vlada želi “odrediti pozitivnu listu u koje se klase imovine može ulagati”.

Tu su i detalji o financiranju po prvi put. Prema želji Lindnera, država bi na svaki uplaćeni euro dodala 20 centi, do najviše 3.000 eura godišnje.

Svatko tko ima takav depozit trebao bi godišnje položiti najmanje 120 eura. Ministar financija je naglasio da se o tim detaljima još razgovara unutar koalicije.

Za obitelji s djecom subvencija bi trebala biti veća: predlaže 25 centi po euru do osobnog doprinosa od 1.200 eura. Svatko tko zarađuje manje od 26.250 eura godišnje trebao bi dobiti jednokratni bonus od 175 eura, dok će mlađi od 25 godina dobiti 200 eura početnog bonusa za tri godine.

Konkretni primjeri:

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 600 eura, ukupni kapital na godinu 3.600 eura (+ povrat)

Za jednu osobu s djetetom

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 900 eura, ukupni kapital na godinu 3.900 eura (+ povratna)

Za početnike u karijeri

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 800 eura, ukupni kapital na godinu 3.800 eura (+ povrat)

Za osobe s niskim primanjima

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 725 eura, ukupni kapital na godinu 3.725 eura (+ povrat)

Mirovinski polog od 2026.

Prema Die Weltu, novac na mirovinskoj štednji trebao bi biti oporezovan tek kada se isplati. No, novac se iz štednje ne smije uzeti prije 65. godine. Tako Lindner želi ograničiti “lažne poticaje prema prijevremenom umirovljenju”.

Ove bi promjene, ako doista dođu, predstavljale revoluciju u privatnom mirovinskom osiguranju. To bi olakšalo štednju za mirovinu i, pod pravim uvjetima, također može biti bolje nego prije.

Reforma mirovinskog sustava poduzeća

Toliko o privatnim mirovinskim planovima. Ali što je s drugim mirovinskim stupom, mirovinom poduzeća? Također se navodi da je u izradi nacrt zakona.

Konkretno, proširit će se porezna potpora za mirovine poduzeća za osobe s niskim primanjima i povećati doprinos za financiranje te prilagoditi ograničenje dohotka, izvijestio je Handelsblatt nakon uvida u nacrt zakona.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Kako je deportovani Bosanac “dobio” Švicarsku u Strazburu? Moraju mu još isplatiti skoro 20.000 KM

Published

on

By

Naredivši deportaciju državljanina Bosne i Hercegovine, Švicarska je prekršila njegova prava na porodični život, stoji u presudi Evrospkog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR).

Kako dalje stoji u presudi, državljanin BiH je bio u Švicarskoj osuđen na uslovnu kaznu zbog pokušaja prenosa 194 grama kokaina. Švicarski sud je tada donio odluku o petogodišnjoj zabrani ulaska u Švicarsku. Ovaj državljanin BiH, koji danas živi u Bijeljini, tako je morao da ostavi ženu i dvije male kćerke koje su ostale da žive u kantonu Cirih.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu navodi da švicarsko pravosuđe nije korektno “odmjerilo” šta je interes oca porodice od javnog interesa.

Dalje se navodi da je odluka švicarskog suda zasnovana isključivo na prirodi djela, ignorišući činjenicu da ta osoba više ne predstavlja prijetnju po javnu bezbjednost Švicarske.

Također, sama presuda švicarskog suda nije uzela u obzir druge okolnosti, kao što je relativno minorno krivično djelo, kao i to da nikada nije ranije osuđivan.

– Nisu uzeli u obzir ni to da je njegova supruga, iako srbijanskog porijekla, cijeli svoj život provela u Švicarskoj i ona je naturalizovana švicarska državljanka, baš kao i kćerke, navodi se u objašnjenu presude Suda za ljudska prava.

Također, sud u Strazburu je dosudio da Švicarska mora da isplati 10.000 eura (skoro 20.000 KM) odštete ovom čovjeku, kao i 15.000 eura (skoro 30.000 KM) na ime sudskih troškova, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Najčitanije