Pozivam nadležne institucije da u što kraćem roku definišu rješenja koja bi podrazumijevala potpuno ukidanje bilo kakvih opterećenja na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država, poručila je u saopćenju predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

“Apsolutno razumijemo namjeru predsjednika Trumpa da Ameriku stavi na prvo mjesto i da zaštiti ekonomske interese svoje države

Uvjerena sam da bismo uklanjanjem carinskih stopa na uvoz američke robe izbjegli najavljeno uvođenje recipročnih tarifa od 35 odsto za proizvode iz BiH, a samim tim i štetu za naše privrednike koji izvoze u SAD.

Sigurna sam da bismo na ovaj način doprinijeli dinamičnijem razvoju, kako ekonomskih i trgovinskih veza, tako i sveukupne saradnje sa SAD i novom administracijom predsjednika Trumpa”, poručuje Cvijanović.

Prethodno je i njen stranački šef u SNSD-u Milorad Dodik zatražio isto.

“Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, poručio je, između ostalog, predsjednik manjeg bh. entiteta i bjegunac od domaćeg pravosuđa.

Ovo je jedan početak ‘uragana’ sankcija koje očekuju ljude koji rade loše stvari u BiH, kazao je za Federalnu TV ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, govoreći o sankcijama koje su Austrija i Njemačka uvele zvaničnicima entiteta Republika Srpska.

On je istakao da će biti još zemalja članica Evropske unije koje će pratiti odluku Njemačke i Austrije.

„Uvjeren sam da bi Evropska unija, da nije pitanje konsenzusa i blokade Mađarske, išla sigurno i sa sankcijama Evropske unije direktno. Međutim, pošto je taj problem donošenja odluka evidentan, bit će sigurno još zemalja koje će pratiti ove sankcije Njemačke i Austrije, ali i uvoditi nove sankcije jer je posvećenost Evrope Bosni i Hercegovini ponovo u onom intenzitetu koji priželjkujem“, poručio je Konaković.

Upitan zašto Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić još uvijek nisu privedeni, odgovara:

„To su stvari iz oblasti sigurnosnih agencija i pravosuđa. Snažno podržavamo njihov razum da ne dozvole Dodiku da nekim konfliktom, eventualno, koji može buknuti, sakrije sebe, ono što radi, svoje postupke. I dalje mislim da eksperti treba da rade i dalje ono kako se inače love ili hapse te velike ribe. Ljudi iz agencija i eksperti znaju da je to ozbiljno strateško planiranje, smanjenje rizika, prati se naravno i kretanje, i prave se planovi. Danas se nekoliko timova bavi Dodikom, koji nije siguran ni na prostoru Republike Srpske i uvjeren sam da će biti sigurno uhapšen ili će odabrati ovu opciju bijega kao alternativu za nedjela koja je počinio“.

Kaže da je fokusiran na politički pritisak „koji smo mi napravili u stezanju obruča oko Dodika, koji itekako daje rezultate“.

„Počeli smo pregovore o novoj koaliciji. Niko sa Dodikom neće sjesti za isti sto. On je potpuno nepoželjan sagovornik i onaj koji bi ga eventualno sutra spašavao ili mu ponudio politički opstanak, siguran sam da bi nestao s političke scene. Meni je to veoma važno“, dodao je.

Osvrnuo se i na Interpolovo odbijanje zahtjeva za raspisivanje međunarodne tjeralice za Dodikom.

„On to predstavlja kao neku vrstu pobjede – time nije izbrisano djelo. On malo hrabri ljude oko sebe, evo, vidite da to nije ništa to što ja radim. A, evo, neka čita vijesti šta ga čeka u političkom smislu, u smislu novih sankcija, zabrana, konfiskacija. On ima puno imovine i u zemljama EU, to provjereno znam, tako da mislim da vrlo brzo neće moći računati na tu imovinu. I ta njegova mala predstava oko toga zaista neće trajati dugo. On se sudario sa realnošću već danas u nekim novim informacijama“, kazao je Konaković.

Njemačka ne može da izađe na kraj sa Amerikom i Rusijom, pa su se počeli ponovo iživljavati nad Srbima, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon viejsti da mu i Njemačka i Austrija uvode sankcije, uključujući zabranu ulaska u ove države.

“Јa mogu da živim bez toga. Sad ću pregledati sve, šta oni imaju ovdje interesa, pa ćemo i mi reagovati. Eto im Federacija. Hoćete da očuvate Bosnu

Pa, nama odgovara ovo upravo je vi dijelite”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

On je dodao “da ni ne ide u tu zemlju, te da Njemačka neće dobiti naš litijum jer je Njemačka naš neprijatelj i uvijek je bila neprijatelj srpskog naroda”.

“Ovo je univerzalna nepravda što Njemačka radi”, rekao je Dodik.

Delegat Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević uoči današnje sjednice na kojoj će biti razmatrane izmjene izbornog zakona po prijedlogu HDZ-a, kaže da SNSD podržava “da se Hrvatima vrati ono što im pripada”.

“Naš stav je oduvijek poznat, podržavamo da se Hrvatima vrati ono što im pripada, a što im je Sarajevo otelo i ne da im nazad – da sami biraju svoje predstavnike. Mi principijelno podržavamo isključivo ustavnu BiH, zajednicu dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda”, napisao je Kovačević na X-u.

On smatra da je to “jedina formula za prevazilaženje postojeće političke i ustavne krize u BiH.”

Podsjetimo, u odredbi koju je predložio HDZ BiH, a tiče se izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navedeno je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.

Prema predloženoj odredbi, “izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom”.

Klix

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izjavio je za austrijski agenciju APA da ne vidi neposrednu opasnost od rata u BiH, ali je upozorio na ponavljanje greške “udovoljavanja” predsjedniku bh. entiteta Republlika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, te pozvao na slanje međunarodnih trupa u Brčko. Također je ispričao kako je došao do odluke “na koju je i danas ponosan” – da uvede zabranu negiranje genocida u BiH, iako je za to imao “malo podrške”.

Inzko je za APA izjavio da međunarodna zajednica u BiH ima “više instrumenata” za djelovanje, poput demilitariziranog distrikta Brčko, koji dijeli RS na dva dijela. “Tamo bi međunarodne trupe mogle igrati odlučujuću ulogu”, rekao je on. Objasnio da bi to “paraliziralo” djelovanje zapadnog dijela RS-a, gdje se nalazi Banja Luka, jer ovaj dio više ne bi imao direktnu kopnenu vezu sa Srbijom.

Kako bi se spriječila opasnost od rata, također se zalagao za “još snažniju prisutnost vojnika EUFOR-a u cijeloj zemlji”.

Nakon rata, u Bosni i Hercegovini je bilo 60.000 vojnika.

“To nije više moguće niti potrebno, ali pojačana, vidljiva prisutnost svakako jeste”, rekao je Inzko, no nije naveo konkretne brojeve.

Dodao je da je “sretan i zahvalan” što EUFOR već pojačava svoju prisutnost. Trenutno ova trupa broji oko 1.000 vojnika, a Austrija je najveći izvor trupa sa 227 vojnika.

“Dodik živi od haosa, ne smijemo ponoviti grešku”

“Nikako ne smije doći do politike udovoljavanja sa evropske strane, politike ustupaka i ponovnog izlaska u susret Dodiku”, naglasio je Inzko.

“Ovu grešku smo već prečesto pravili, čak i tokom mandata EU visokih predstavnika (Javier) Solane i (Catherine) Ashton. Dodik živi od haosa, konflikata i prijetnji, a da bi ga smirili, uvijek se ponovo ustupalo. Ovaj put, molim vas, ne. Jer ko želi uništiti državu, mora računati s posljedicama”, objasnio je.

U tekstu se navodi da je Inzko bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od 2009. do 2021. godine.
“Već na početku svog mandata bio je meta Dodikovih napada, koji mu je slao hiljade razglednica s natpisom „Inzko, go home“, od kojih su neke bile s ručno ispisanim prijetnjama smrću”, piše APA.

“Balkan nije prioritet za Rusiju”

“Rekao bih da Balkan trenutno nije prioritet za Rusiju, ali da Rusija veoma pažljivo prati događaje tamo”, rekao je Inzko.
U tekstu se navodi da Dodik nije imao sreće ni sa Sjedinjenim Američkim Državama.

“Naručio je crvenu bejzbol kapu, osvijetlio svoj radni prostor sa Trumpovim parolama i američkom zastavom, ali je ministar vanjskih poslova, republlikanac Marco Rubio ponovo potvrdio nepovredivost granica Bosne, kao što su to ranije činili republikanski predsjednici Bush stariji i Bush mlađi” rekao je Inzko.

“Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”

“Prema mojoj procjeni, do oružanog sukoba neće doći, ali mogući su pojedinačni, ograničeni incidenti”, odgovorio je Inzko na pitanje o trenutnoj opasnosti od rata u Bosni i Hercegovini.

Međutim, naglasio je da ljudi u zemlji trenutno imaju strah i osjećaju nesigurnost.

“Nikada nisam dobio toliko poziva kao sada. Neki su već spakovali kofere”, rekao je bivši visoki predstavnik.

On je istakao da se Austrija u vezi BiH ponaša “veoma oprezno” i šalje svoje vojnike samo tamo gde je to odobreno od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

Zahvalio se novoj ministarki vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger na njenim nedavnim “kristalno jasnim riječima” o Bosni i Hercegovini.

“Nema podjele zemlje i potrebno je jačanje vladavine prava! Tu nema neutralnosti”, rekao je, aludirajući na pitanje uvođenja sankcija Dodiku. Istakao je da Balkan ne smije postati “crna mrlja na karti”, te dodao: “Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”.

“Uklanjanje međunarodnih sudija i OHR-a bi bila ogromna greška”

Inzko je skeptičan prema idejama da bi se Bosna i Hercegovina mogla politički stabilizirati brzom prijemom u EU.

“Stanovništvo bi to zaslužilo, ali neki političari ne. Jedan od načina da se otkloni opasnost od rata bila bi masovna prisutnost međunarodnih snaga”, rekao je.

Također je istakao da je bila “ogromna greška” poslati međunarodne sudije i tužioce kući. Istakao je da bi to trebalo da se desi tek nakon trajne stabilizacije zemlje, uporedivši situaciju s okupacijom Austrije nakon Drugog svjetskog rata. Naglasio je da se treba zadržati funkcija međunarodnog visokog predstavnika, navodeći da je on “dio delikatne ravnoteže predviđene Dejtonskim sporazumom”.

Visoki predstavnik je “utoliko jači koliko više podrške dobije od međunarodne zajednice”, rekao je Inzko. On je istakao da je ponosan što je tokom svog mandata “branio i jačao” državne institucije poput Ustavnog suda, Centralne banke, Izborne komisije, pravosuđa i Granične policije.

“Zakon na koji sam i danas ponosan”

Međutim, naveo je da je imao “malo podrške” kada je iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o zabrani negiranja genocida nakon što su dvojica srpskih lidera, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, pravosnažno osuđeni za genocid u Srebrenici.

Inzko je u intervjuu opisao kako je došao do odluke o donošenju zakona koji je, kako je rekao, smatrao da “duguje preko 8.000 ubijenih mladića i odraslih”.

“U pet sati ujutro otišao sam u Srebrenicu, razmijenio misli s mrtvima i u podne u Sarajevu potpisao zakon”, rekao je.

Naveo je da ga je tada čak i tadašnji evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi, optužio za destabilizaciju.

Međutim, istakao je da je “na zakon, koji kriminalizuje i veličanje ratnih zločinaca, i danas ponosan”.

N1