Connect with us

USK

Sanski Most obilježio 29. godišnjicu oslobođenja: Emotivna ceremonija sjećanja

Published

prije 5 dana

on

Na današnji dan, 10. oktobra 1995. godine, združene jedinice Petog i Sedmog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), u saradnji s drugim vojnim jedinicama, oslobodile su Sanski Most, čime je ovaj grad postao posljednje oslobođeno mjesto u toku odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.

 

Danas je u Sanskom Mostu održana emotivna i dostojanstvena ceremonija evociranja sjećanja na najteže, ali i najponosnije dane građana Sanske doline, Bihaćkog okruga, i cijelog Unsko-sanskog kantona (USK).

Svečanost je započela spuštanjem cvijeća s gradskog mosta u rijeku Sanu, kao znak sjećanja na sve šehide i poginule borce, dok je ispred centralnog spomen-obilježja održano odavanje počasti onima koji su svoje živote dali za slobodu ovog kraja. Prisutni građani, predstavnici lokalne vlasti, kao i ratni komandanti, okupili su se da obilježe 29. godišnjicu slobode.

Obraćajući se okupljenima, ratni komandant Senad Kljajić podsjetio je na visoku cijenu slobode i značaj prenošenja te poruke na buduće generacije.

-Sloboda je plaćena životima heroja, naših sugrađana. Jako je bitno da mlađe generacije znaju da smo slobodu skupo platili i da je moramo čuvati kako se ovakva tragedija nikada više ne bi ponovila. Kroz sjećanja na tu borbu, čuvamo našu slobodu – poručio je Kljajić.

Uz brojne aktivnosti, uključujući posjete svim stratištima i šehidskim spomen-obilježjima, ceremonija je bila podsjetnik na teške dane i borbu koju su prošli stanovnici ovog kraja. Načelnik Općine Sanski Most, Faris Hasanbegović, govorio je o značaju dolaska Armije Republike BiH i oslobađanja grada.

-Onima koji nisu ostali na životu, koji su bili u logorima i izmoreni, a bili su smetnja, život je oduzet i posljednjih dana rata. I 9. i 10. oktobra ovdje su ljudi ubijani. Zato mi znamo koliko nam znači dolazak Armije RBiH u ovaj kraj. Da nije bilo njih, ni nas danas ne bi bilo ovdje da obilježimo ovaj dan. – poručio je Hasanbegović

Ceremonija je završena podjelom torte okupljenim građanima, simbolom zajedništva i slave slobode koja se s ponosom čuva već 29 godina. Ovaj značajan datum ostat će vječno urezan u historiju Sanskog Mosta, kao podsjetnik na hrabrost i žrtvu koju su borci i građani dali u odbrani svoje domovine.

(FENA)

Povezane teme:

Religija

Reis Kavazović u Bihaću dodijelio murasele imamima: Oni su tu da ohrabruju članove zajednice da slijede istinu

Published

prije 2 sata

on

16. Oktobra 2024.

By

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je na prigodnoj svečanosti u Bihaću dodijelio murasele imamima – dokument kojim ih zadužuje da na nekom području, u njegovo ime, vode džematske obrede i brinu o duhovnom stanju vjernika.

Tom prilikom je podsjetio da od svojevrsnog duhovnog vođenja, kojeg imam na taj način dobiva u emanet, zavise moralne vrijednosti i zajednice općenito i vjernika pojedinačno.

“Ispunjavajući ovaj važan emanet, imam treba da pomogne vjernicima da dublje razumiju sebe i svoj odnos s drugima. Ispravno vođenje Ijudi u vjeri može potaknuti duhovni rast kod pojedinca i ponukati ga da preispita svoje postupke i težnje”, kazao je Kavazović.

Vođenje zajednice muslimana, dodao je, obaveza je koju su imali i vjerovjesnici u svojoj poslaničkoj misiji. Kur'an naglašava značaj vodstva u zajednici u mnogim ajetima, podsjetio je reisul-ulema, a to vodstvo je utemeljeno na pravdi, znanju i moralu. To nije samo poučavanje vjerskim obredima, naveo je, već i moralnim načelima i svakodnevnim životnim odlukama.

“Imami su tu da ohrabruju članove zajednice da slijede istinu, da kritički razmišljaju o svemu oko sebe i da izgrađuju vlastito razumijevanje svijeta oko sebe.

Imami su nasljednici vjerovjesnika u učenosti i moralnom postupanju, a samim time i uzori u prakticiranju vjere”, istakao je Kavazović.

Sve vjerske istine potrebno je dovoditi u kontekst svoga vremena i mjesta, ocijenio je, te naglasio da je vodgovorno vođenje zajednice ključno u njenom čuvanju i to je siguran put da se ona izgradi kao snažna, solidarna i pravedna.

Kavazović poručio da živimo u vremenu globalnih sukoba, ali da će „male zajednice preživjeti samo ukoliko razviju mehanizme prilagodbe i zajedništva“, javlja agencija MINA.

Nastavi čitati

USK

Jedanaest godina tuge: Na današnji dan napustili su nas Ljuti krajišnici

Published

prije 5 sati

on

16. Oktobra 2024.

By

Na današnji dan, 16. oktobra 2013. godine, dogodila se velika tragedija.

Jutro poslije velikog slavlja zbog pobjede fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Litvanije i historijskog plasmana na Svjetsko prvenstvo, nacija je bila u šoku i žalosti.

Na povratku iz Kaunasa, u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Poljskoj život su izgubila trojica bh. navijača Ljutih Krajišnika – Almir Kasumović i Vildan Pehlić iz Velike Kladuše, te Hasib Mahmić iz Bosanske Krupe. Sa teškim povredama preživio je Adis Ćoralić iz Cazina.

Pet dana nakon velike tragedije, više od 10.000 navijača i građana Bosne i Hercegovine na stadionu u Vrnograču klanjalo je dženazu Mahmiću, Pehliću i Kasumoviću.

Uprkos velikoj tragediji, navijačka grupa, čiji je poginuli Mahmić bio vođa, i danas, jedanaest godina kasnije, je aktivna i redovna na svim utakmicama našeg nacionalnog tima.

Nastavi čitati

USK

Boris Horvat: Historija neće zaboraviti izdaju Fikreta Abdića, od Čovića ću tražiti pomoć

Published

prije 8 sati

on

16. Oktobra 2024.

By

Nooizabrani načelnik Velike Kladuše Boris Horvat poručio je kako on nije smijenio Fikreta Abdića već vlast koja je bila na tronu.

“Izdaju Abdića će historija zapamtiti, nisam njegov čovjek i neću dozvoliti više podjele”, rekao je on.

Naglasio je da mu je draža podrška građana i većine probosanskih stranaka nego to što je sa trona skinuo Fikreta Abdića.

“Jer ovo je jedan presedan u BiH, da sam uspio skupiti šest stranaka koje su stale u jednu koaliciju gdje skupa u drugim općinama ne mogu ni kafu popiti”, naveo je.

Ističe da je smijenio jednu vlast u Velikoj Kladuši koja je 26 godina bila na tronu i koja, kako navodi, da je valjala – vjerovatno bi bila još 26 godina.

Upitan je li Velika Kladuša bila talac porodice Abdić, a pogotovo Fikreta Abdića, presuđenog ratnog zločinca, za FTV je rekao:

“Ona je bila zadnjih godina talac obitelji Abdić. Kćerki i sinova. Puno sam puta razgovarao s njim. Mene su krivili, često su me čak spominjali da sam s njim u koaliciji, da često idem kod njega. Pazite, on je institucija. Ja kao poduzetnik općine Velika Kladuša, morao sam s njim kontaktirati. Vidio sam da se čovjek uvijek vraća u to kako je bilo, šta je bilo, gdje je bilo, kako je to bilo dobro i da će on to sve tako ponovo napraviti. Tako da bih rekao više da smo mi bili talac njegove kćerke i sina”.

“Ovo su evropski muslimani”

Na pitanje na koji način će skinuti hipoteku Velike Kladuše, kazao je da mu je žao što neko kaže da ima hipoteka.

“Vi morate shvatiti da je prije četiri godine 7.003 čovjeka glasalo za Fikreta Abdića. S druge strane, Velika Kladuša ima 44.700 birača. Šta to znači? Nije sva Kladuša bila za Laburističku stranku. Nisu svi Kladuščani, kako ih neko naziva tamo po Bosni, autonomaši. Vidite sad šta se desilo. Da jedan Boris Horvat bude načelnik Velike Kladuše gdje je 99,99 posto muslimanski živalj. To je presedan. Ja sam napravio puno za ovaj kraj. Moja majka je Bošnjakinja, moj otac je Hrvat. 28 zadnjih godina, od rata sam privrednik u Velikoj Kladuši. Prije toga sam također bio privrednik, od 1986. godine do 1991. Znači, ja sam to zaslužio kod ovog naroda. Vjerovatno, da nisam, ne bi me birali. Kod mene ne postoji razlika – da li vi bili Hrvat, musliman, pravoslavac ili ne znam ni ja koje vjere. Znači ovdje postoji samo jesi li čovjek ili nisi. Ovaj narod krajiški, ovo nisu ljudi zadrti vjerom ili nečim. Ovo su evropski muslimani. Školovani muslimani. Ovaj narod nije opterećen nacijom, nije opterećen vjerom, nije opterećen ničim. On želi raditi i živjeti u svojoj državi”.

Tvrdi da nije član HDZ-a

Horvat je kazao da historija neće zaboraviti izdaju Fikreta Abdića.

“Historija će to zapamtiti, to bez daljnjeg. Puno ljudi je poginulo, puno ljudi je stradalo, puno je ranjenih bilo. To se ne može zaboraviti. Ti ljudi koji su nastradali, obitelji, oni to ne mogu zaboraviti. To su teške rane. Te rane neće tako lako zacijeliti”, naglasio je on.

Dalje navodi da nikad u životu nije imao veze s HDZ-om, a Dragana Čovića zna samo preko televizije.

“Nikad u životu nisam bio član HDZ-a. S Čovićem nikad u životu nisam razgovarao. Ali ću mu otići, i tražit ću pomoć za Hrvate u Šmrekovcu, ako bude trebalo. Otići ću s ljudima iz mjesne zajednice kod Čovića. Ljudima se 28 godina obećava da će dobiti asfalt u 21. vijeku. Svake izbore im se obećava, još ga nisu dobili. Ali nije njima Čović obećao. Njima su obećavale sve stranke koje su do sada bile na vlasti”.

Horvat je odgovorio i na pitanje smatra li da su Hrvati u BiH majorizirani:

“Da. Bošnjak može predstavljati Hrvata. To ne odobravam, iskreno rečeno. Po meni, to nije u redu. Ne bi bilo to u redu, ako ima Hrvata u Bihaću – a ima, ima ih i na kantonu. Zašto da Bošnjak predstavlja hrvatski narod? Ja se s tim ne slažem. Tako se ne bih složio ni da Hrvat predstavlja bošnjački narod”.

Složio se s ocjenom da je Željko Komšić Hrvat koji predstavlja hrvatski narod.

“Za njega su glasali više Bošnjaci nego Hrvati. Iskreno. Do koga je to? Mislim da je to do ljudi. Vjerovatno je taj Željko Komšić zaslužio da Bošnjaci glasaju za njega, kao što sam ja, vjerovatno, u Velikoj Kladuši zaslužio na neki način, na koji – ne znam, ljudi znaju. Znači, nema kome nisam pomogao. Zaslužio sam, vjerovatno, kod ovoga naroda da glasa za mene. E, to je isti slučaj kao što je Željko Komšić na čelu Bosne i Hercegovine, a glasali Bošnjaci za njega”.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕