Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zašto se Srbija danas toliko naoružava? Već imaju više tenkova nego sve države bivše Jugoslavije zajedno

Published

on

Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pita se politolog Alexander Rhotert u tekstu koji je napisao za DW.

Aleksander Rhotert je autor i politolog. Studirao je političke nauke i istoriju s fokusom na međunarodne odnose i istoriju Jugoslavije. Radio je za OESS, UN i EU između 1997. i 2016., uglavnom u BiH.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u septembru rekla da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u, “ali preduslov za to je da se Srbiju tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom”.

Vjosa Osmani: Srbiju da se tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još direktnije: “S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”

Srbija se naoružava

Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sistemima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao “leteće tenkove”. Osim toga tu su i kineski protuzračni sistemi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila hiljade dronova od Irana koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

List Ekonomist je 2021. pisao da komšije Srbije plaši to što je Beograd u “šopingu oružja”. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je budžet Beograda za odbranu od 1.3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovina na trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerovatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i s 250 američkih protivoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sistema, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, nezavisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku.

Projekt “Srpski svet”

Postavlja se pitanje zašto Srbija godinama gomila arsenal naoružanja a da pritom nije bilo prijetnji komšija. Planira li predsjednik Aleksandar Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

Srbija danas mnogo novca troši na oružje: Zašto se Vučić toliko naoružava?

To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta “Srpski svet”, donekle umanjene verzije Velike Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj istorijski nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.

Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade služilo je pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.

Sveopći srpski sabor

Poruke sa “svesrpskog sabora” odražanog u Beogradu zabrinule se susjede Srbije

Početkom juna 2024. godine Vučić je u Beogradu predvodio “Sveopći srpski sabor” s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje “Srpskog sveta” u “Sveopćoj srpskoj deklaraciji”. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao “nacionalni interes Srbije”.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija “vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana”.

Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: “Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. juna ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt već opasan državni dokument.”

Sprema li se novi rat na Balkanu?

Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage “spremne za rat”. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile lake mete za agresivni ekspanzionizam Beograda.

Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.

Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao.

U avgustu je Washington ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.

Milorad Dodik i dalje gura priču o raspadu Bosne i Hercegovine

Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao hiljade pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Iako je nakon posjete direktora CIA Williama Burnsa Dodik tvrdio da RS nikada nije bila za secesiju, ubrzo se ponovo vratio na staru retoriku. U tom smjeru ide i posljednji njegov intervju dat ovih dana beogradskim Večernjim novostima.

Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerovatno da bi Srbija mogla poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.

Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell. A on, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Eksplodirao električni Mercedes dok se punio na kućnoj utičnici

Published

on

By

Iako statistike pokazuju da električni automobili ne planu češće od benzinaca ili dizelaša, karakteristika požara kod električnih vozila i dalje izaziva zabrinutost. Naime, takvi požari su teži za gašenje, posebno kada se dogode tokom punjenja vozila.

Nedavni primjer dolazi iz Velike Britanije, gdje je električni Mercedes-Benz EQA, vrijedan 60.000 eura, eksplodirao i izazvao požar u domu Scotta i Georgine Bayliss u Sprattonu.

Scott Bayliss opisao je trenutak eksplozije: “Gledali smo televiziju i odjednom se začuo prasak. Moj sin je mislio da je vatromet, ali zatim smo čuli snažnu eksploziju, poput bombe. Vatra je bila posvuda, a žestina plamena koja je zahvatila automobil i pročelje kuće bila je zastrašujuća.”

Na sreću, porodica je uspjela izaći iz kuće, dok je Scott pokušavao obuzdati vatru pomoću šmrka i vode.

Vozilo, koje je imalo više od 75.000 kilometara, bilo je spojeno na punjač kad je došlo do eksplozije. Baterija se nekontrolisano pregrijala, a vatra je eskalirala. Vatrogasci upozoravaju da za gašenje požara na električnim vozilima često treba više od 10.000 litara vode, u usporedbi s oko 2700 litara potrebnih za gašenje benzinskih i dizelskih vozila.

Index.hr

Continue Reading

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka penzija nakon pet godina rada: Evo koliko novca se može očekivati

Published

on

By

Radnici u Njemačkoj imaju pravo na penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Na koliko novca onda imate pravo?

Teško da bilo koja druga tema toliko pogađa radnike u Njemačkoj kao penzije. Sve je više starijih u odnosu na znatno mlađe. U isto vrijeme, mlađi ljudi moraju financirati mirovine starijih ljudi. Vlada stoga želi iz temelja reformirati penzioni sistem i stoga uvesti takozvani “Penzioni paket II”.

Ono što mnogi ljudi ne znaju jest da je u Njemačkoj moguće otići u penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Koliko zapravo novca mogu dobiti građani?

Kolika se njemačka penzija može očekivati

Prosječna osoba koja zarađuje u Njemačkoj trenutno mora raditi 45,2 godine da bi dobila penziju od 1.500 eura mjesečno. Međutim, mnogi se penzioneri nakon dugog radnog vijeka moraju zadovoljiti s malo novca: prosječna neto penzija 2023. iznosila je tek 1.007 eura, piše magazin Fenix.

Ako želite ranije u penziju, morate očekivati odbitke. Minimalno razdoblje osiguranja u Njemačkoj je kratko: teoretski dobivate penziju nakon samo pet godina rada. Međutim, zahtjev je tada odgovarajuće nizak.

Koliku ćete penziju dobiti možete izračunati pomoću mirovinske formule – čak i uz minimalni staž osiguranja od pet godina.

Za ovaj izračun pretpostavlja se da je tokom razdoblja prikupljeno pet penzionih bodova. Od povećanja penzija u julu 2024. primili ste ukupno 39,32 eura po bodu zarade. To znači da prosječan primatelj nakon pet godina rada može očekivati penziju od 196,60 eura.

Kako izračunati kolika će njemačka penzija biti

Prema Deutsche Rentenversicherung formula za penziju pomoću koje možete izračunati pravo je sljedeća: “5 bodova zarade x 1 (faktor pristupa) x 39,32 eura (trenutna vrijednost penzije) x 1 (faktor vrste penzije)”.

Platni bod

Kako bi dosegao tačno jedan platni bod, zaposlenik mora zaraditi 45.358 eura bruto u 2024. godini, prema Deutsche Rentenversicherung. Vrijednost je rezultat usporedbe vlastitih godišnjih primanja s prosječnim primanjima svih osiguranika. Ako je vrijednost točno u prosjeku, vrijedi jedan bod.

Faktor pristupa

Pri izračunu penzije uzimaju se u obzir dodaci i odbici. Postoje odbici ako se umirovite prije određene dobi za penzionisanje. Postoje doplate ako se odreknete penzije nakon što ste dosegnuli dob za penzionisanje. Bez dodataka ili odbitaka, faktor pristupa je 1,0.

Trenutna vrijednost penzije

Trenutno iznosi 39,32 eura i prilagodit će se ekonomskoj situaciji prema Deutsche Rentenversicherung.

Penzioni faktor

Određuje se prema vrsti penzije. Starosne penzije ili penzije za skrb o djeci imaju vrijednost 1,0. S druge strane, mirovine udovaca imaju faktor 0,55 ili 0,6. Do 2036. godine, svih 16,5 milijuna baby boomera trebalo bi dosegnuti dob za penzionisanje, izvještavaju njemački mediji.

Continue Reading

Svijet / Zanimljivosti

Kako je novi šef Pentagona govorio o Izraelu: “Priča o izabranom narodu koja nije završila 1948. godine”

Published

on

By

Novi predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je saopćio kako će za novog šefa Pentagona, odnosno Ministarstva odbrane SAD-a imenovati Petea Hegsetha, a vrlo brzo na društvenim mrežama podijeljeni su njegovi stavovi o jednom od najvažnijih geopolitičkih pitanja – odnosu Izraela i Palestine.
Uzevši u obzir da je protekli period Hegseth proveo kao voditelj na Fox Newsu, njegovo izvještavanje se posebno odnosilo na Izrael i dešavanja na Bliskom istoku.Tim povodom, Hegseth je vodio emisiju pod nazivom “Bitka u Svetoj zemlji: Izrael u ratu”, gdje je govorio o uzrocima rata na Bliskom istoku, a što je posebno povezivao sa historijskim i vjerskim vezama.

“Ovo je bio dobro orkestriran plan koji su tokom godina osmislili izabrani čelnici Gaze s jedinom namjerom da regiju održe ukorijenjenom u beskrajnom ciklusu krvoprolića”, rekao je Hegseth.

U intervjuu za Jewish Press 2016. godine govorio je o Izraelcima kao “Božijem i izabranom narodu”.

“Ovo nije neka mistična zemlja koja se može odbaciti. To je priča o izabranom narodu. Ta priča nije završila ni 1776. ni 1948. godine. Sve ove stvari i danas odjekuju i važne su”, rekao je.

Također, tada je rekao kako nije sreo Jevreje sve dok nije otišao na koledž.

“Moji roditelji dolaze iz malog grada u Minnesoti u kojem sam odrastao kao baptista. Nikada nisam sreo Jevreja dok nisam otišao na koledž. Kada sam na koledžu vidio prvog Jevreja, prvo što sam mu rekao bilo je: ‘Čitao sam o tebi u Bibliji’. Odatle i dalje sam stekao pravo razumijevanje Jevreja”, naveo je.

Također, poručio je kako je važno da Amerika stoji uz Izrael.

“Zaista cijenim jevrejsko naslijeđe i jevrejsku državu. Razumijem koliko smo geopolitički povezani i koliko je važno da stojimo uz tako snažnog saveznika”, zaključio je.

Klix

Continue Reading

Najčitanije