Srpska demokratska stranka (SDS) je u posjedu audiosnimka koji već danima kruži društvenim mrežama u kojem Milan Ruduljić, zaposlenik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (vojnik), po vlastitom priznanju po nalogu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca kupuje glasove za SNSD-ovog kandidata nudeći radna mjesta, saopćio je SDS.

Posebno je, kako ističu, indikativna činjenica da je Ruduljić, vojnik Oružanih snaga BiH već mjesecima u političkoj kampanji sa Stašom Košarcem što obojica javno pokazuju na društvenim mrežama. Podsjećaju da zaposlenici Oružanih snaga BiH prema zakonu ne smiju biti politički eksponirani ni na koji način.

– Ruduljićeva supruga je aktuelna odbornica u Skupštini općine Istočna Ilidža, gdje je do skoro obavljala funkciju i potpredsjednice Skupštine, a nakon smjene ministar Košarac ju je smjestio u svoj kabinet kao savjetnicu. Također, Ruduljićeva supruga je nosilac liste Srpske radikalne stranke u Istočnoj Ilidži na ovim izborima, ističu iz SDS-a.

Očigledno, dodaju, Ruduljić smatra da se Košarcu i njegovom kandidatu Miroslavu Vujičiću treba odužiti ovakvim nečasnim radnjama.

– Nadležne pravosudne institucije podsjećamo da je kupovina glasova i trgovima utjecajem krivično djelo. Također, Oružane snage BiH podsjećamo da je njihov zaposlenik prekršio odredbe svog ugovora koje se tiču obaveze apolitičnosti vojnika što predstavlja osnov za suspenziju ili čak otkaz pripadnika Oružanih snaga BiH.

Nečasne aktivnosti Milana Ruduljića prijavit ćemo i Centralnoj izbornoj komisiji BiH od koje očekujemo da postupi prema odredbama Izbornog zakona, naveli su iz SDS-a.

Vrijednost potrošačke korpe u četiri je godine porasla za jednu prosječnu platu i radi se o minimalnim troškovima.

Da je iznos potrošačke korpe iz godine u godinu sve veći, pokazuje podatak da jedna prosječna porodica danas izdvaja čak 1.123 KM više u odnosu na njenu vrijednost 2020. godine. Tada je vrijednost potrošačke korpe iznosila 1.840 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM. Razlika između iznosa za hranu u junu 2020. godine i proteklog mjeseca je 475,75 KM.

Praktično, vrijednost potrošačke korpe u četiri je godine porasla za jednu prosječnu platu i radi se o minimalnim troškovima. Međutim, često se pozivamo na podatke portala specijaliziranog za analizu troškova širom svijeta, a koji su pouzdani i prema kojima je iznos potrošačke korpe u BiH 3700 KM, i to bez troškova stanarine i kredita. Dakle, prema međunarodnim standardima, toliko jednoj porodici treba za život, a kada se tome dodaju rate kredita za stan ili kuću, to je onda više od 4000 KM.

Poređenje cijena

Da cijene hrane rastu, pokazuju i posljednji podaci Državne agencije za statistiku. Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga kućanstva mogla ispratiti samo tako što su počela štedjeti, čak i na nekim najosnovnijim prehrambenim proizvodima. U martu 2024. u odnosu na 2020. brašno je poskupjelo za 48 posto, kruh 63, junetina 61, svinjetina za 50 posto.

Prosječne cijene hrane u Federaciji BiH u lipnju 2020. bile su:

riža glazirana – kilogram 3,56 maraka, hljeb polubijeli ili crni 2,52 KM/kg, pšenično brašno – sve vrste 0,92 KM/kg, juneće meso od buta bez kosti 13,39 KM/kg, svježa pastrmka 9,95 KM/kg, cijelo pile 4,64 KM/kg, mlijeko u tetrapaku 1,38 KM/litra, tvrdi sir 11,72 KM/kg, jaja 0,25 KM komad, maslac 22 KM/kg, margarin 4,51 KM/kg, jestivo ulje 2,28 KM/litra, banane 2,23 KM/kg, jabuke 2,16 KM/kg, crni luk 1,47 KM/kg, krompir 1,22 KM/kg, sitni šećer 1,22 KM/kg, mljevena kafa 13,38 KM/kg…

A koje su prosječne cijene hrane u Federaciji BiH bile u junu 2021. godine?

Riža glazirana – kilogram 3,38 maraka, hljeb polubijeli ili crni 2,50 KM/kg, pšenično brašno – sve vrste 0,94 KM/kg, juneće meso od buta bez kosti 13,55 KM/kg, svježa pastrmka 9,86 KM/kg, cijelo pile 5,02 KM/kg, mlijeko u tetrapaku 1,38 KM/litra, tvrdi sir 11,73 KM/kg, jaja 0,26 KM – komad, maslac 21,56 KM/kg, margarin 4,60 KM/kg, jestivo ulje 3,01 KM/litra, banane 2,26 KM/kg, jabuke 1,90 KM/kg, crni luk 1,48 KM/kg, krompir 1,18 KM/kg, sitni šećer 1,25 KM/kg, mljevena kafa 13,17 KM/kg….

Cijena jaja za četiri godine veća je za 64 posto, mlijeka 65, krompira za 47 posto. Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica iako smo u proteklom periodu imali rast zarada, kao i najniže plate, prenosi Večernji.

Dvostruko skuplje

Cijene hrane od 2021. pa do danas okvirno otišle za najmanje 45 posto.

Primjera radi, prije tačno tri godine za 100 KM mogli smo kupiti kilogram riže, 10 hljebova, kilogram makarona, 5 litara mlijeka, 2 kg šećera, po kilogram pilećeg filea i junetine s kostima, po pola kg suhog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza te pola kg kafe.

Prema službenoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u avgustu 2024. košta oko 150 KM. Za ovu razliku prije tri godine mogli smo kupiti po kilogram junetine s kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju te svježe pile od barem dva kilograma. Jasno je da nije riječ o beznačajnom iznosu, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti.

U spomenutom periodu cijena kilograma pilećeg filea, tvrdog sira i mortadele veća je za gotovo 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za gotovo 7, a suhi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je u prosjeku skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u poređenju sa periodom prije tri godine, trenutno skuplji za nevjerovatnih 11 KM. Trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1182 KM ili za 58 posto više.

Kupovna moć građana konstantno pada. Rast plata i penzija ne prati rast cijena. Cijene se približavaju onima u EU, dok su primanja nekoliko puta manja. Ovo potvrđuju i službene statistike.

Naime, cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile su 85 posto od prosjeka EU-a, pokazuju podaci Eurostata. Što se tiče visine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najviši nivo cijena, koji iznosi 76 posto prosjeka EU-a, dok Srbija i Albanija bilježe nivo cijena od 68 i 66 posto. U BiH je nivo cijena 58 posto evropskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto. – Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se doista čovjek pita kako ljudi uspijevaju preživjeti – kažu iz udruženja potrošača prenosi BUKA.

Cijene čokolada u BiH izuzetno su skočile. Razlog bi trebao biti poskupljenje cijene kakaoa na svjetskom tržištu ali izgleda gotovo nevjerovatno da se za čokoladu sa rižom od 220 grama treba izdvojiti 9,10 KM, piše N1.

Čitatelji našeg portala poslali su nam fotografije cijena čokolada iz Konzuma. I obična mliječna čokolada iste gramaže košta 9,10 KM.

Cijena kakaa dosegnula 50-godišnji maksimum

Cijena kakaa, osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, dosegnula je svoj 50-godišnji maksimum. Na globalnom tržištu, ovi rastući troškovi direktno su se prelili na potrošače. Kakao, čiji najveći proizvođači dolaze iz zapadne Afrike – Gane i Obale Slonovače – postao je skuplji nego ikad. Uzrok tome su prvenstveno nepovoljni klimatski uslovi, a utjecaj su imali još i ekonomski ciklus i sam čovjek piše Forbes BiH.

Cijena kakaa, koja se godinama stabilno kretala oko 2.500 dolara po toni, doživjela je drastičan skok početkom ove godine, oborivši sve dosadašnje rekorde na globalnim tržištima. Sredinom januara, cijena jedne tone dostigla je 5.000 dolara, da bi već krajem marta probila psihološku granicu od 10.000 dolara.

U periodu od samo šest mjeseci njegova cijena je porasla za nevjerovatnih 225 posto.