Piletina je omiljeno meso zbog svog bogatog okusa i jednostavne pripreme. Međutim, nije svaki dio ovog mesa jednako zdrav.

Iako mnogi misle da su određeni dijelovi piletine bogati hranjivim tvarima, istina je daleko od toga. Piletina je dobar izvor vitamina D, kalcija i proteina, a sadrži i kolin, važan za funkcije mozga i memoriju, prenosi net.hr.

Dok rijetko ko može odoljeti ovom mesu, stručnjaci upozoravaju da nisu svi njeni dijelovi zdravi i da se ne preporučuje učestalo konzumiranje.

Pileća kožica

Istraživanje provedeno u Kini otkrilo je da je pileća kožica vrlo štetna po zdravlje. Ovaj dio se sastoji gotovo isključivo od masti i može sadržavati brojne bakterije.

Mnogi misle da koža s nogu, batkova i pilećih prsa nudi vlakna kolagena, ali to nije istina. U stvarnosti, ona ne doprinosi unosu kolagena i može naškoditi vašoj figuri.

Dobro razmislite prije sljedeće konzumacije. Jetrica je još jedan dio koji bi trebalo izbjegavati. Iako je bogata vitaminom B12, sadrži i visoke količine masti koje mogu povisiti holesterol. Bijelo meso se preporučuje jer sadrži visoke proteine, malo masnoća i kalorija, što ga čini odličnim izborom za one koji žele smršati ili održati težinu, piše Health Digest.

Pandemija koronavirusa nije popustila – tokom cijelog ljeta bilježen je stalan broj novozaraženih, a sada se njihov broj ponovno povećava.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u proteklom tjednu zabilježeno je više od 2000 novih slučajeva. Što nas očekuje ove jeseni, komentirao je imunolog prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.

Prošlogodišnja sezona gripe nije bila izrazito jaka, što otvara mogućnost da bi ovogodišnja mogla biti intenzivnija. Ipak, prema riječima stručnjaka, teško je unaprijed procijeniti kakvog će intenziteta biti nadolazeća epidemija gripe.

Što se tiče covida-19, prof. Trobonjača ističe da će se ove jeseni širiti nova varijanta virusa XEC, rekombinantna verzija koja je već zabilježena u zemljama poput Njemačke, Nizozemske, SAD-a i Kine.

Rekombinantna varijanta virusa SARS-CoV-2

Prisustvo virusa na ovako udaljenim lokacijama znači da se već raširio diljem svijeta.

“XEC je rekombinantna varijanta virusa SARS-CoV-2, što znači da je nastala kombinacijom dva prethodna oblika virusa, oba su podvarijante varijante omikron. Njihovi su se genomi spojili i međusobno iskombinirali i tako stvorili ovu mutantu koja ima golemu prednost nad ranijim oblicima. Sposobnija je u zaobilaženju imunosti i sigurno će zavladati svijetom i proizvesti novi val covida“, rekao je Trobonjača za Jutarnji list.

Za sada, HZJZ ne planira pooštravati preporuke, ali apelira na građane da se cijepe. Trenutno se koristi cjepivo bazirano na podvarijanti JN.1, a uskoro će biti dostupno i cjepivo koje cilja na podvarijantu KP.2, obje iz obitelji omikrona.

U HZJZ-u napominju kako se posljednjih tjedana bilježi povećani interes za cijepljenje protiv covida-19. Preporuke za cijepljenje slične su onima za gripu – prioritet su starije osobe (65+), osobe s kroničnim bolestima (plućnim, srčanim, bubrežnim, jetrenim, hematološkim te dijabetesom i drugim metaboličkim bolestima), kao i imunosuprimirane osobe.

N1

Gljiva pod nazivom lavlja griva (Hericium erinaceus) postaje sve popularnija u svijetu zdravlja i ishrane. Ova neobična gljiva, koja svojim izgledom podsjeća na lavlju grivu, nije samo vizuelno privlačna, već donosi i brojne zdravstvene benefite.

Lavlja griva raste na drveću, posebno na listopadnom kao što su hrast, bukva i jasen. Može se naći u šumama umjerenog klimatskog pojasa u Severnoj Americi, Evropi i Aziji, posebno Kini i Japanu, a obično ćete je vidjeti na stablima koja su bolesna ili odumrla. Raste tokom proljeća i jeseni, a prepoznatljiva je po svojim karakterističnim „bodljama“ koje podsjećaju na grivu.

Zbog svoje ljekovite vrijednosti, lavlja griva se takođe uzgaja u komercijalne svrhe u mnogim dijelovima svijeta. Smatra se jednom od najzdravijih namirnica na svijetu.

Ova blagotvorna gljiva predstavlja odličan dodatak svakodnevnoj ishrani, ne samo zbog svojih jedinstvenih nutritivnih vrijednosti, već i zbog potencijalnih zdravstvenih koristi. Uzimajući u obzir sve više dokaza koji podržavaju njenu upotrebu, ne čudi što postaje sve popularnija među ljubiteljima zdravog života. Ipak, treba imati na umu da je većina istraživanja o zdravstvenim dejstvima lavlje grive obavljena na životinjama i da nema dovoljno naučnih podataka o njenom uticaju na zdravlje ljudi.

Zdravstvene prednosti pečurke lavlja griva

Poboljšava kognitivnih funkcija – istraživanja su pokazala da lavlja griva može stimulisati proizvodnju faktora rasta nerva (NGF), koji je ključan za zdravlje neurona. Ovo može pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.

Smanjuje upale – ova gljiva sadrži antiinflamatorna jedinjenja koja mogu smanjiti upale u tijelu. To je korisno za osobe sa hroničnim bolestima i autoimunim poremećajima.

Ojačava imuni sistem – lavlja griva može poboljšati funkciju imunološkog sistema, čineći organizam otpornijim na infekcije i bolesti

Poboljšava digestivno zdravlje – ova gljiva sadrži vlakna i bioaktivne komponente koje mogu doprinijeti zdravlju probavnog sistema, smanjujući simptome kao što su gastritis i čir.

Smiruje simptome anskioznosti i depresije – Istraživanja na životinjama pokazuju da ekstrakt pečurke lavlje grive ima antiinflamatorna svojstva i može poboljšati funkciju hipokampusa, što može smanjiti simptome anksioznosti i depresije.

Poboljšava zdravlje srca – prema istraživanjima na životinjama, lavlja griva ubrzava metabolizam masti, smanjuje nivo triglicerida i sprječava oksidaciju holesterola, što sve doprinosi zdravlju srca.

Reguliše nivo šećera u krvi – lavlja griva smanjuje nivo šećera u krvi tako što blokira aktivnosti enzima alfa-glukozidaze, koji razgrađuje ugljene hidrate u crijevima; kada je ovaj enzim blokiran, tijelo ne može efikasno da vari i apsorbuje ugljene hidrate, što rezultira nižim nivoima šećera u krvi; takođe, ova pečurka ublažava dijabetički bol koji se tipično oseća u šakama i stopalima.

Studije su potvrdile mnoge zdravstvene benefite ove neobične gljive.

U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry istraživači su otkrili da ekstrakti lavlje grive mogu stimulisati proizvodnju faktora rasta nerva (NGF). Ova supstanca je ključna za rast i održavanje neurona. U eksperimentima na laboratorijskim životinjama, primjena ovih ekstrakata dovela je do poboljšanja kognitivnih funkcija, što može biti korisno u prevenciji neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove.

N1